Povežimo se

Gradnja doma

Deset najljepših dvoraca

Od filmskog platna do svijeta knjiga i legendi; dvorci u popularnoj kulturi bude asocijacije na romantične priče i uzbudljive bitke. Pogledajte listu 10 stvarnih dvoraca koji jednako privlače svojom bogatom poviješću, kao i mističnom ljepotom koja ih okružuje.

10. Dvorac Bran

Dvorac Bran nalazi se u Rumunjskoj, na granici između pokrajine Transilvanije i Vlaške. Poznat i pod nazivom “Drakulin dvorac”, reklamiraju ga kako dom naslovnog lika romana Drakula, pisca Brama Stokera. Ipak ne postoje podaci kako je Stoker bio upoznat s poviješću dvorca, koji ima samo neke dodirne točke sa stvarnom osobom Vladom Tepešem (koji je Stokeru poslužio kao glavna inspiracija za Drakulu). Dvorac je danas velika turistička atrakcija i muzej u kojem posjetitelji mogu razgledati rumunjska kulturna i umjetnička dobra.

 

Dvorac Bran Dom2

9. Château du Haut-Koenigsbourg

Dvorac Haut-Koenigsbourg smješten je na visokom brdu s kojega se pruža pogled na alzašku ravnicu u Francuskoj. Dvorac je bio aktivan od srednjeg vijeka pa sve do Tridesetogodišnjeg rata kada su ga nakon 52 dana opsade opljačkale i spalile švedske snage. Sljedećih nekoliko stotina godina dvorac pada u zaborav i ostavljen je na milost i nemilost zuba vremena. Godine 1899. njemački vladar Wilhelm II ga obnavlja. Nakon Prvog svjetskog rata, dvorac preuzimaju Francuzi, a danas je Haut-Koenigsbourg jedna od najvećih turističkih atrakcija te regije.

 

Château du Haut-Koenigsbourg Dom2

 

8. Dvorac u Heidelbergu

Njemački grad Heidelberg također se može pohvaliti lijepim dvorcem, smještenim 80-tak metara iznad stare jezgre grada. Ostaci dvorca smatraju se jednim od najznačajnijih renesansnih građevina sjeverno od Alpa. Dvorac je sagrađen u 13. stoljeću, a njegova turbulentna povijest dovela je do njegovog uništenja tijekom Tridesetogodišnjeg rata. U 17. stoljeću napadaju ga Francuzi no ni tu se njegovo stradanje ne zaustavlja; 1764. građevinu je oštetio grom, a dijelovi dvorca čak su korišteni za gradnju novih kuća u Heidelbergu. Sve preinake na dvorcu rezultirale su različitim arhitektonskim stilovima koji su pridonijeli njegovom današnjem šarmu.

 

Dvorac u Heidelbergu Dom2

7. Dvorac Matsumoto

Jedan od najslavnijih japanskih dvoraca je dvorac Matsumoto. Specifičnost strukture krije se u njegovom položaju; naime nije sagrađen na proplanku kao što je to slučaj kod većine ovakvih objekata, već u nizini. Upravo iz tog razloga, njegov obrambeni sistem leži u ojačanim zidovima, brojnim jarcima i tunelima.

 

Dvorac Matsumoto Dom2

 

6. Château de Chillon

Château de Chillon je jedna od najposjećenijih povijesnih građevina Švicarske. Nalazi se između obale Ženevskog jezera i Alpa. Dvorac se sastoji od 100 zasebnih zgrada koje su postupno povezane u jednu cjelinu. Značajno je proširen u 13. stoljeću, a usprkos tomu što nikad nije stradao u ratovima, doživio je brojne preinake tijekom vremena.

 

Château de Chillon Dom2

5. Krak des Chevaliers

Krak des Chevaliers u Siriji smatra se jednim od značajnijih križarskih dvoraca. Riječ “krak” potječe od sirijske riječi “karak” što znači “tvrđava”. Nalazi se na vrhu brda visokog 650 metara. Izvorni dvorac sagrađen je 1031. godine te okupiran tijekom Prvog križarskog rata. Lawrence od Arabije ovaj je dvorac opisao kao jednu od najbolje očuvanih utvrda na svijetu, ali i kao jednu od najdomljivijih.

 

Krak des Chevaliers Dom2

 

4. Burg Eltz

Njemački srednjovjekovni dvorac Burg Eltz nalazi se u brdima iznad rijeke Moselle. Još uvijek je u nasljedstvu ogranaka obitelji Eltz, koja je taj kraj naselila u 12. stoljeću, prije 33 generacije. Dijelovi dvorca koji pripadaju obitelji Rübenach i Rodendorf, otvoreni su za javnost, dok Kempenich ogranak obitelji koristi preostalu trećinu dvorca.

 

Burg Eltz Dom2

3. Dvorac Warwick

Vilim I. Osvajač sagradio je Warwick davne 1068. godine. Od tada dvorac je prošao kroz brojne izmjene poput dodatka tornjeva i redizajniranog stambenog dijela. Također, drvena konstrukcija zamijenjena je kamenom u 12. stoljeću. Tijekom Stogodišnjeg rata (koji je trajao od 1337. do 1453. godine), fasada je dodatno pojačana te je jedan od značajnih primjera vojne arhitekture 14. stoljeća. Godine 2001. dvorac Warwick je ušao na listu “Deset britanskih povijesnih zgrada”.

 

Dvorac Warwick Dom2

 

2. Dvorac Alcázar

Najpoznatiji španjolski dvorac smjestio se na strmoj litici iznad ušća rijeke Eresme i Clamores. Alcázar je izvorno izgrađen kao arapska utvrda, ali je od tad služio kao kraljevska palača, zatvor, kraljevski vojni koledž i vojna akademija. Tijekom Srednjeg vijeka bio je omiljena rezidencija mnogih monarha i ključna utvrda u obrani kraljevstva.

Dvorac Alcázar Dom2

1. Neuschwanstein

Jedan od nesumljivo najatraktivnijih dvoraca smjestio se na strmom brdu blizu Füssena u jugo-zapadnoj Bavarskoj. Riječ je o bajkovitom dvorcu Neuschwanstein. Dvorac je dao izgraditi bavarski kralj Ludwig II u čast na slavnog skladatelja Richarda Wagnera. Kralj Ludwig umire pred završetak građevinskih radova. Otad, dvorac je posjetilo preko 60 milijuna ljudi, a pojavljuje se i u nekoliko igranih filmova. Po uzoru na Neuschwanstein modelirano je i nekoliko replika u zabavnom parku Disneyland, a dvorac slovi i kao najfotografiranija zgrada u Njemačkoj.

 

Neuschwanstein Dom2

 

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja doma

Odlična izolacija i estetska vrijednost: Drvo-aluminij stolarija pruža najbolje od oba materijala

Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.

Često čujemo da drveni prozori dišu, što znači da imaju sposobnost upijanja i otpuštanja vlage iz okoline sudjelujući tako u regulaciji mikroklime u interijeru, a mana im je održavanje. No, što ako i za to postoji rješenje? 

Vrsta stolarije obično ovisi o mikrolokaciji postavljanja i željama investitora. Zbog sve manje slobodnog vremena, stolarija od umjetnih materijala postala je sve zastupljenija. No, zadnjih 15tak godina u Hrvatskoj se proizvode prozori u kombinaciji drvo i aluminij, pružajući najbolje od oba materijala. 

Drvo-aluminijski prozori ne zahtijevaju održavanje i rjeđe se obnavljaju

“U maloprodaji najviše se okrećemo tim drvo aluminijskim prozorima gdje ljudi zapravo drvene prozore više ne žele i nemaju vremena održavat, što je potrebno. Iako su oni puno napredovali zadnjih godina, sa tim novim tehnologijama i novim bojama i lakovima, ali opet održavanje je potrebno. Kod drvo aluminijskih proizvoda, aluminij postavimo izvana gdje zapravo on štiti drvo od vremenskih utjecaja, nema više nikakvog održavanja, a u interijeru ostane drvo gdje zapravo postoje kao unutarnji namještaj i održavanje više nikakvo, ama baš nikakvo nije potrebno.”, pojasnio je Marko Mihelčić, direktor tvrtke Lokve.

Zbog napretka kemijskog sastava boja i lakova, danas drvenu stolariju treba nešto rjeđe obnavljati. Mihelčić navodi kako to ovisi o vremenskim utjecajima na sam prozor i gdje je prozor ugrađen tj. na kojoj strani kuće, ali otprilike svakih 5 godina da bi trebalo raditi nekakvo osnovno održavanje.  

Visoka kvaliteta proizvoda za najzahtjevnije kupce

Kod kombinacije drvo aluminij stolarije, drvo je s unutarnje strane, što znači da na njega neće utjecati atmosferilije dok  aluminij s vanjske strane dobro podnosi sve vremenske uvjete. 

“Potražnja za drvenim i drvo-aluminijskim prozorima značajno ponovno raste, treba uzet u obzir da je drvo aluminijski prozor i to je srednja viša ili viša klasa, to je jedan premium proizvod, uspoređujući sa PVC prozorima i čak sa aluminijskim prozorima. Tako da tržište se definitivno povećava, definitivno se otvara, ali opet specifičan je proizvod za specifično tržište i za specifične kupce, baš koji traže visoku kvalitetu proizvoda i jedan premium segment prozora i podizno kliznih stijena.”, ističe sugovornik.  

U usporedbi s materijalima kao što je plastika, drvo je održiviji izbor, ekološki prihvatljiviji i odličan je izolator

“Uvijek u svim segmentima tehnički gledano, da li je to otpornost prozora na voda, vjetar ili zrak, da li je to toplinska izolacija samog prozora, drvo, aluminijski ili čak i drveni proizvod, drvo aluminijski proizvodi su uvijek superiorni u odnosu na ostale proizvode od drugih materijala.

Naša jedna prednost u drvu, odnosno proizvodnji drvenih i drvo aluminijskih proizvoda je upravo ta gdje, ograničenja su gotovo nikakva u tim prozorima. Dobro, nešto nas ograničava okov i ta težina, ali načelno rijetko kad se susretnemo s nekim stvarima gdje možemo reći ne, ali najčešće nađemo neko drugo rješenje da to prevaziđemo.”, navodi.

Tvrtka Lokve jedina u Hrvatskoj proizvodi drvo aluminijsku stolariju u koju trupca za obradu dolaze ravno iz obližnje šume Gorskog Kotara. Zaokružen proizvodni proces omogućava visoku kvalitetu krajnjeg proizvoda. 

“Počeli smo sa drvenim prozorima i onda smo razvili, napravili prvi u Hrvatskoj drvo aluminijski prozor prije 15 godina, dvadesetak čak. Razvijao se neki smjer te plastike, razvijao se smjer čistih aluminijskih prozora, ali mi smo nekako htjeli držat fokus na prirodne materijale, ono što je pogotovo danas jako popularno, vidimo šta se dešava s umjetnim materijalima, u kojem to smjeru ide, jednostavno rekli smo nećemo gubit fokus sa našeg proizvoda, tamo gdje imamo snagu.

U Gorskom kotru gdje imamo našu šumu, naše drvo, sve kompletno lokalna sirovina i nismo se išli okretat drugim materijalima, nego samo usavršavat zapravo taj drvo aluminijski prozor koji je danas i  u maloprodaji, preko 90 posto maloprodaje.”, zaključio je.  

Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Stručnjaci predstavili svjetske novitete na konferenciji o suvremenim ostakljenim pročeljima

Ostakljeno pročelje povećava količinu prirodne svjetlosti unutar zgrade, ali donosi i izazove u sprječavanju gubitka energije, na čemu se intenzivno radi

Prva konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima održana je prošle godine u sklopu završetka europskog projekta, a prošlog tjedna održana je druga internacionalna konferencija i donijela mnoštvo zanimljivih tema. 

Međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima okupila je stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja noviteta u svijetu. 

Budućnost ostakljenih pročelja

“Glavna tema konferencije, reklo bi se, sadašnje je stanje i budućnost ostakljenih pročelja. Vidimo da su sve veći zahtjevi za naše fasade, a ostakljena pročelja su jedna specifična ovojnica zgrade, kod koje nosivi element, uglavnom metalni plus staklo, sudjeluje u formiranju te kontakta između unutarnjeg i vanjskog prostora na toj ovojnici same zgrade.”, ističe predsjednik N-ZEB klastera, prof. dr. sc. Zoran Verešić, dipl. ing.  

Okupljenima su predstavljeni i rezultati Europskog projekta za razvoj dvostruke fasade s hermetički zatvorenom šupljinom, koji je nastao kao odgovor na zahtjev tržišta staklenih i aluminijskih fasada. 

“Većinom su zgrade sa ostakljenim pročeljem. Stambene ili javne zgrade, ali mogućnosti au izvedbe i dijela ostakljenih pročelja na stambenim i višestambenim zgradama, tako da su one ili u kompletu ili u segmentima. Mogu se koristiti i na individualnim zgradama i na višestambenima, ali u pravilu, predviđene su za uredske, poslovne ili javne zgrade.”, dodaje.   

Dipl. ing. građ. Luka Fukat (KFK), kontrolor kvalitete te jedan od predavača na konferenciji, navodi kako osim 15-ak zgrada u Zagrebu te kompleksa City Island u Zagrebu, možda bi se moglo nabrojati još tridesetak zgrada koje mogu predstavljati reprezentativne aluminijske ostakljene fasade.  

Investitori traže učinkovite i energetski obnovljive proizvode

Razumijevanje arhitektonskih trendova potiče kreativnost, kao i način upotrebe materijala, a korištenje suvremenih ostakljenih fasada ovisi o količini sredstava u građevinskom sektoru te tehničkih zahtjeva i pitanju održivosti. 

“Hrvatska trenutno stoji, po mom mišljenju, u situaciji gdje treba proizvesti fasadu u budžetu, u zadanom vremenskom roku. Drugih zahtjeva, osim zakonskih, zapravo nema.

Ekvivalent tome su zapravo zakoni u Ujedinjenom kraljevstvu koji su približni našima, međutim, sami investitori traže učinkovitije, energetski obnovljive i više-manje reciklabilne proizvode. 

Ako želite tehnički najbolju fasadu, staklena vuna, kamena vuna i fasada koja se koristi u standardnoj gradnji, najbolja je opcija. Prednosti staklenih i aluminijskih fasada je ljepota i to da su sto posto reciklabilnost. Međutim, po kvaliteti se staklene aluminijske fasade nikada neće moći mjeriti sa klasičnom gradnjom. “, pojašnjava Fukat.

Kako poboljšati učinkovitost ostakljenih sustava

Ostakljeno pročelje povećava količinu prirodne svjetlosti unutar zgrade, ali donosi i izazove u sprječavanju gubitka energije, na čemu se intenzivno radi. 

Trend razvoja je danas ide u smjeru očuvanja okoliša i uštede energije. Tako da ova sva rješenja idu upravo u tom smjeru: Kako poboljšati učinkovitost tih sustava, kako smanjiti utjecaj i kod proizvodnje materijala na okoliš, kako smanjiti tj. odnosno ograničiti energiju koja prolazi kroz ta stakla i u jednom i u drugom smjeru…

Kod ostakljene fasade imamo gubitak energije od grijanja prema van, ali isto tako imamo dobitak energije od sunčevog zračenja.

To su vrlo specifični transparentni dijelovi ovojnice zgrade gdje moramo voditi brigu i o gubitcima topline, ali i dobitcima topline u ljetnim mjesecima kada moramo koristiti uređaje za hlađenje prostora, što opet utječe na potrošnju energije zgrade u cjelini. 

Trud se uvijek ulaže da bi se stvorili što kvalitetniji uvjeti boravka u prostoru, a današnji trend i današnji zahtjevi tržišta su i smanjenje CO2 otiska i ušteda energije, tako da su sve to teme ove konferencije.

O velikim iskustvima svjetski poznatih firmi koje se bave proizvodnjom ostaklenih pročelja govore na konferenciji njihovi predstavnici. Nadamo da se će rezultati konferencije imati koristi za sve. “, zaključio je Fukat.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice