Povežimo se

Gradnja

Zeleno gospodarstvo kao održiva budućnost

Nakon protekloga ljeta valjda je i najtvrdoglavijim skepticima jasno da ne smijemo više zanemarivati klimatske promjene te da je krajnje vrijeme da pređemo na zeleno gospodarstvo i kružnu ekonomiju. Provjerili smo što to znači, ali i dokle smo po tom pitanju stigli.

Protekloga su nas ljeta zapljusnula tri toplinska vala, ali ne treba zanemariti ni ostale ekstremne klimatske promjene koje nas iz sezone u sezonu podsjećaju da smo pretjerali. Vrijeme je za akciju, odnosno prelazak na zeleno gospodarstvo prije negoli dođemo do točke s koje nema povratka.

Hrvatska je potpisnica Pariškog sporazuma o klimi i sada ima jedinstvenu priliku da unaprijedi svoje gospodarstvo u zelenom smjeru, kaže konzultantica za kružnu ekonomiju i održivu gradnju Snježana Turalija. „Sada je najbolje vrijeme jer se sada planira sljedeće financijsko razdoblje i ispred EU što znači da sav novac iz EU fondova koji bi trebao doći, bi se mogao na neki način programirati u smjeru iskorištenja potencijala zelenog gospodarstva“, dodaje.

zelena-energija-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Riječ je o razdoblju od 2021. – 27. godine. I dok u privatnom sektoru ima jako puno pokušaja koji se mogu nazvati zelenim gospodarstvom, javna uprava ima još puno mjesta za napredak. Istina, radi se na nacionalnoj strategiji energetskog razvoja RH do 2030. godine, ali ne bi bila na odmet ni strategija o zelenom gospodarstvu.

„Naša susjedna zemlja Slovenija već nekoliko godina ima strategiju koja se bazira na zelenoj komponenti gospodarstva i života u cjelini, oni su iskoristili priliku pa i svoj glavni grad kandidirali za zelenu prijestolnicu Europe što su i uspjeli. To je značilo da su poduzeli niz mjera i aktivnosti na lokalnoj zajednici koje su onda figurirale, odnosno očitovale te zelene komponente na dobrobit kako građana tako i svih koji posjećuju njihovu prijestolnicu“, kaže Turalija.

Unošenjem svih elemenata kružne ekonomije, odnosno zelenog gospodarstva u strateški dokument daje se zalog da će ciljevi postavljeni u strategiji završiti negdje i u javnom i realnom sektoru, te na koncu u čitavoj zajednici.

zeleni-krovovi-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Zadnjih desetak godina radilo se puno na implementaciji energetske učinkovitosti, ali vrijeme je za prelazak na višu razinu – treba misliti o vodnom menadžmentu, o kvaliteti prostora u kojem boravimo, održivoj krajobraznoj arhitekturi, ali i o zelenoj infrastrukturi u smislu prometa.

A dok do toga ne dođe, i mi kao pojedinci možemo pridonijeti zelenom gospodarstvu. Za početak trebali bi se učinkovito ponašati u smislu potrošnje. Umjesto da pristajemo na konzumerizam, pokušajmo više koristiti korišteno, reciklirati. A u tome možemo razvijati vlastitu kreativnost.

Pogledajte fotogaleriju genijalnog recikliranog namještaja!

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice