Povežimo se

Gradnja

Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost

Nakon protekloga ljeta valjda je i najtvrdoglavijim skepticima jasno da ne smijemo više zanemarivati klimatske promjene te da je krajnje vrijeme da pređemo na zeleno gospodarstvo i kružnu ekonomiju. Provjerili smo što to znači, ali i dokle smo po tom pitanju stigli.

Protekloga su nas ljeta zapljusnula tri toplinska vala, ali ne treba zanemariti ni ostale ekstremne klimatske promjene koje nas iz sezone u sezonu podsjećaju da smo pretjerali. Vrijeme je za akciju, odnosno prelazak na zeleno gospodarstvo prije negoli dođemo do točke s koje nema povratka.

Hrvatska je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi i sada ima jedinstvenu priliku da unaprijedi svoje gospodarstvo u zelenom smjeru, kaže konzultantica za kružnu ekonomiju i održivu gradnju Snježana Turalija. „Sada je najbolje vrijeme jer se sada planira sljedeće financijsko razdoblje i ispred EU što znači da sav novac iz EU fondova koji bi trebao doći, bi se mogao na neki način programirati u smjeru iskorištenja potencijala zelenog gospodarstva“, dodaje.

zelena-energija-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Riječ je o razdoblju od 2021. – 27. godine. I dok u privatnom sektoru ima jako puno pokušaja koji se mogu nazvati zelenim gospodarstvom, javna uprava ima još puno mjesta za napredak. Istina, radi se na nacionalnoj strategiji energetskog razvoja RH do 2030. godine, ali ne bi bila na odmet ni strategija o zelenom gospodarstvu.

„Naša susjedna zemlja Slovenija već nekoliko godina ima strategiju koja se bazira na zelenoj komponenti gospodarstva i života u cjelini, oni su iskoristili priliku pa i svoj glavni grad kandidirali za zelenu prijestolnicu Europe što su i uspjeli. To je značilo da su poduzeli niz mjera i aktivnosti na lokalnoj zajednici koje su onda figurirale, odnosno očitovale te zelene komponente na dobrobit kako građana tako i svih koji posjećuju njihovu prijestolnicu“, kaže Turalija.

Unošenjem svih elemenata kružne ekonomije, odnosno zelenog gospodarstva u strateški dokument daje se zalog da će ciljevi postavljeni u strategiji završiti negdje i u javnom i realnom sektoru, te na koncu u čitavoj zajednici.

zeleni-krovovi-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Zadnjih desetak godina radilo se puno na implementaciji energetske učinkovitosti, ali vrijeme je za prelazak na višu razinu – treba misliti o vodnom menadžmentu, o kvaliteti prostora u kojem boravimo, održivoj krajobraznoj arhitekturi, ali i o zelenoj infrastrukturi u smislu prometa.

A dok do toga ne dođe, i mi kao pojedinci možemo pridonijeti zelenom gospodarstvu. Za početak trebali bi se učinkovito ponašati u smislu potrošnje. Umjesto da pristajemo na konzumerizam, pokušajmo više koristiti korišteno, reciklirati. A u tome možemo razvijati vlastitu kreativnost.

Pogledajte fotogaleriju genijalnog recikliranog namještaja!

Oglas
1 Komentar

1 Komentar

  1. Pingback: Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost – GREENiKA

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Koliki je vijek trajanja električnog bojlera? Odgovor bi vas mogao spasiti od skupih kvarova

Zamjena bojlera prije nego što se pokvari ključna je, a uz ove savjete možete povećati njegov životni vijek i učinkovitost

Razumijevanje životnog vijeka vaše električne grijalice (bojlera) i prepoznavanje znakova njegovog pada ključno je za proaktivno održavanje. Čineći to, možete se pripremiti za zamjenu prije nego što se pokvari.

Iako postoje općenite procjene životnog vijeka bojlera, imajte na umu da na to utječu različiti čimbenici, poput vrste, održavanja, kvalitete vode i načina korištenja. Izračunavanjem specifičnog vremenskog okvira vašeg bojlera možete bolje predvidjeti kada će zamjena biti potrebna.

Trikovi za opremanje kupaonice

Koliko dugo traje električni bojler?

“Životni vijek bojlera nije uklesan u kamen i može varirati ovisno o nekoliko ključnih čimbenika,” objašnjava Mehdi Khachani, izvršni direktor JMK Plumbing. Prvo, značajnu ulogu igra vrsta bojlera koju imate:

Tradicionalni bojleri obično traju između 8 i 12 godina, pod pretpostavkom da se pravilno održavaju. Grijači vode bez spremnika, s druge strane, obično imaju dulji životni vijek, u prosjeku između 10 i 20 godina. To je zahvaljujući njihovom inovativnom dizajnu, koji eliminira potrebu za spremnikom.

Čimbenici koji utječu na trajnost bojlera

  1. Održavanje – jedna od najvećih stvari koje utječu na stvarni životni vijek bojlera je održavanje. Osnovno održavanje grijača vode uključuje saznanje koliko često trebate isprazniti grijač vode i ispiranje spremnika u skladu s tim, provjeru curenja ili korozije, provjeru ventila za smanjenje tlaka i održavanje odgovarajuće temperature.
  2. Kvaliteta vode – tvrda voda s visokim sadržajem minerala može ubrzati koroziju i nakupljanje taloga, skraćujući životni vijek bojlera. Ugradnja omekšivača vode ili korištenje redovitih tretmana za uklanjanje kamenca može pomoći u izbjegavanju nakupljanja kamenca zbog tvrde vode, a povremeno ispiranje može ublažiti ovaj problem i produžiti vijek trajanja vaše jedinice.
  3. Korištenje – teška uporaba, kao što su česti zahtjevi za toplom vodom ili prekomjerni rad grijača vode izvan njegovog kapaciteta, može opteretiti sustav i dovesti do preranog kvara.
  4. Okolišni čimbenici – okruženje u kojem bojler radi također može utjecati na njegov vijek trajanja. Na primjer, izloženost ekstremnim temperaturama, visokoj vlažnosti ili korozivnim kemikalijama može utjecati na njegovu trajnost.
  5. Kvaliteta same električne grijalice vode
  6. Kvaliteta postavljanja bojlera

Zaključak

Ako je moguće, povremeno bi ste trebali dati svoj grijač vode na pregled kvalificiranom vodoinstalateru. To će omogućiti pravovremene popravke ili zamjene i može produžiti ukupni vijek bojlera. Osim toga, povremeno testiranje kvalitete vode može pomoći u otkrivanju problema koji mogu ubrzati koroziju ili nakupljanje taloga u bojleru. Brzo rješavanje problema sa kvalitetom vode može produžiti vijek vašeg električnog grijača vode.

Zašto je mint boja izvrsna opcija za modernu kupaonicu?

Nastavite čitati

Gradnja

Stanovanje – osnovna ljudska potreba i stambena politika RH

Praćenjem stanja u stanogradnji utvrđena je potreba za izradom Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine. 

Mi govorimo u ovom trenutku o konceptu stambene politike, to nije dokument koji je od strane Vlade prihvaćen. To su prijedlozi koji proizlaze iz naših iskustva, iz naših analiza. Modeli kako se može aktivirati te stotine tisuća praznih stanova u jednoj državi, nismo mi jedini koji imamo taj problem, su financijsko porezni. Vlada mora odlučit u kom smjeru će ići. Dakle, mi nudimo rješenja, ali konačni smjer mora odlučit vlada, rekao je Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ciljevi stambene politike

Stambena politika imati će za cilj stambeno zbrinjavanje mladih obitelji te neposredno  utjecati na smanjenje iseljavanja, aktiviranjem praznih stambenih jedinica kojih je između 400 i 600 tisuća te kroz četiri osnovne poluge.

Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine

To je financijska poluga, porezna poluga, zemljišna i ekološko energetska. U ovom segmentu aktiviranja praznih stambenih jedinica, jesu li to obiteljske kuće ili su stanovi, imamo dvije poluge s kojima možemo varirati, koja će biti jače upotrjebljena, koja slabije. Hoće li to biti poticaj vlasniku stana da stavi svoj stan u priuštivi najam ili će biti porezna represija ili će biti i jedno i drugo kombinirano, to sad ovisi na odluci Vlade, dodao je Uhlir.

Ove mjere ciljaju na mlade obitelji do 40. godina starosti kojima bi se osigurao jednostavniji put do nekretnine po pristupačnijim cijenama.

Priuštivo stanovanje će omogućiti građanima koji u ovome trenutku na tržištu ne mogu kupit riješit stan ili stambeno pitanje, da li izgradit obiteljsku kuću, kupit stan ili ući u najam, potpuno je svejedno od ta tri modela, imamo dosta građana koji ne mogu riješit stambeno pitanje. Upravo zato se radi stambena politika, da kroz djelovanje ove četiri poluge koje država ima na raspolaganju omogući djelu građana priuštivo stanovanje. Kako? Povećanje ponude, odnosno aktiviranjem ovih praznih stanova ili omogućavanju neprofitnim stambenim zadrugama da više djeluju da se građani mogu samoorganizirati prema svojim potrebama ili treća situacija ili treća opcija je klasična gradnja za prodaju i kupnju stanova, izjavio je Uhlir za Dom na kvadrat.

Moderne montažne kuće su hit

Naglasak na montažnu i modularnu gradnju

Državni tajnik Uhlir istaknuo je kako će se poticati održiva gradnja što uključuje montažnu i modularnu gradnju.

Montažna gradnja kao jedno unaprjeđenje klasične gradnje je ima svoje poglavlje kroz tehničko tehnološki razvoj općenito gradnje u Hrvatskoj, kada moramo poraditi na tome da unaprijedimo razinu naše gradnje sa ekološkog stanovišta i sa stanovišta kružnog gospodarenja, građevinskim materijalima, prostorom i to podrazumijeva isto tako i modularno montažnu gradnju koja ima te karakteristike da se industrijski proizvode građevinski elementi, a čim je uključena industrija to znači veća razina zaštite okoliša, bolja uporaba materijala i to je zapravo smjer koji želimo više potaknut, istaknuo je.

Modularna gradnja pokazala vrhunsku arhitekturu

Stanovanje je osnovna ljudska potreba, a stanogradnja utječe na gospodarstvo države, zato će se stambenom politikom pokušati intervenirati na više razina.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice