Povežimo se

Dizajn prostora, namještaja i dekoracija

Kako urediti kuću za odmor? Ova luksuzna vila puna je ideja koje vrijedi kopirati

O tome kako nastaju ovakva rješenja govore arhitektica Kristina Vlainić, dipl. ing. arh., arhitekt Marko Trzun, dipl. ing. arh., i Anja Filipec, vlasnica Trike, koja je opremila interijer

Zamislite kuću u kojoj gosti dolaze ravno u spavaću sobu, kuhinja je nevidljiva sve dok je ne zatrebate, a kupaonica se stapa s prostorom za spavanje kao u japanskom hotelu.

Zvuči kao trik, ali riječ je o promišljenom projektiranju kuće za odmor u Istri, veličine više od 400 četvornih metara i s pet spavaćih soba.

O tome kako nastaju ovakva rješenja govore arhitektica Kristina Vlainić, dipl. ing. arh., arhitekt Marko Trzun, dipl. ing. arh., i Anja Filipec, vlasnica Trike, koja je opremila interijer.

U nastavku otkrivamo detalje koji ovu vilu čine posebnom, i zašto ista pravila ne vrijede kad se kuća projektira za najam, a ne za svakodnevni život.

Arhitekti Marko Trzun, dipl. ing. arh. i Kristina Vlainić, dipl. ing. arh.

Kako projektirati kuću za odmor

Kad se projektira kuća za odmor, arhitekti moraju razmišljati drugačije nego kod klasičnog obiteljskog doma. Vlainić objašnjava kako je konfiguracija terena diktirala prvi, ključni potez u projektu:

„Zbog sretne okolnosti i konfiguracije terena, gosti dolaze direktno na kat i spuštaju se u donji prostor. Nema razloga nositi kofere gore-dolje kad ih iz auta možete unijeti ravno u spavaću sobu.“

Ovakav pristup, gdje se raspored prostorija oblikuje oko iskustva gosta, a ne oko svakodnevne rutine ukućana, ključna je razlika između kuće za stalni boravak i kuće namijenjene odmoru.

Hodnik koji na katu povezuje spavaće sobe sam je po sebi mali izložbeni prostor. Niz skulpturalnih bijelih lustera u obliku slova U prati liniju crne metalne ograde, dok apstraktna slika s crnim krugovima na suprotnom zidu unosi grafički kontrast u inače prigušenu, toplu paletu boja. Ovakvi detalji pokazuju da se pažnja posvećena dizajnu ne zaustavlja na glavnim prostorijama, nego prati gosta i kroz prijelazne, naizgled sporedne zone.

Kupaonica koja se stapa sa spavaćom sobom

U jednoj od pet spavaćih soba primijenjen je poseban koncept, kupaonica uklopljena u sobu, princip inspiriran japanskom arhitekturom. Vlainić kaže da je riječ o rješenju koje posebno voli i koje je već primjenjivala u privatnim stanovima. Rezultat je jedan veliki, gotovo studijski prostor u kojem kada, umivaonik i krevet dijele isti pod, bez ijednih vrata između njih.

Japandi stil redefinira minimalizam kroz toplinu, teksture i prirodne materijale

Velika crna slobodnostojeća kada djeluje poput skulpture usred prostora. Iznad umivaonika proteže se zid obložen prirodnim kamenom izražene teksture, u toplim smeđe-bež tonovima, s okruglim ogledalom i neobičnim, gotovo nakitno oblikovanim lusterom od tankih žica sa sitnim svjetlima koja se čine nasumično isprepletena.

Garderoba je odvojena samo staklenim, iznutra osvijetljenim vratima, pa cijeli prostor djeluje kao jedna povezana cjelina, a ne kao tri odvojene prostorije. Uz krevet, uzglavlje kanalirane, tapecirane obloge dodatno omekšava inače tamnu, materijalima bogatu shemu spavaće sobe, dok manji radni kutak s barskom stolicom valjkastog naslona nudi gostu miran prostor za rad ili pisanje razglednica, daleko od buke dnevnog dijela kuće.

Zašto je kuhinja skrivena ispod stepenica

Prizemlje kuće koncipirano je kao veliki otvoreni prostor, no jedan detalj posebno izdvaja ovaj projekt. Vanjska kuhinja tretira se kao glavno mjesto kuhanja, dok je unutarnja, takozvana nevidljiva kuhinja, smještena fizički ispod stepenica. Vlainić objašnjava logiku iza tog rješenja:

„Vanjska kuhinja je hit ove kuće. Unutarnja se koristi samo kad vrijeme ne dopušta korištenje vanjske, pa smo je pozicionirali ispod stepenica. Stepenice su luksuzno široke, a dovoljna visina etaže dopustila je takvu konfiguraciju.“

Trzun dodaje da je ovakvo pozicioniranje riješilo i tehnički izazov vezan uz građevinsku dozvolu:

„U dozvoli su bili definirani stupovi i konstrukcijski elementi u tom dijelu prostora. Boljim pozicioniranjem kuhinje uspjeli smo izbjeći te elemente koji bi inače opstruirali funkciju cijelog dnevnog boravka, a zadržali smo netaknutu veličinu prostora za boravak i blagovanje.“

Radna ploča kuhinje izvedena je u tamnom kamenu s izraženom bijelom žilicom, istoj vrsti koja se ponavlja i na velikom ovalnom blagovaonskom stolu u dnevnom dijelu kuće. Ta ponovljena materijalna nit vizualno povezuje kuhinju i blagovaonicu, iako su fizički odvojene stepenicama i konstrukcijskim elementima između njih.

Ideja iza skrivanja kuhinjskih elemenata nije samo praktična, nego i estetska. Boravak i blagovanje djeluju ljepše kad se ne vide pećnica i kuhinjski aparati, posebno u prostoru gdje je fokus na odmoru, a ne na svakodnevnom kuhanju.

Materijali koji traju godinama

Budući da je riječ o kući namijenjenoj najmu, naglasak nije bio samo na estetici, nego i na dugotrajnosti i jednostavnom održavanju. Filipec, vlasnica Trike, opisuje kako se to odražava na odabir svakog pojedinog komada:

„Trebamo znati koja će biti namjena prostora i kako se gosti mogu ponašati prema predmetima. Zato biramo nešto što će trajati, što će investitor lako održavati i što gosti neće lako oštetiti. To se odnosi na doslovno sve komade koje biramo, od tkanine za sofu, koja je Aqua Clean i lako se čisti, do komada za eksterijer koji ne upijaju kreme za sunčanje.“

Isti princip vidljiv je i na blagovaonskom stolu, čija kamena ploča izgleda luksuzno poput mramora, a otporna je na ogrebotine i svakodnevnu upotrebu većeg broja gostiju tijekom sezone. Stolarija i bravarija u kućama za najam također se biraju drugačije nego u domovima za stalni boravak. Prekompleksni prozori, koje gosti ne znaju pravilno koristiti, dovode do čestih popravaka i remete njihov odmor. Cilj je da svaki element bude jednostavan za korištenje, bez obzira koliko se gostiju u kući izmijeni tijekom sezone.

Za spavaće sobe odabrani su mekši, prirodniji materijali i boje usklađene s tonovima lokacije, bez detaljnog, opterećujućeg interijera ili zidnih obloga. Zavjese i tkanine dodatno pridonose zvučnoj izolaciji, što je posebno važno u prostoru s keramičkim podovima gdje bi jeka inače bila izraženija.

Kako urediti luksuz bez pretjerivanja

Luksuz u ovoj kući ne dolazi iz prenatrpanosti, nego iz pažljivo odabranih brendova i usklađenosti materijala. Filipec objašnjava kako je taj proces izgledao u praksi:

„Sve što je birano unutar objekta birano je od finih brendova i prestižnih proizvođača, u jednoj višoj kategoriji na svaki način. Kombinirali smo više brendova, poput Takinija, Miniformsa i Nori 11, a najljepši dio posla je usklađivanje svih materijala, tkanina i boja.“

U dnevnom boravku ta se filozofija najbolje vidi u setu okruglih stolića različitih visina i boja, sive i žute, koji se mogu razdvajati i slagati poput slagalice, te u velikoj apstraktnoj tapiseriji u živim narančastim i plavim tonovima koja dominira kamenim zidom blagovaonice. Baza prostora, sivi modularni kauč, kameni pod i prigušena rasvjeta, ostaje smirena i neutralna, dok par upečatljivih, gotovo skulpturalnih komada namještaja unosi boju i karakter bez da prostor djeluje pretrpano.

Ovakav pristup, gdje se luksuz gradi kroz usklađenost, a ne kroz količinu detalja, čest je kod kuća za povremeni boravak. Umjesto da svaki kutak nosi svoj ukrasni element, pažnja se usmjerava na nekoliko snažnih poteza koji nose cijeli prostor, dok sve ostalo ostaje suzdržano i funkcionalno. Takav pristup zahtijeva više discipline nego dodavanje detalja, jer svaki dodatni komad mora opravdati svoje mjesto, ali rezultat je prostor koji diše i ne djeluje pretrpano, čak i kad su pojedini elementi vizualno vrlo izražajni.

Što gosti zapravo primjećuju

Rezultat cijelog projekta vila je koja luksuz ne pokazuje samo kroz kvadrate i opremu, nego kroz pažljivo promišljene detalje. Jednostavnost korištenja, skrivena kuhinja, kupaonica uklopljena u spavaću sobu i povezanost s istarskim krajolikom, sve su to elementi koje gosti primjećuju tek kad počnu koristiti prostor, a ne nužno na prvi pogled fotografije.

Osim vizualnog dojma, gosti u kućama za najam podsvjesno reagiraju i na stvari koje se rijetko spominju u marketinškim opisima, poput osjećaja čistoće, mirisa svježe oprane posteljine ili toga koliko se lako pronalazi sve što im zatreba bez pitanja domaćina. Kuća koja djeluje intuitivno, gdje se prekidači, uređaji i ormari koriste bez razmišljanja, ostavlja dojam brige o gostu čak i kad ta briga nije eksplicitno vidljiva. Slično tome, materijali poput Aqua Clean tkanine ili otporne kamene ploče ne djeluju na fotografiji drugačije od jeftinijih alternativa, ali gost će nesvjesno primijetiti da površine ostaju besprijekorne i nakon što ih više gostiju koristi tijekom sezone.

Ovakvi detalji dobrim dijelom nisu stvar slobodnog izbora, nego i propisanog standarda. Kuća ove veličine i kvalitete, s pet spavaćih soba i vlastitom kupaonicom uz svaku, realno cilja na najvišu kategoriju privatnog smještaja, a upravo je vlastita kupaonica za svaku spavaću sobu jedan od ključnih uvjeta koji petici daje hotelski karakter. Kako izgleda cijeli popis onoga što inspektor provjerava, od dimenzija kreveta do broja jastuka i učestalosti mijenjanja posteljine, pogledajte u našem vodiču Kategorizacija apartmana u Hrvatskoj: što točno trebate imati za svaku zvjezdicu.

Uređenje kuće za odmor: detalji koje ne vidite na prvi pogled čine razliku

Rezultat cijelog projekta vila je koja luksuz ne pokazuje samo kroz kvadrate i opremu, nego kroz pažljivo promišljene detalje. Jednostavnost korištenja, skrivena kuhinja, kupaonica uklopljena u spavaću sobu i povezanost s istarskim krajolikom, sve su to elementi koje gosti primjećuju tek kad počnu koristiti prostor, a ne nužno na prvi pogled fotografije.

Upravo to je najveća lekcija koju ovaj projekt nudi svima koji planiraju uređenje kuće za odmor: prava vrijednost prostora rijetko leži u onome što se najlakše fotografira. Skrivena kuhinja ispod stepenica, kupaonica bez vrata prema spavaćoj sobi, materijali koji izgledaju luksuzno, a otporni su na svakodnevnu upotrebu gostiju, sve su to odluke koje se ne vide na prvi pogled, ali se osjete već nakon prve noći provedene u kući. Uređenje kuće za odmor zato zahtijeva drugačiji redoslijed prioriteta nego uređenje doma za stalni boravak: prvo funkcija i iskustvo gosta, tek onda estetika koja te odluke uljepšava.

Baš zato se isplati unaprijed razmisliti o rasporedu prostorija, izdržljivosti materijala i logici kretanja kroz kuću, umjesto da se odluke donose tek kad namještaj treba postaviti u već gotov prostor. Kuća koja djeluje jednostavno i opušteno gostima, u pozadini je gotovo uvijek rezultat vrlo promišljenog planiranja arhitekata, dizajnera i investitora koji su unaprijed znali koje pitanje postaviti, a ne samo kako nešto lijepo posložiti.

Dizajn prostora, namještaja i dekoracija

Zašto je grad ljeti vruć, a park hladan i što zelenilo u gradu ljeti radi s mikroklimom

Parkovi, drvoredi i živice nisu ukras. Oni su infrastruktura. I što ih je više, to su ljeta u gradu podnošljivija – za sve.

trg francuske republike ljeti

Tko je ikad prošetao od Ilice prema Zrinjevcu na vrućem srpanjskom poslijepodnevu, osjetio je razliku i bez termometra. Ispod krošnji starih platana temperatura pada osjetno. Zrak postaje blaži, a buka grada nekako se prigušuje.

Nije to slučajnost ni puka ugoda. Iza toga stoji konkretna fizika. Drveće isparava vlagu, krošnje blokiraju sunčevo zračenje, a tlo pod njima ostaje hladno umjesto da akumulira toplinu poput asfalta. Zrinjevac ne hladi samo one koji sjede na klupi – hladi cijeli taj dio grada.

Razumijevanje tog principa mijenja kako gledamo na zelenilo u gradu ljeti. Parkovi, drvoredi i živice nisu ukras. Oni su infrastruktura. I što ih je više, to su ljeta u gradu podnošljivija – za sve.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

Što je urbani toplinski otok i zašto Zagreb pati od njega

Urbani toplinski otok pojava je u kojoj grad postaje topliji od svoje okolice. Beton, asfalt i krovovi upijaju sunčevo zračenje i potom ga polako otpuštaju kao toplinu. Asfalt i beton na izravnoj sunčevoj svjetlosti mogu doseći površinske temperature i do 82 stupnja Celzijusa u najtoplijim danima. Noću se ta toplina vraća u zrak, pa grad ni tada ne može dovoljno ohladiti. Tko je ikad pokušao spavati u stanu bez klime usred kolovoza, zna točno o čemu se govori.

Ako se usporede podaci s dviju zagrebačkih meteoroloških postaja, Maksimira i Griča, može se primijetiti da je na Griču temperatura zraka nerijetko viša nego u Maksimiru. To je živi dokaz da zelenilo oko postaje Maksimir stvarno mijenja izmjerene vrijednosti. Ublažujući učinak na toplinsko opterećenje u Zagrebu imaju Medvednica, ali i parkovi poput Maksimira, Zrinjevca, Botaničkog vrta te područja Bundeka i Jaruna.

Nije to samo osjećaj koji se ima dok se leži na travi. Radi se o mjerljivoj razlici koja utječe na kvalitetu života, spavanje, potrošnju energije za hlađenje – i zdravlje.

Kako biljke hladi prostor oko sebe

Biljke rashladuju okoliš na dva načina: sjenom i evapotranspiracijom. Sjena je jednostavna – krošnja drveta blokira izravno sunčevo zračenje i sprječava zagrijavanje površina ispod nje. Evapotranspiracija je nešto suptilnija: biljka kroz listove ispušta vlagu, a isparavanje te vlage troši energiju iz okolnog zraka i snižava temperaturu. To je slično principu na kojem radi znojenje kod ljudi.

Zrak u gradu ljeti je u prosjeku 2 do 4 stupnja Celzijusa topliji od onog oko naselja, a relativna vlažnost zraka u gradu znatno je niža od vlažnosti u okolini. Drvoredi i parkovi taj deficit vlage djelomično nadoknađuju upravo evapotranspiracijom.

Biljke na balkonu ljeti: Kako zelenilom rashladiti stan i stvoriti ugodniji prostor

Drvoredi prave hlad na pješačkim stazama i kolnicima, spuštaju temperaturu, a istovremeno stanare čiji su prozori orijentirani prema ulici štite od buke i zagađenja. Zbog toga drvored uz ulicu nije samo estetski detalj urbanog planiranja – on funkcionalno mijenja mikroklimu cijele ulice. Ista logika vrijedi i za manje razmjere: živica umjesto betonskog zida, penjačica uz fasadu, ili vertikalni vrt na terasi koji ozeleni i inače goli zid – sve to lokalno snižava temperaturu i stvara ugodniji mikrookoliš.

par koji leži na zrinjevcu

Zagreb: grad koji ima zelenilo, ali ga ne koristi ravnomjerno

Zagreb je, za razliku od nekih europskih gradova, zapravo relativno zelen – ima Medvednicu, Maksimir, Bundek, Jarun, Botanički vrt i Zrinjevac kao dio Lenucijeve potkove. Problem nije u tome što zelenila nema, nego u tome gdje ga nema.

Analiza je pokazala da se postojeći vrtići i domovi za starije i nemoćne u velikom postotku nalaze u dijelovima grada koji su pod iznimnim toplinskim opterećenjem, a s vrlo malo zelenih površina. To znači da najosjeteljiviji dio stanovništva živi upravo tamo gdje je ljeti najtoplije – a drveća i parkova ima najmanje. Nije apstraktna urbanistička zabrinutost; to je svakodnevna stvarnost za mnoge četvrti koje su izgrađene u drugom planu, bez ikakve zelene infrastrukture.

Stručnjaci upozoravaju da klimatska kriza donosi ekstremne promjene u kratkom roku – ne samo toplinu, nego i utjecaj vjetra te obilne oborine u kratkim vremenskim razdobljima. Prirodnija rješenja, poput uvođenja otpornih biljnih vrsta i formiranja retencijskih područja kao što su kišni vrtovi, postaju ključna obrana od klimatskih ekstrema.

Zelenilo u gradu ljeti: čak i mali komad čini razliku

Nije potreban park da bi se osjetio učinak. Čak i male zelene površine imaju povoljan učinak na klimatske uvjete u gradu. Živica umjesto betonskog zida, drvo uz parkiralište, zeleni krov na poslovnoj zgradi… Svaki od tih elemenata lokalno snižava temperaturu i pridonosi boljem zraku.

Izvedbom zelenih krovova i zelenih zidova na zgradama, kao i povećanjem zelenih površina oko zgrada, smanjuje se okolna temperatura i ostvaruje ušteda u troškovima energije za hlađenje. U praksi to znači da svaki vlasnik kuće koji posadi stablo uz južno pročelje, ili postavi živu ogradu umjesto punog betonskog zida, konkretno snižava temperaturu u dvorištu i smanjuje potrebu za klimatizacijom. Čak i dobro osmišljen balkon s nekoliko vrsta biljaka može promijeniti mikroklimu oko prozora i rashladiti prostor koji inače prima udarni val popodnevnog sunca.

Za one koji tek kreću sa zelenilom na otvorenom, dobra polazna točka su biljke prilagođene za balkon – vrste koje podnose izloženost, ne traže previše njege i pritom stvaraju onaj tanak, ali stvaran zeleni zastor između stana i vrućeg ljetnog zraka. Za veće ambicije, vertikalni vrt može prekriti i znatno veću površinu bez da zauzme puno prostora na tlu.

Tema zelenila u gradu ljeti ne staje na razini parkova i urbanih politika. Ona počinje na balkonu, uz ogradu, uz prozor.


Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori

Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.

Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.

Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.

Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova

Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.

„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“

Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.

„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.

Baština iz perspektive onih koji s njom žive

Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.

„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.

No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.

„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“

Interijeri kao odraz načina života

Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.

„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“

No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.

„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.

Urbanizam i život u gradovima

Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.

„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.

Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.

„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“

Razgovori koji idu ispod površine

Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.

Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.

Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama