Povežimo se

Arhitektura

Prekrasna kuća u Rovinju inspirirana stilom slavne Coco Chanel

Izvrsna moderna arhitektura na jednoj od najpoželjnijih lokacija u Hrvatskoj.

Iako je jesen stigla, mi još uvijek imamo lijepe uspomene na ljeto. Možda ih i kod vas probudi ova fantastično uređena kuća radi koje smo se zaputili put Rovinja.

vila-rovinj-mrak-palme-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Projektirao ju je arhitekt Zoran Glivarec, a onda su u roh bau fazi daljnje uređenje okoliša kuće i interijera preuzeli arhitekti i dizajneri iz Iqon Studija. Jedan od većih izazova bilo je osmišljavanje ograde. Ona daje bazu cijele kuće i napravljena je u obliku meandra.

vila-rovinj-mrak-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Iza ograde nalazi se ništa manje impresivan ulaz u ovaj dom. On je osmišljen monumentalno jer ovakvo zdanje traži reprezentativnu dobrodošlicu koja je dodatno naglašena zanimljivim izborom biljaka.

Jedinstveno i elegantno

stubište-ulazna-vrata-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

A kada se otvore vrata, slijedi prava senzacija. Eliptično stubište s ogradom originalan je dizajn arhitekata i dizajnera. A zadovoljio je i zahtjev da se ovakvog ulaza u dom ne bi posramila ni slavna Coco Chanel. A upravo je njezin stil – jedinstveno i elegantno, bila inspiracija za uređenje ove kuće.

blagovaonica-bijeli-stolci-stakleni-stol-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

U jedinstvenom prostoru dnevnog boravka i blagovaonice prevladavaju crno – bijeli tonovi. Opremljen je namještajem po mjeri s naglascima dizajnerskog namještaja. Kako bi se razbila monotonija, boja je dodana u obliku umjetnina na zidu.

dnevni-boravak-sofa-božuri-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Osim nekoliko komada namještaja s potpisom, njegovoj luksuznosti svakako pridonosi odabir korištenih materijala.

Pod ulaznog hodnika krasi makedonski sivac, dok je u dnevnom boravku postavljen malo topliji bajcani svijetli parket. Višeslojni parket za podove proizveden je u Požgaj grupi. Oni su među prvima na tržištu u ovom dijelu Europe počeli s proizvodnjom takvog parketa prije dvadeset godina.

stepenice-ogledalo-ograda-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Relativno malo stubište na duploj dimenziji i prozračnosti dobilo je aplikacijom nepravilno rezanog ogledala po cijelom zidu kroz dvije etaže, pojasnio je dizajner Toni Guina. Upravo to impozantno stubište odvaja tri etaže kuće. U prizemlju je prikazana sva raskoš, spavaći dio na katu je prozračan bijeli, dok je onaj u podrumu podređen wellnessu.

spavaća-soba-siva-lila-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić
soba-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Atraktivna terasa kao produžetak dnevnog boravka

terasa-vila-rovinj-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Osim interijera, ova kuća ima jednako impozantan eksterijer koji je osmislila arhitektica Ana Iskra Andabaka. Naime, dnevni boravak ima svoj produženi vanjski dio čije su prednosti posebno naglašene u ljetnim danima.

vila-rovinj-bazen-domnakvadrat
Foto: Dalibor Talajić

Bazen netipičnog oblik posebna je atrakcija u vrtu, a zanimljiv je i betonski zid. Posebna pozornost posvećena je hortikulturi i rasvjeti u eksterijeru i što u večernjim satima daje jedan zaista poseban ambijent.

Logo POŽGAJ GRUPA

Oglas

Arhitektura

Zavirite u predivnu vilu u Istri koja oduzima dah!

Vila se sastoji od četiri moderne kuće okružene prirodom, smještene na brežuljku s pogledom na rijeku Mirnu i Jadransko more.

Smještena u jednoj od najpoželjnijih hrvatskih regija za život i svjetskih destinacija za odmor, ova vila oduzima dah!

Vile nose ime rijeke Mirne jer se upravo iznad nje uzdižu, u predivnom zelenom utočištu, a upravo su blaga ćud rijeke, mir i tišina okoline nadahnuli arhitekte Arhitektonskog studia Metrocubo u stvaranju ovog suvremenog arhitektonskog projekta.

Vile čine dvije dvokatnice i dvije prizemnice koje su raspoređene u nizu, jedna ispod druge, na prostranim parcelama od 2000 m 2 . Najveća od njih ima i dodat no poljoprivredno zemljište od 8000 m 2 . Kvadrature vila, od 275 do 320 m 2

Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna

Sve su okrenute prema jugozapadu, a sadrže četiri sobe s pripadajućim kupaonicama s walk-in tušem, veliku kuhinju, dnevni boravak otvorenog plana i WC.

Iz dnevnog se prostora izlazi u uređen vrt ograđen kamenim zidovima s bazenom i sunčalištem.

U grijanim bazenima može se uživati i tijekom zime, a tu je i predivna natkrivena terasa te savršeno uređenja ljetna kuhinja s roštiljom. Okućnica je ograđena vrtom, a krasi je i popločeno sunčalište uz bazen.

Specifičnost ovih vila su goleme staklene stijene koje omogućuju otvorenu komunikaciju unutarnjeg prostora s vanjskim, što je bila nit vodilja arhitektonskog projekta.

Interijere krase dizajnerske pločice, vrhunski podovi i sanitarije, dok staklene stijene osiguravaju pogled na more iz svih prostorija.

Vile su opremljene klimatizacijskim sustavom i podnim grijanjem na bazi toplinskih pumpi koje osiguravaju veliku uštedu energije. Vlasnici villa Gromače izabrali su i podizno-klizni sustav WICSLIDE 160 kombinaciju izvrsne toplinske izolacije s najvišom funkcionalnošću i dizajnom. ICLINE 75 evo ima najviša svojstva toplinske izolacije i strukturne karakteristike. Svojim vrhunskim tehničkim performansama ovaj aluminijski prozor prilagođen je svim arhitektonskim zahtjevima budućnosti.

Autor fotografija: Igor Popović

Nastavite čitati

Arhitektura

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.

U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.  

Subjektivna kategorija

“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.

Formalna zaštita

Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.

“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.

Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.

Obaveze konzervatora

Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.

“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od  građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”

Obaveze inžinjera

A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.

“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.

Dijalog između dvije struke

Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.

“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”

Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.

“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.

Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice