Ulice pune dizalica, padanje žbuke, napukli zidovi, prizori su koji svakodnevno podsjećaju na potres koji je prije gotovo tri mjeseca probudio mnoge Zagrepčane, ali i stanovnike Zagrebačke te Krapinsko zagorske županije . S popravcima, ali i obnovom se već krenulo, iako Zakon o obnovi nakon potresa još nije donesen. Mnogi zazivaju njegovo brzo donošenje, a Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava organizirali su panel raspravu o prijedlogu zakona.

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj tom je prilikom poručila kako ne treba žuriti s donošenjem takvog zakon, već pričekati dok ne bude dobar. Dodaje kako je za to vrijeme na raspolaganju 140 milijardi kuna za sanaciju dimnjaka, krovišta, zabatnih zidova i plinskih bojlera.

Treba pitati struku

Proizvođači toplinsko fasadnih sustava spremni su sa svojim proizvodima odgovoriti na sve izazove koje je nemili potres donio. “Mi smo udruga koja je okupila struku, unutar naše udruge postoji tehnička grupa koja piše smjernice i pomaže našim arhitektima projektantima da to sve funkcionira. Želimo biti prisutni i da nas se pita da se koriste proizvodi onako kako su oni zamišljeni”, poručila je predsjednica Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava Blanka Matas.

Struka je već mjesecima na terenu. Statičare, odnosno konstruktere koje dugo vremena nitko ništa nije pitao, sada svi vuku za rukav. Može se reći da je tržište po tom pitanju potpuno poludilo. “Zakon je to trebao donekle regulirati, a sad je siva zona”, poručio je profesor s Građevinskog fakulteta Josip Atalić te dodao kako komora pokušava regulirati to područje koliko može.

Financiranje sanacije nakon potresa

Možda najvažnije pitanje od svih je – tko će obnovu zgrada stradalih u potresu platiti. Iz Udruženja upravitelja Grada Zagreba napominju da oni koji su već ranije ulagali u svoje zgrade nisu problem, ali mogli bi biti oni koji nisu. Zato imaju zanimljivo rješenje koje smatraju da se treba regulirati novim zakonom.

Andrija Mihić iz Udruženja upravitelja Grada Zagreba predlaže kako bi trebalo omogućiti da država preuzme ulogu investitora, odnosno da osigura financiranje obnove pojedinih zgrada u centru grada na ime vlasnika. “Oni koji to ne budu mogli platiti onda bi ili državi ili lokalnoj samoupravi prepustili svoju nekretninu”, poručio je Mihić.

U svakom slučaju puno je posla ne samo pred donositeljima zakona, već i pred svima nama. Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupoković je rekao kako će se posljedice potresa sanirati i desetljećima kasnije. Naveo je pritom primjer Dubrovnika koji je u potresu stradao 1979. godine, a i dan danas saniraju štete.

U svakom slučaju, treba se pobrinuti da taj posao bude napravljen i kvalitetno jer potres ne možemo prognozirati. Možemo samo biti pripremljeniji kad se opet dogodi.