Povežimo se

Gradnja

Sve osobine najomiljenijih vrsta drveta kao građevinskih materijala

Nije nimalo jednostavno pronaći drvene daske u željenoj debljini i izvedbi: smreka se nudi u izobilju, iza nje slijedi ariš, a samo rijetki će pronaći bukvu ili hrast. Ovo je najčešće jedina ponuda drva kao građevinskog materijala u dućanima diljem Hrvatske.

 

Različite vrste drveta, ovisno o posljednjim trendovima, neprestano dolaze i odlaze iz mode. Kako bi odabrali savršen materijal drveta upravo za vaš dom, dobro je pobliže pregledati posebnosti različitih vrsta drveta. Iako postoje 354 vrste visokokvalitetnih materijala drva, pregledali smo karakteristike 9 najomiljenijih i najćešće korištenih.

HRAST

Sve vrste hrasta imaju prstenaste pore s markantnim širokim zrakama srčike. Površina hrasta velikih pora, velikim površinama daje mnogo prirodne strukture zbog čega je idealan za jak, muževan namještaj i trajne ploče stolova. Preporučljivo je koristiti ga za vlažne prostorije jer je vrlo otporan na vlagu.

JASEN

Struktura jasena je prugasta zbog čega se često naziva i “nemirnom blondinom”. Teško je, tvrdo, žilavo i elastično. Zbog svoje svijetle boje posebno je prikladno za dekorativne furnire, podove (parkete, gotove parkete), stepenice i namještaj od savijenog drveta. Jednako tako jasen je poznat kao antidepresiv od drva jer djeluje dinamično i svijetlo.

SMREKA

Boja i struktura smrekovine određuje se prema širini godova i prema ranom i kasnom drvetu. Ranije ili svježe drvo smreke gotovo je bijele boje i mat površine, dok je kasno drvo žućkasto do crvenkasto smeđe boje. Glavna prednost smreke je to što se umjereno skuplja te je lagano i mekano. Upravo zbog toga se i lako obrađuje te se više od bilo koje druge vrste koristi za građevinske radove.

BREZA

Drvo breze je svijetlo, žućkasto bijelo, crvenkasto bijelo te svijetlosmeđe boje i ima svilenkasti sjaj. Godovi su jako izraženi zbog čega se na njemu često vidi trodimenzionalni sedefasti efekt. Breza je savršeno prikladna za podno grijanje jer sporije reagira na okolnu vlagu od ostalih vrsti svjetlijih drveta. No pripazite, dulje izlaganje vlazi može dovesti do neželjenih promjena boje.

BUKVA

Svijetlo, gotovo bjelkasto bukovo drvo dobiva poznatu crvenkastu boju pomoću parenja. Ono je teško i tvrdo ali “radi” jače od većine ostalih drva za preradu. Može se lako obrađivati i lako ju je rezati. Mnogostruko se koristi u izradi namještaja i unutrašnjeg uređenja – prije svega kada se traži povećana otpornost. To vrijedi za namještaj za djecu i mlade, uredski namještaj i općenito za stolice. Zbog visoke tvrdoće pogodno je i za parketne podove, drvene stepenice i brodske podove.

JAVOR

Najsvjetlije je od svih domaćih vrsta drveta zahvaljujući naglašenoj strukturi drveta. Upravo zbog toga je savršeno prikladno za kombiniranje. Elastično je i srednje težina, žilavo te posjeduje mali koeficijent skupljanja. Može se dobro obrađivati, lagano polirati, močiti i bojiti. Koristi se za velike površine – vrata, ugradbene ormare te namještaj za spavaću sobu. Parket od javorine nudi visoku otpornost na habanje. Prikladan je za stube te glazbene instrumente.

BOR

Ima crvenkastu do crvenosmeđu boju jezgre i dekorativni prugasti izgled. Bijeli je bor teži, ali istovremeno i mekši od crnog bora. Upotreba borovine slična je smrekovini: ono je raznovrsno upotrebljivo kao stolarski materijal i posebno se primjenjuje u proizvodnji jeftinog namještaja (npr. Ikea). Dobro ga je koristiti i za pod jer je bogat smolom zbog čega ne škripi kada se po njemu hoda.

TREŠNJA

Trešnjino drvo je srednje teško i srednje tvrdo do tvrdo. Zbog svoje homogene strukture najčešće se koristi za glatke površine. Koristi se masovno, ali i kao furir, svejedno radili se o namještaju, unutrašnjem uređenju stropnim ili zidnim oblogama. Zbog svoje tamne boje čini se optički “teškim” zbog čega dizajneri ovo drvo radije koriste za manje površine poput nogu kreveta, maleni namještaj ili otmjene ukrase za dom.

ORAH

Raspon boja seže od svijetložute do narančasto smeđe. Orahovo drvo dobro je za obrađivanje, močenje i poliranje. U posljednje vrijeme orahovo je drvo doživjelo svojevrstan “comeback” zbog čega su ga mnogi dizajneri proglasili svojim omiljenim materijalom. Odličan je materijal za oblaganje podova, kao parket, zato što ne mijenja svoj oblik.

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice