Povežimo se

Gradnja

Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost

Nakon protekloga ljeta valjda je i najtvrdoglavijim skepticima jasno da ne smijemo više zanemarivati klimatske promjene te da je krajnje vrijeme da pređemo na zeleno gospodarstvo i kružnu ekonomiju. Provjerili smo što to znači, ali i dokle smo po tom pitanju stigli.

Protekloga su nas ljeta zapljusnula tri toplinska vala, ali ne treba zanemariti ni ostale ekstremne klimatske promjene koje nas iz sezone u sezonu podsjećaju da smo pretjerali. Vrijeme je za akciju, odnosno prelazak na zeleno gospodarstvo prije negoli dođemo do točke s koje nema povratka.

Hrvatska je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi i sada ima jedinstvenu priliku da unaprijedi svoje gospodarstvo u zelenom smjeru, kaže konzultantica za kružnu ekonomiju i održivu gradnju Snježana Turalija. „Sada je najbolje vrijeme jer se sada planira sljedeće financijsko razdoblje i ispred EU što znači da sav novac iz EU fondova koji bi trebao doći, bi se mogao na neki način programirati u smjeru iskorištenja potencijala zelenog gospodarstva“, dodaje.

zelena-energija-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Riječ je o razdoblju od 2021. – 27. godine. I dok u privatnom sektoru ima jako puno pokušaja koji se mogu nazvati zelenim gospodarstvom, javna uprava ima još puno mjesta za napredak. Istina, radi se na nacionalnoj strategiji energetskog razvoja RH do 2030. godine, ali ne bi bila na odmet ni strategija o zelenom gospodarstvu.

„Naša susjedna zemlja Slovenija već nekoliko godina ima strategiju koja se bazira na zelenoj komponenti gospodarstva i života u cjelini, oni su iskoristili priliku pa i svoj glavni grad kandidirali za zelenu prijestolnicu Europe što su i uspjeli. To je značilo da su poduzeli niz mjera i aktivnosti na lokalnoj zajednici koje su onda figurirale, odnosno očitovale te zelene komponente na dobrobit kako građana tako i svih koji posjećuju njihovu prijestolnicu“, kaže Turalija.

Unošenjem svih elemenata kružne ekonomije, odnosno zelenog gospodarstva u strateški dokument daje se zalog da će ciljevi postavljeni u strategiji završiti negdje i u javnom i realnom sektoru, te na koncu u čitavoj zajednici.

zeleni-krovovi-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Zadnjih desetak godina radilo se puno na implementaciji energetske učinkovitosti, ali vrijeme je za prelazak na višu razinu – treba misliti o vodnom menadžmentu, o kvaliteti prostora u kojem boravimo, održivoj krajobraznoj arhitekturi, ali i o zelenoj infrastrukturi u smislu prometa.

A dok do toga ne dođe, i mi kao pojedinci možemo pridonijeti zelenom gospodarstvu. Za početak trebali bi se učinkovito ponašati u smislu potrošnje. Umjesto da pristajemo na konzumerizam, pokušajmo više koristiti korišteno, reciklirati. A u tome možemo razvijati vlastitu kreativnost.

Pogledajte fotogaleriju genijalnog recikliranog namještaja!

Oglas
1 Komentar

1 Komentar

  1. Pingback: Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost – GREENiKA

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Koji se zidovi smiju rušiti kod renovacije? Evo kako prepoznati nosivi zid

Važno za savjet upitati stručnjake!

Kada se stan renovira, ponekad je potrebno i pomicati zidovi kako bismo stvorili dodatan prostor. Ipak nisu svi zidovi podatni za rušenje. Morate prije svega saznati koji je zid nosiv. Ako se radi upravo o nosivom zidu kojeg želite dirati, mora se provjeriti struktura zgrade kako bi se osiguralo da sam utjecaj na nosivi zid neće utjecati na cijeli objekt.

Inače, postoji veliki rizik od strukturalnih problema koji čak mogu dovesti i do rušenja zgrade. To nije, naravno, često ali se može dogoditi. Posebno, kada govorimo o starim zgradama, često su tu male sobe kojima ništa ne možemo što napraviti.

Prvo kontaktirajte profesionalca koji ima znanje o statici kuće i može procijeniti što možete a što ne napraviti.

Obično su nosive (glavne) konstrukcije vanjski zidovi i oni koji se nalaze između stanova ili blokova i štite od hladnoće i zvukova. Ostali nosivi zidovi se mogu identificirati prema blizini vanjskih zidova ili poveznicom sa strukturalnim komponentama kao što su grede.

Kako identificirati nosivi zid?

Ako zgrada ima nekoliko katova, možemo krenuti od podruma pa do vrha kako bismo  otkrili kapacitet nosivosti zidova. U takvim je zgradama uobičajeno da su zidovi tanji što je viši kat, a važno je i da su nosivi zidovi na istoj lokaciji u svakom stanu kako bi se težina prenosila s vrha na dno.

Svi koraci renovacije 

Širina zida

debljina zida nam može otkriti radi li se o nosivom ili ne, ali ona može ovisiti o materijalima od kojih je napravljen. Najčešće se u zgradama koristi beton ili ojačani beton, cigle ili cigle od pješčanog vapna. Od čega god da su napravljeni, sigurno su deblji od zidova koji ih okružuju. Često se radi o širini od 17.5 centimetara i po tome možemo prepoznati da je u pitanju nosivi zid.

Kako u zgradi ili kući od cigle otkriti nosivi zid?

Nosivi zidovi od cigle obično stoje samostalno i njihova debljina je oko 25 centimetara. Nisu toliko dobra izolacija ali štite od buke i vatre.

Grede i čelični nosači

Strukture koje će pomoći zidu da nosi težinu služe i kao struktura za izgradnju objekta. Čelični nosači i grede imaju horizontalnu orijentaciju i  strukturnu funkciju. Drvene grede često viđamo i predivno izgledaju kada su izložene pogledu. U modernim građevinama, često se ne skrivaju niti čelični nosači, ali mogu služiti i samo kao dio dizajna.

Zašto je višeslojni parket dobar odabir? Ovo su osobine i prednosti dvoslojnih i troslojnih parketa

Što kada se struktura pomakne?

Često se događa da će se nosači u starim ili loše konstruiranim zgradama pomaknuti, što će utjecati na horizontalnu strukturu zgrade. Ako su u pitanju i loši temelji, može se pomicanje očekivati češće.

Općenito govoreći, takvi su objekti i dalje sigurni, ali to se ne bi trebalo događati s novim zgradama. Za kraj je važno reći da je potrebno u radove uključiti profesionalce, od samog početka pa do kraja izvedbe radova.

Nastavite čitati

Gradnja

Ako želite lijepu fasadu, izbjegavajte ove boje

Neke boje jednostavno nije pametno odabrati…

Koji god razlog stajao iza vaše odluke da mijenjate boju fasade, neke boje jednostavno mogu učiniti da ona izgleda jeftino, a ne lijepo. Boja fasade je sigurno nešto o čemu puno razmišljate ali neka pravila treba slijediti. Ružičasta fasada ili zelena možda izgledaju dobro na Bahamima, ali to ne znači da će izgledati dobro u vašem gradu.

Stručnjaci za uređenje ističu koje boje nikada ne biste trebali odabrati za fasadu.

Ružičasta

Poznata dizajnerica Halle Porter, navodi kako većina nijansi ružičaste, poput lososa ili breskve, nisu dobar odabir za boju fasade. Postoje naravno iznimka za ova pravila pa ako živite u nekom pitoresknom mjestu gdje se boje slave, samo se prepustite.

Menta zelena

Iako je ovo jedna od najdražih nijansi zelene ljudima diljem svijeta, dizajnerica navodi kako jednostavno ne izgleda lijepo kao ukras kuće –  daje retro štih ali ne na profinjen način. Ako volite zelenu boju, onda radije odaberite neku koja ima maslinaste podtonove.

Dobar primjer energetske obnove višestambenih zgrada

Narančasta

Ovo je sigurno boja koja se jako teško kombinira s ostalima, Porter navodi kako će posebno loše izgledati uz neutralne boje, kao što je boja drveta, cigle ili metala, koje obično viđaju u eksterijeru doma.

Svijetlo plava

Svijetlo ili pastelno plava je stvarno zastarjela boja kada su u pitanju fasade, a uz nju će eksterijer izgledati posebno jeftino. Ako ste u blizini mora ona će odlično izgledati na vratima ili okvirima prozora, ali nije ju jednostavno uklopiti.

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Hladno siva

Porter navodi kako nijanse sive često okućnicu mogu ućiniti “sterilnom”, a često podsjećaju i na ratne brodove… Ako vam je siva boja želja, onda se poigrajte s podtonovima tako da joj date malo dubine i sofisticiranosti.

Bež

Nijanse vanilije su dosadne, navodi dizajnerica, te dodaje kako u njoj nema ničega osvježavajućeg i posebnog i trebali biste tu boju izbjegavati.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice