Protekloga su nas ljeta zapljusnula tri toplinska vala, ali ne treba zanemariti ni ostale ekstremne klimatske promjene koje nas iz sezone u sezonu podsjećaju da smo pretjerali. Vrijeme je za akciju, odnosno prelazak na zeleno gospodarstvo prije negoli dođemo do točke s koje nema povratka.

Hrvatska je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi i sada ima jedinstvenu priliku da unaprijedi svoje gospodarstvo u zelenom smjeru, kaže konzultantica za kružnu ekonomiju i održivu gradnju Snježana Turalija. „Sada je najbolje vrijeme jer se sada planira sljedeće financijsko razdoblje i ispred EU što znači da sav novac iz EU fondova koji bi trebao doći, bi se mogao na neki način programirati u smjeru iskorištenja potencijala zelenog gospodarstva“, dodaje.

Riječ je o razdoblju od 2021. – 27. godine. I dok u privatnom sektoru ima jako puno pokušaja koji se mogu nazvati zelenim gospodarstvom, javna uprava ima još puno mjesta za napredak. Istina, radi se na nacionalnoj strategiji energetskog razvoja RH do 2030. godine, ali ne bi bila na odmet ni strategija o zelenom gospodarstvu.

„Naša susjedna zemlja Slovenija već nekoliko godina ima strategiju koja se bazira na zelenoj komponenti gospodarstva i života u cjelini, oni su iskoristili priliku pa i svoj glavni grad kandidirali za zelenu prijestolnicu Europe što su i uspjeli. To je značilo da su poduzeli niz mjera i aktivnosti na lokalnoj zajednici koje su onda figurirale, odnosno očitovale te zelene komponente na dobrobit kako građana tako i svih koji posjećuju njihovu prijestolnicu“, kaže Turalija.

Unošenjem svih elemenata kružne ekonomije, odnosno zelenog gospodarstva u strateški dokument daje se zalog da će ciljevi postavljeni u strategiji završiti negdje i u javnom i realnom sektoru, te na koncu u čitavoj zajednici.

Zadnjih desetak godina radilo se puno na implementaciji energetske učinkovitosti, ali vrijeme je za prelazak na višu razinu – treba misliti o vodnom menadžmentu, o kvaliteti prostora u kojem boravimo, održivoj krajobraznoj arhitekturi, ali i o zelenoj infrastrukturi u smislu prometa.

A dok do toga ne dođe, i mi kao pojedinci možemo pridonijeti zelenom gospodarstvu. Za početak trebali bi se učinkovito ponašati u smislu potrošnje. Umjesto da pristajemo na konzumerizam, pokušajmo više koristiti korišteno, reciklirati. A u tome možemo razvijati vlastitu kreativnost.

Pogledajte fotogaleriju genijalnog recikliranog namještaja!