Povežimo se

Bez kategorije

Otkrijte zašto u ovom dizajnerskom uredu svi vole ponedjeljak

Zagrebački ured tvrtke koja ima urede u čak 58 zemalja svijeta opremljen je knjižnicom, loungeom i prostorom za brainstorming, a u njemu rade stručnjaci iz cijele Europe

Ponekad se teško vratiti u radnu rutinu nakon vikenda, no ovom zagrebačkom uredu ni ponedjeljak nije problem. Riječ je o uredu velike međunarodne softverske tvrtke, u kojem se već na prvi pogled vidi kako je on puno više od mjesta za ozbiljnu analizu podataka.

Foto: Marko Mihaljević

SAS ured odražava kozmopolitski duh zaposlenika iz cijele Europe. Upravo je zato kreativni koncept rilikom uređenja zagrebačkog ureda bila sinergija različitosti, koja se osim u profilu zaposlenika, odražava u odabiru boja, materijala i dizajnu namještaja.

Foto: Marko Mihaljević

Dizajneri  kreativnog studija Brigada uspješno su odradili zahtjevan zadatak te povezali dizajn interijera s vizualnim identitetom tvrtke i pritom zadržali posebnost lokacije.

Ležerna korporativnost

Dizajnom ureda i namještaja očuvana je ozbiljnost i korporativnost, a korištenjem materijala poput drveta, tkanina i tapisona postignuta je opuštenija atmosfera. Suptilnim uvođenjem boja prostor je postao dinamičan, ali i dalje ugodan za rad. Također, dobrom prostornom organizacijom postignuta je mogućnost jednostavnog organiziranja druženja i edukacija za veći broj ljudi, a kada je to potrebno, osigurana i intimna radna atmosfera.

Foto: Marko Mihaljević

Korištenjem karakterističnog gradienta brenda na transparentnim folijama na staklima  stvorene su refleksije slika u prostoru i vizualno povećanje prostora. Vrlo promišljeno su upotijebljeni i reflektivni materijali poput svjetlećeg inox panela koji sjajno funkcionira kao obloga pulta recepcije, stupa u prostoru čajne kuhinje te visećeg panela u brainstorming zoni.

Knjižnica, lounge i osjećaj privatnosti u open spaceu

Duga prozračna knjižnica sa zonom za čitanje projektirana je kao mala oaza za odmor i telefonske razgovore.

Foto: Marko Mihaljević

Zid iza recepcije „poziva“ na istraživanje skrivenog dijela uredskog prostora, a prozračna pregradna polica istovremeno povezuje i odvaja zanimljivu lounge zonu i prostor atipične čajne kuhinje. Njeni se modularni stolovi mogu spajati i razdvajati, čime pružaju dinamiku prostora, kao i mogućnost višenamjenskog korištenja.

Foto: Marko Mihaljević

Alternativna radna zona s visokim zelenim foteljama idealna je za brainstorming i intimniji razgovor, a spušteni svjetleći panel daje joj veći osjećaj privatnosti te ujedno stvara zanimljivu atmosferu i doživljaj postignutim dinamičnim refleksijama u panelu. Drvene pregrade s biljkama dijele ured i stolove u manje zone kako bi se i u otvorenom prostoru omogućila potrebna koncentacija za rad.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya

Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.

Ljubav na prvi pogled

Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.

Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.

Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

kuća-imanje-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Flickr

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

dnevni-boravak-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Flickr

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

biblioteka-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

spavaća-soba-dva-kreveta-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

spavaća-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.

Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

kupaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

blagovaonica-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

toranj-radna-soba-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.

bazen-ernest-hemingway-kuba-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić
brod-ernest-hemingway-domnakvadrat
Foto: Anamarija Krvarić

Vrijedna ostavština

Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.

Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice