Drvena fasada

 Drvo je prirodan materijal koji nas povezuje s okolišem te u životni prostor unosi toplinu, stoga se vrlo često koristi za opremanje kupaonica, kuhinja, spavaćih i dnevnih soba. Kao prirodan materijal, lako se uklapa u okolinu pa ne iznenađuje što se sve češće koristi i u modernoj stanogradnji. Pošto fasada zgrade mora biti otporna na različite vremenske utjecaje, tikovina I ariš su među najčešće korištenim vrstama drva. Drvo mora zadovoljiti nekoliko zahtjeva – treba biti otporno na klimatske uvjete i temperaturne promjene te izdržljivo na savijanje i uvijanje. Naravno, ne treba zanemariti niti pravilno postavljanje panela na ravne zidove, pošto će i najmanje neravnine biti vidljive. Drvene fasade valja i adekvatno zaštititi od štetočina, UV zračenja i vlage.

Staklena fasada

Staklene fasade nebodera zaštitni su znak poslovnih i financijskih četvrti velikih gradova, no upotrebljavaju se i za oblaganje modernih stambenih zgrada. Staklo je materijal karakterističan za opremanje interijera uređenih u minimalističkom stilu, a zbog svoje svjetlopropusnosti kojom vizualno povećava prostor, često se koristi i pri uređenju manjih stanova. Staklo koje se koristi za oblaganje fasada mora biti pojačano kako bi izdržalo nalete vjetra, jake kiše i mećave. Razlikujemo nekoliko tipova staklenih fasada: strukturalnu, polustrukturalnu, kontinuiranu i spyder fasadu, koje se razlikuju prema načinu spajanja stakla s konstrukcijom. Staklene fasade u interijer donose velike količine prirodnog svjetla, a omiljene su i među arhitektima zbog velikih mogućnosti kreativnog oblikovanja.

Kamena fasada

Jedan od najstarijih građevnih materijala je kamen. Upotreba kamene fasadne obloga objektu daje ugodan, rustikalan izgled, a njegova je primjena karakteristična za mediteransko podneblje. Razlikujemo dva načina postavljanja: suhi, koji se primjenjuje na modernim zgradama s ventiliranom fasadom i mokri način, kada fasada nije ventilirana. Iako vrlo atraktivne, kamene fasade su jedan od najskupljih načina završne obrade. Potrebno je koristiti samo najkvalitetniji kamen, a troškovi transporta i radova veći su u odnosu na druge materijale.

Fasada od nehrđajućeg čelika

Nehrđajući čelik pojavljuje se početkom 20. stoljeća kada je arhitektima diljem svijeta pružio nove mogućnosti prilikom projektiranja, posebice visokih zgrada i nebodera. Popularan zbog svoje čvstoće, mogućnosti obrade te odlične otpornosti na koroziju, nehrđajući čelik se nametnuo kao jedan od neizostavnih materijala u graditeljstvu. Razvitkom tehnologija u proteklih desetak godina, dodatno su poboljšana svojstva čelika i završnih obrada. Velika prednost čelične fasadne obloge je dojam čistoće koji se postiže minimalnim održavanjem te dugovječnost i postojanost materijala. Čelične fasade smatraju se ekološki prihvatljivima, jer ne ispuštaju nikakve plinove u okoliš.

Tekstilna fasada

Osim implicitne kvalitete, fasada mora zadovoljiti i određene estetske uvjete. Atraktivne fasade novijeg datuma su one izrađene od tekstila. U Hrvatskoj još relativno nepoznate i slabo korištene, tekstilne fasade krase pročelja zgrada mnogih svjetskih gradova. Nova generacija vlakana od ugljičnih nano cjevčica sve češće zamjenjuju tradicionalne fasade, a osim atraktivnog izgleda, energetski su učinkovite, otporne na vatru te smanjuju temperaturne oscilacije u prostoru. Iako je ovim tipom završne obrade moguće “obući” i već postojeće objekte, zbog malog broja proizvođača i visoke cijene hightech tkanina, njihova uporaba još uvijek je marginalizirana.