Uređenje interijera
Osnovna načela KonMari metode
Raščišćavanje prostora emotivno je i fizički iscrpljujući zadatak za koji teško pronalazimo motivaciju, a jedan od najčešćih problema je što više stvari ulazi u prostor nego što izlazi. Zato se svijet klanja KonMari metodi čiji je podnaslov radostan odabir.
Šta je KonMari metoda
KonMari metoda je metoda koju je osmislila Japanka Mary Kondo, a tiče se pospremanja i raščišćavanja prostora u kojem obitavamo. I doma i radnog mjesta. Fokusira se ustvari više na naše osobne stvari i na predmete, a cilj joj je da prostor bude uredan i funkcionalan i da svaka stvar ima svoje mjesto, rekla je Petra Pupić, stručnjakinja za organizaciju prostora po KonMari metodi.
Petra nije bila rođena organizatorica, već je svoj red pronašla upravo u ovoj metodi koja se bavi kategorijama, a ne prostorijama.
KonMari pravila uređenja
Za početak postoji termin koji se zove KonMari festival, to znači da smo se odlučili na jedno veliko, generalno pospremanje, raščišćavanje svih naših prostorija i svih naših predmeta i obično bi to trebalo biti samo odjednom, a kasnije je samo održavanje. Stoga kada se krene recimo raditi KonMari festival, to je ustvari jedno od pravila, da se zbilja posvetimo tome, da kažemo, to je sada projekt koji ćemo raditi određeni period i koji ćemo stvarno detaljno napraviti od početka do kraja, rekla je Pupić.
Drugo je pravilo postaviti cilj i imati viziju svog životnog prostora, kako bi on trebao izgledati. Tako ćemo puno lakše pronaći motivaciju za taj zahtjevan posao.
Pa motivacija, ja mislim, uvijek tako kod nas ljudi funkcionira, tek kad boli onda krenemo rješavati problem, tako je kad imamo kaos, da gubimo vrijeme, da nismo produktivni, da čak ne možemo niti znati točno zašto, ali osjećamo da se u svom prostoru ne osjećamo dobro i da se ne odmaramo i da nismo produktivni. I to je onda uglavnom motivacija da krenemo s raščišćavanjem, smatra Pupić.
Kad ste donijeli odluku, treba pratiti kategorije kroz koje će raščišćavanje biti puno jednostavnije.
Proces KonMari uređenja
Kreće se od najlakše prema najtežoj. Znači, počinjemo od odjeće, pa knjige, papiri, razno i sentimentalne stvari. Ova kategorija razno ima još potkategorija, nekih 23, 24, isto kreću od lagane prema težem, znači, DVD-ovi, CD-ovi, električna oprema, preko hobija, ladice svaštare pa sve do kuhinjskih i kupaonskih potrepština.
Bitno je da se radi točno tim redoslijedom jer su po toj težini napravljene i zadnje i najbitnije pravilo po čemu je ona zapravo poznata je da se prilikom raščišćavanja biraju stvari koje ostaju, a ne stvari koje ćemo odbaciti. Znači, fokusiramo se na pozitivno, odnosno da li nam stvar izaziva radost, da li volimo koristiti tu stvar, da li je nikada ne bismo prodali, nikada ne bismo dali jer nije bitna količina, mi možemo recimo imati tisuću knjiga u svom dnevnom boravku, bitno je da svaku od tisuću volimo, čitamo i ne bismo nikome dali, kaže Pupić.
Ova japanska metoda funkcionira tako da sve stvari iz jedne kategorije, na primjer, odjeću, stavite na hrpu. Za svaki komad trebate se zapitati treba li vam doista i donosi li vam radost, kad ste je posljednji put odjenuli i hoćete li opet. To će dovesti do zaključka trebate li bolje organizacijsko rješenje ili ćete zadržati samo dio odjeće. Ista se metoda može primijeniti na bilo koju prostoriju u domu i bilo koje predmete.
Kad rješavate tanjure, rješavajte samo tanjure, kad rješavate, ne znam, alate, čavle ili to u garaži, rješavajte samo tu kategoriju i nađite prvo sve čavle tek onda krenite na neke veće alate ili nešto drugo, objasnila je Pupić.
Najteži dio procesa
Najteža kategorija su sentimentalni predmeti i ona se radi posljednja. KonMari metoda se fokusira dosta na emocije i koliko smo mi vezani za stvari. Koliko ne možemo pustiti. Jer koliko ne možemo stvari pustiti sa stvarima, to ustvari pokazuje koliko ne možemo u nekim drugim, u našim odnosima ili na poslu pustiti, rekla je Pupić za Dom na kvadrat.
Organizacija papira često stvara probleme u kućanstvu i na radnom mjestu, a prema ovoj metodi, treba ih podijeliti u tri kategorije i tako ih organizirati.
Dijelimo ih na kategoriju rijetko, dokumenti i papiri koje rijetko posežemo, koji nam trebaju, kao što su rodni listovi, domovnice, neke stvari za auto, banku, poštu, posao i tako dalje, garancije naših aparata, zatim druga kategorija su papiri koji nam često trebaju, stvari koje ne možemo zapamtiti, a koje često posežemo za njima.
Na primjer, neke lozinke, neka uputstva za aparate koje koristimo, neki recepti koji nam trebaju, recimo možemo djeci ostaviti uputstva kako upaliti veš mašinu, koji deterdžent koristiti i takve stvari i treća kategorija su ustvari tekući papiri. Tekući papiri su svi oni koje rješavamo u iduća dva tjedna. To je kad uđemo u kuću i stavimo režimo na stol, kad stavimo neke pozivnice, neke formulare koje moramo riješiti i njih rješavamo u sljedeća dva tjedna, objasnila je Pupić.
Ladice su uvijek jednostavnije za održavanje od polica, a kutije su najbolji organizatori koje možete koristiti u svakom ormaru. Samo se hrabro odlučite za radost.
Kuhinja i blagovaonica
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhinje
Pravilno mjerenje i prilagodba kuhinjskih elemenata visini korisnika ključ su udobne i funkcionalne kuhinje
Kuhinja je jedan od najvažnijih prostora u svakom domu – mjesto gdje započinjemo dan, pripremamo obroke, okupljamo se s obitelji i često provodimo više vremena nego što uopće primjećujemo. Upravo zato dobra kuhinja nije samo stvar dizajna, boja i materijala, već prije svega preciznog planiranja i pravilnih mjera. Čak i najljepša kuhinja može postati nepraktična ako radna površina nije na odgovarajućoj visini, ako su ormarići preplitki ili ako nema dovoljno prostora za kretanje. Prije kupnje ili izrade kuhinje po mjeri, točno mjerenje prostora ključno je za izbjegavanje skupih pogrešaka, naknadnih prilagodbi i kompromisa koji dugoročno utječu na udobnost korištenja. Svaki centimetar ima svoju ulogu – od visine stropa i širine zidova do položaja instalacija, otvora vrata i prozora. Uz to, sve je važnije kuhinju prilagoditi stvarnim korisnicima, njihovoj visini, navikama i načinu kuhanja, a ne se slijepo držati univerzalnih standarda.
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz najvažnije mjere u kuhinji – kako precizno izmjeriti prostor prije kupnje, kako odrediti idealnu visinu radne površine prema visini korisnika, koje su optimalne dubine donjih ormarića i radnih ploča te kolike bi trebale biti udaljenosti kuhinjskog otoka od ostatka kuhinje. Cilj je pomoći ti da doneseš informirane odluke i stvoriš kuhinju koja nije samo estetski privlačna, već i dugoročno funkcionalna, ergonomična i ugodna za svakodnevno korištenje.
Kuhinja iz snova: 50+ primjera za svaki stil i budžet
01. Opći tlocrt prostora
Prvi korak u planiranju kuhinje je izrada jasnog i točnog tlocrta prostora. Potrebno je izmjeriti ukupne dimenzije prostorije – dužinu, širinu i visinu – te ucrtati sve arhitektonske elemente koji utječu na raspored kuhinje, poput vrata, prozora, stupova ili kosina. Jednako je važno zabilježiti položaj postojećih instalacija, uključujući struju, vodovod i ventilaciju, jer oni izravno određuju gdje se mogu smjestiti ključni elementi kuhinje poput sudopera, hladnjaka i ploče za kuhanje.
Osim osnovnih dimenzija, potrebno je obratiti pažnju na stanje zidova i rubova prostora. Zidovi u stvarnosti često nisu savršeno ravni niti pod pravim kutom, što može uzrokovati probleme pri ugradnji ormarića i radnih ploča ako se te nepravilnosti ne uzmu u obzir na vrijeme. Zato je preporučljivo izmjeriti udaljenosti od zida do prozora, vrata i uglova na više točaka, kako bi se izbjegli nepotrebni rezovi, zazori ili poteškoće tijekom montaže.
02. Kako odrediti idealnu visinu radne plohe
Pravilno odabrana visina radne plohe jedan je od ključnih elemenata ergonomične kuhinje jer izravno utječe na udobnost rada, držanje tijela i opterećenje leđa i ramena. Iako se kao standard često navodi visina od oko 90 cm, ta mjera ne odgovara svima jednako. Kako bi radna ploha bila prilagođena stvarnom korisniku, važno je uzeti u obzir visinu tijela, a posebno visinu do lakta.
Najjednostavniji i najučinkovitiji način određivanja optimalne visine jest mjerenje u uspravnom položaju, s opuštenim rukama savijenima u laktu pod kutom od približno 90 stupnjeva. Idealna visina radne plohe obično se nalazi 10 do 15 centimetara ispod visine lakta, što omogućuje prirodan položaj ruku pri rezanju, miješanju i pripremi hrane, bez nepotrebnog saginjanja ili podizanja ramena.
Za niže osobe radna ploha može biti nešto niža od standardne, dok će višim korisnicima često više odgovarati povišena radna površina. U kućanstvima s više korisnika, preporučuje se pronaći kompromisnu visinu ili razmotriti različite radne visine za pojedine zone, primjerice nižu površinu za pripremu hrane i višu za kuhanje ili rad uz sudoper. Prilagodba visine radne plohe individualnim potrebama ne samo da povećava funkcionalnost kuhinje, već dugoročno doprinosi ugodnijem i zdravijem svakodnevnom korištenju prostora.
03. Kuhinjski otok – dimenzije i pravilne udaljenosti
Kuhinjski otok često predstavlja središnju točku kuhinje jer značajno povećava radnu površinu, osigurava dodatni prostor za pohranu te, u mnogim slučajevima, služi kao mjesto za brzo objedovanje ili druženje. Kako bi otok bio funkcionalan, a ne prepreka u prostoru, ključno je pravilno odrediti njegove dimenzije i udaljenost od ostatka kuhinjskih elemenata.
Minimalna preporučena dubina kuhinjskog otoka iznosi oko 60 cm, što je dovoljno za osnovnu radnu površinu. Ako otok uključuje sudoper, ploču za kuhanje ili ugradbene uređaje, preporučuje se veća dubina, najčešće između 80 i 90 cm, kako bi se osigurao dovoljan prostor za rad, instalacije i sigurno korištenje uređaja. U većim kuhinjama moguće je planirati i dublje ili šire otoke, no uvijek uzimajući u obzir ukupne proporcije prostora.
Jednako važna kao i sama veličina otoka jest udaljenost između otoka i glavnog niza kuhinjskih elemenata. Optimalan razmak iznosi otprilike 100 do 120 cm, što omogućuje nesmetano kretanje, ugodno korištenje radnih površina te otvaranje vrata pećnice, perilice posuđa ili hladnjaka bez sudaranja s otokom. Premali razmak može stvoriti osjećaj skučenosti i otežati svakodnevni rad, dok prevelika udaljenost može dovesti do nepotrebnog hodanja i narušiti učinkovitost rada u kuhinji. Prava mjera ravnoteže osigurava da kuhinjski otok bude praktičan, udoban i prirodan dio kuhinjskog prostora.
04. Ostale važne mjere i ergonomija u kuhinji
Osim osnovnih dimenzija elemenata i radnih površina, važno je obratiti pažnju i na visinu visećih ormarića te širinu prolaza unutar kuhinje, jer upravo ti detalji često presudno utječu na udobnost i sigurnost svakodnevnog korištenja prostora. Viseći ormarići trebaju biti postavljeni na visinu koja omogućuje nesmetan rad na radnoj plohi, ali i jednostavan pristup pohranjenim predmetima. Uobičajena i provjerena praksa je postavljanje donjeg ruba visećih ormarića na udaljenost od približno 40 do 50 centimetara iznad radne ploče. Takav razmak osigurava dovoljno prostora za pripremu hrane i korištenje kuhinjskih aparata, a istovremeno omogućuje da se sadržaj ormarića lako dosegne bez nepotrebnog naprezanja.
Točne mjere i pravilna ergonomija ključni su za funkcionalnu kuhinju. Planiranjem prostora prema stvarnim potrebama korisnika osigurava se dugoročna udobnost i praktičnost.
Dizajn i trendovi
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
Kuhinja je danas jedna od najsloženijih prostorija u domu. Ona više nije samo mjesto pripreme hrane, već prostor u kojem se odvija velik dio svakodnevice – od jutarnje kave i brzih obroka do druženja, rada i večernjeg opuštanja. Upravo zato trendovi u kuhinjama za 2026. godinu ne polaze od estetike, već od načina života.
Trendovi u uređenju kuhinja 2026 koji oblikuju novi izgled doma
Loše organizirana kuhinja vrlo brzo postaje izvor frustracije – usporava kuhanje, stvara nered i narušava užitak boravka u prostoru. Današnje kuhinje zato se planiraju kroz jasno definirane zone: priprema, kuhanje, pohrana, serviranje i druženje.
O tome kako se ti zahtjevi pretaču u konkretna rješenja govori Zdravko Knapić, vlasnik tvrtke Kuhinje Knapić, specijalizirane za projektiranje i izradu kuhinja po mjeri.
1. Plemeniti materijali kao temelj dugotrajnog dizajna
Prirodni materijali postaju osnova suvremene kuhinje jer nude toplinu, trajnost i bezvremensku estetiku.
„Trendovi u kuhinjama za 2026. su plemeniti materijali – prvenstveno furnirane fronte, kamene radne ploče i masivno drvo“, ističe Knapić.
Za razliku od ranijih godina, kada se naglasak stavljao na vizualni efekt, danas se traže površine koje lijepo stare i koje se mogu koristiti desetljećima bez gubitka kvalitete.
2. Boje koje se stapaju s prostorom
Boja se u kuhinjama za 2026. koristi suptilno, kao dio šire priče interijera.
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
„Lakirani dijelovi i fronte i dalje su u trendu, ali se moraju savršeno uklapati u drvene plohe“, objašnjava Knapić.
Topli neutralni tonovi, zagasite nijanse i prirodna paleta boja omogućuju da kuhinja ne dominira prostorom, već ga nadopunjuje i povezuje s ostatkom doma.
3. Zaobljene linije koje smiruju prostor
Ravne i oštre linije sve češće zamjenjuju mekše forme koje prostoru daju fluidnost i osjećaj ugode.
„Zaobljene kuhinje radimo već punih 20 godina i pokazale su se kao najbolje rješenje – nisu agresivne u prostoru i imaju mekoću kod korištenja“, kaže Knapić.
Ovakav pristup posebno je važan u otvorenim tlocrtima, gdje kuhinja mora funkcionirati i vizualno i ergonomično.
4. Radna ploha kao srce kuhinje
Radna ploha postaje centralna točka kuhinje – mjesto gdje se kuha, druži i boravi.
10 savjeta dizajnera za odabir savršenog kuhinjskog otoka
„U radnu plohu danas ugrađujemo kuhalne ploče s napom, hladnjake za vino i utičnice za svakodnevna trošila“, navodi Knapić.
Takva rješenja omogućuju da kuhinja bude maksimalno funkcionalna bez vizualnog zagušenja.
5. Tehnologija koja se ne nameće
Uređaji u suvremenoj kuhinji trebaju biti snažni, ali diskretni.
„Ugrađujemo pećnice nove generacije koje se čiste vodom, velike hladnjake s naprednom tehnologijom hlađenja i kuhalne ploče s integriranom napom“, ističe Knapić.
Tehnologija je tu da olakša svakodnevicu, ali da pritom ostane gotovo nevidljiva.
6. Kuhinje bez ručki – čistoća linija i lakše održavanje
Detalji koji su nekad bili nužni danas postaju višak.
„Hladnjaci, pećnice i perilice otvaraju se na dodir, bez ručki, što je praktično i estetski čišće“, objašnjava Knapić.
Ovakva rješenja olakšavaju održavanje i dodatno naglašavaju minimalistički karakter kuhinje.
7. Staklo kao sofisticirani dizajnerski akcent
Staklo se vraća u modernom, profinjenom obliku.
„Staklene vitrine, reflektirajuća i dimljena stakla postaju neizostavni dizajnerski detalj“, kaže Knapić.
U kombinaciji s rasvjetom, staklo dodaje dubinu i luksuzan dojam bez pretjerivanja.
8. Rasvjeta koja stvara atmosferu
Rasvjeta već dugo nije samo funkcionalna potreba, već važan dio ambijenta.
„Rasvjeta mora biti i funkcionalna i ambijentalna – daje poseban odsjaj kroz staklo i naglašava materijale“, zaključuje Knapić.
Pametno planirana rasvjeta definira zone u kuhinji i čini prostor ugodnim u svim dijelovima dana.
Kuhinja kao prostor prilagođen životu
Kuhinje za 2026. godinu jasno pokazuju jedan smjer – personalizaciju. Materijali, boje, oblici i tehnologija prilagođavaju se stvarnim potrebama korisnika, a ne prolaznim trendovima. Kako potvrđuje iskustvo Kuhinja Knapić, dobra kuhinja nije ona koja izgleda atraktivno na prvu, već ona koja dugoročno funkcionira u svakodnevnom životu.
