Prvo što valja učiniti jest podići svijest – bazu znanja treba proširiti na svaku kariku u lancu graditeljstva – vlasnike, investitore, građevinare, arhitekte, inžinjere… Podizanje svijesti o sistemima, procesima i tehnologijama o održivom dizajnu te konstrukcijama zgrada od iznimne je važnosti kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i potrošnja fosilnih goriva. Time se također želi potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije, veća upotreba recikliranih materijala, ali i utjecati na kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima.

Gradovi diljem svijeta odgovorni su za stvaranje 80% emisije CO2, a u sljedećih nekoliko desetljeća u velegrade će se doseliti preko 100 milijuna ljudi.

U Njemačkoj, oko 80% zgrada troši više energije od ciljane granice predodređene 2007. godine koja je trebala biti 70 kilovat-sati po kvadratnom metru. U Hrvatskoj 80% stambenih zgrada izgrađenih prije 1987 godine troši između 200 i 250 kWh po m2, dok se ta brojka penje na vrtoglavih 250 do 350 kWh/m2 za prosječnu godišnju potrošnju energije u javnim prostorima. S druge strane, pasivna kuća troši između 15 i 25 kWh/m2!

Godine 2030. na Zemlji će živjeti 3 milijarde ljudi koji će pripadati srednjoj klasi. Loša vijest – potražnja za pitkom vodom premašit će zalihe za čak 40%!

Građevinski sektor ima najveći potencijal za ublažavanje emisije stakleničkih plinova i velike uštede energije, kao i za kreiranje zdravijeg okoliša za sve.