Uređenje interijera
Od odgojiteljica do restauratorica!
Darija Vrtarić Jakoplić, Vanja Begović i Ksenija Koščak fantastičan su trio koji starom namještaju udahnjuje nov život, stvarajući originalni jedinstveni komad namještaja. Posjetili smo ih u njihovom ateljeu.
Za dobre promjene nikad nije kasno!
Odgojiteljice predškolske djece Darija Vrtarić Jakoplić, Vanja Begović i Ksenija Koščak 15 godina radile su zajedno u struci prije nego što su odlučile okrenuti novi list i baciti se u poduzetničke vode. Kako su često radile u timu znale su da će postići sjajne rezultate uključe li se u neki zajednički projekt. Tako je i bilo, iako je okolina na njihov poslovni plan gledala s određenom skepsom.
Podrška obitelji je najbitnija
“Bile su raznovrsne reakcije, bilo je tu i podrške, a bilo je i zabrinutosti od strane roditelja. Nije uobičajeno da se u četrdesetima najedanput skroz promijeni karijera, interesi i posao, tako da je bilo puno pitanja kako će se to izvesti, na koji način, hoćemo li uspjeti…bilo je svakakvih reakcija, ali bilo je tu i podrške što nam je bilo jako važno”, iskreno govori Vanja.
“Ljudi su svakako reagirali, ali na kraju od naših primarnih obitelji, djece i muževa, imale smo super podršku i možda nam je taj dio bio najvažniji da krenemo i da to stvarno napravimo”, nadodaje Darija.
Ideja o tome da bi se mogle baviti umjetničkom restauracijom rodila se dok su raspravljale o smjeru u kojem treba poći. Željele su pružiti uslugu koja na tržištu ne postoji.
Trebale su puno učiti
S obzirom na to da su samo gajile ljubav prema restauraciji, no nisu baratale potrebnim praktičnim znanjima, morale su puno učiti. Informacije su skupljale od majstora zanata, obilazeći stolare u njihovim radionicama, lakirere u autokaroserijama i trgovce u trgovinama bojama i lakovima.
“Stolari su bili prvo začuđeni kad su im došle tri žene jer to su uvijek radione pune muškaraca i to je muški posao i bili su začuđeni da uopće ulazimo u takav posao. Pogotovo jer su to neki komadi namještaja koji su uvijek bili veliki pa ih treba netko prenositi, pa su nas pitali: Pa kak ćete vi to, hoćete moći uopće fizički?”, prisjeća se Vanja.
“Kad se radi o nekim starim komadima namještaja, onda ustvari gotovo da nema nekog recepta kako što napraviti. Puno puta se nađeš u situacijama gdje moraš problemski riješiti neku stvar, bez nekog gotovog recept i pronaći najbolje rješenje, a ustvari su sve to ljudi sa iskustvom i sa godinama rada”, govori.
Znanje koje su prenijeli majstori dobro im je došlo kod zahtjevnijih zadataka.
Anegdota s vitrinom
Posebne ih uspomene vežu za jednu vitrinu koja je tijekom obaveznog sušenja na skejtu zaplesala po parkiralištu ispred radionice.
“Nismo primijetile da je vjetar počeo puhati, a kako parkiralište nije bilo ravno, onda je ona počela kliziti po parkiralištu, a ja sam počela trčati da spasim stvar, Darija je naravno umirala od smijeha, dok je Ksenija vrištala od straha, tako da su to neke situacije na našem poslu koje se znaju događati čak i svakodnevno”, prisjeća se Vanja.
Najdraže im je, kažu, kad se pojavi klijent koji zna što hoće. No ponekad ljudi nisu svjesni koje su stvarne mogućnosti komada namještaja kojeg žele restaurirati.
Nije svaka stvar za restauraciju
Trebalo bi obratiti pažnju na stanje u kojem je taj komad i da li je ga uopće moguće popraviti. Iako se često kaže da je sve moguće popraviti, neke stvari se možda ipak ne isplati.
Obično su to stvari koje su bile dugotrajno izložene vlazi, jer ako je drvo već upilo tu vlagu, to je bolje ne restaurirati, jer se često drvo napuhne te ima reakcija onda i na boju.
Na kraju tek treba dodati da ne trebate brinuti ako niste sigurni što biste s nekim starim komadom namještaja. Ovim ženama, naime, ideja ne nedostaje.
Stilovi uređenja
Kako odabrati stil uređenja interijera: Vodič koji počinje od vas, a ne od trendova
Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta…
Tijekom proteklih sezona emisije Dom na kvadrat, arhitektica Sunčica Mastelić Ivić gledateljima je približila nekoliko različitih stilova uređenja interijera – od minimalističkih i suvremenih, do raskošnih povijesnih i dekorativnih pravaca. No nakon svih analiza, primjera i inspiracija, nameće se jedno ključno pitanje: kako odabrati stil uređenja koji će dugoročno funkcionirati u našem prostoru i životu?
Odabir stila često se pogrešno doživljava kao praćenje aktualnih trendova ili kopiranje viđenog s društvenih mreža. No stil uređenja nije modni dodatak koji se mijenja svake sezone, već osobna odluka koja mora odgovarati prostoru, navikama, kontekstu i karakteru onih koji u njemu žive. Upravo zato, pravi stil ne nameće se izvana – on se otkriva kroz analizu, razumijevanje i iskren razgovor.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, različiti stilovi danas ne isključuju jedni druge niti se izmjenjuju po principu „in“ i „out“. Oni postoje paralelno, kao različiti svjetovi, a na nama je da prepoznamo koji od njih odgovara našoj osobnoj priči, načinu života i prostoru koji uređujemo.
Kako odabrati stil uređenja prema prostoru, lokaciji i vlastitoj osobnosti
Jedan od najvažnijih odgovora na pitanje kako odabrati stil uređenja krije se u razumijevanju konteksta prostora. Lokacija nekretnine, njezina namjena i okruženje uvijek imaju prednost pred estetskim željama. Stil koji funkcionira u urbanom stanu ne može se mehanički preslikati u kuću u planini ili na osamljenom otoku.
Sunčica Mastelić Ivić upozorava kako su pojedini stilovi izrazito vezani uz određeni ambijent. Primjerice, Hollywood glam zavodljiv je zbog sjajnih površina, kontrasta i luksuza, ali on je prvenstveno velegradski, urbani stil s jasnim povijesnim kontekstom. U prostoru koji je snažno povezan s prirodom, takav pristup može djelovati neprirodno i nametnuto.
Zato stil uređenja ne bira samo oko, već i razum. Kontekst prostora, arhitektura, lokacija i način korištenja uvijek imaju posljednju riječ.
Stil kao osobna priča, a ne dekorativna odluka
Stil uređenja često govori više o nama nego što mislimo. Odrastanje, obitelj, struka, način života, putovanja i uspomene – sve su to elementi koji oblikuju naš estetski ukus. Prema riječima arhitektice, važno je biti iskren prema sebi, osobito kada se radi s profesionalcem.
Projektant interijera ne osmišljava prostor samo prema funkcionalnim potrebama, već analizira osobni profil klijenta.
Tek kada se osobnost korisnika poklopi s pričom određenog stila, moguće je interijer izvesti kvalitetno i dosljedno do kraja. Isto vrijedi i za poslovne prostore, koji također imaju identitet i poruku koju žele komunicirati prema van.
Dva sloja interijera: baza i stil koji se može mijenjati
Interijer se sastoji od dva ključna sloja. Prvi je tzv. „tvrda ljuska“ – arhitektonska osnova prostora koja uključuje podne i zidne obloge, ugradbene elemente, osnovnu rasvjetu i funkcionalni raspored. Taj sloj mora biti neutralan, kvalitetno projektiran i dugoročno održiv.
Drugi sloj je stiliziranje – dekor, manji komadi namještaja, rasvjeta, tekstili i teksture. Upravo se kroz taj sloj najjasnije očituje stil uređenja, ali i ostavlja prostor za promjene. Dekorativni elementi mogu se mijenjati kroz godine, dok dobro osmišljena baza ostaje stabilna i funkcionalna.
Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, upravo je ta podjela tajna dobrog interijera.
Zašto je važno imati profesionalca uz sebe
Prvi i najvažniji korak u procesu uređenja je arhitekta. To je odluka koja zahtijeva povjerenje, jer projektantu prepuštate oblikovanje svog svakodnevnog života. Preporuka je pregledati njegove radove, provjeriti reference i, što je najvažnije, otvoreno razgovarati.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Taj razgovor ne svodi se samo na funkcionalne potrebe, već uključuje razmjenu fotografija, uspomena, putovanja i emocija. Upravo iz tog procesa nastaje mood board i sample board – vizualni alat koji definira boje, materijale i smjer uređenja. Jednom kada je taj temelj postavljen, važno ga je slijediti bez improvizacija.
Kako Sunčica slikovito opisuje, nije dovoljno voljeti neku boju ili komad namještaja izvan konteksta. Dosljednost je ključ.
Odabrali ste stil? Onda idite do kraja
Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta. Kombiniranje nespojivih stilova često rezultira prostorom koji djeluje neusklađeno i nezavršeno. Ako ste se prepoznali u određenom stilu, savjet je jasan – provedite ga do kraja.
Odabir stila nije trendovska odluka, već osobna priča pretočena u prostor. A dobar interijer, baš kao i dobar stil, uvijek počinje iskrenim odgovorom na jedno pitanje: tko smo i kako želimo živjeti.
Izbor urednice
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu
Ako ste se ikada pitali zašto vas je serija Dnevnik velikog Perice tako uvjerljivo vratila u šezdesete godine prošlog stoljeća, odgovor ne leži samo u kostimima i scenografiji, već i u arhitekturi.
Jedna od ključnih lokacija snimanja bio je ovaj filmski stan smješten u stambenoj zgradi koju je projektirao Drago Galić, jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačkog modernizma. Upravo ta arhitektonska podloga omogućila je da prostor bez velikih intervencija postane vjerodostojna scenografija jednog razdoblja.
Filmski stan kao scenografski alat, a ne mjesto stanovanja
Stan u Vukovarskoj ulici danas ne funkcionira kao klasičan životni prostor. Kako objašnjava Tomislav Peleski, koji se već dva desetljeća bavi location managementom, ideja je bila stvoriti polivalentni, lako prilagodljiv filmski stan – prostor koji može “glumiti” različite interijere, od bakinog stana do urbanog dnevnog boravka.
Stan je dvoetažan, površine gotovo 100 četvornih metara, i u trenutku početka projekta bio je potpuno prazan. Upravo ta “prazna ploča” omogućila je scenografima i producentima slobodu u oblikovanju prostora prema potrebama snimanja. Namještaj se po potrebi iznosi, zamjenjuje ili preslaguje, a svaki kadar dobiva novu priču.
Zašto su Galićevi stanovi idealni za snimanje
Arhitektura Drage Galića pokazala se iznimno zahvalnom za filmsku produkciju. Stanovi u njegovim zgradama odlikuju se velikim prozorima, obiljem dnevnog svjetla i jasnom konstrukcijskom logikom. Drago Galić (1907. – 1963.) jedan je od ključnih arhitekata zagrebačke moderne. Njegove stambene zgrade, osobito one uz Vukovarsku ulicu, odlikuju se humanim mjerilom, promišljenim tlocrtnim rješenjima i naglašenim odnosom prema svjetlu i prostoru.
Betonske grede omogućuju jednostavno postavljanje rasvjete, bez potrebe za vanjskom tehnikom, dok dobra toplinska i zvučna izolacija – rijetkost u današnjoj novogradnji – osigurava stabilne uvjete za snimanje.
Scenografija koja poštuje arhitekturu
Iako je prostor prilagodljiv, njegova arhitektonska vrijednost ostaje u prvom planu. Scenograf Bojan Drezgić sudjelovao je u savjetovanju oko boja i atmosfere, dok su pojedini komadi namještaja originali iz šezdesetih godina. Boje su naknadno “smirene” kako prostor ne bi djelovao previše ilustrativno, već životno i uvjerljivo.
Posebna pažnja posvećena je detaljima – od retro kuhinje s originalnim terrazzo pultom i umivaonikom, do harmonika-vrata koja omogućuju da se jedna prostorija u trenutku pretvori u zasebnu garsonijeru. Takva fleksibilnost čini ovaj filmski stan gotovo scenografskim studijem unutar stvarne arhitekture.
Kada arhitektura postane glavni glumac
Ovaj stan nije samo lokacija – on je aktivni sudionik priče. Njegova arhitektura omogućuje brze transformacije, ali istovremeno nosi snažan identitet vremena u kojem je nastao. U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu.
Zato se ovaj stan ne doživljava kao “uređen interijer”, već kao živi arhitektonski resurs – mjesto gdje se susreću modernizam, film i suvremena produkcija. A upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
