Pozitivan stav je ono nešto po čemu se razlikuju uspješni poduzetnici te po čemu žele biti prepoznatljivi u svakoj svojoj aktivnosti, posebno u gospodarskim djelatnostima. No, za neke djelatnosti imamo i dosta negativnih iskustava, na primjer u graditeljstvu, stoga naslov ove priče sadrži više riječi NE nego DA. No, nije naslov sročen baš ovako samo da bi predstavljao te negativnosti, već da čitatelja navodi na razmišljanje možemo li se i do kada u graditeljskom sektoru ponašati onako kako ne doliči vremenu u kojem živimo.

• 

Činjenica da naš trenutni životni stil ne doprinosi okolišu i nije više neka glavna vijest, ipak se svjetski političari, a i stručna javnost bave tom temom vrlo ambiciozno na Klimatskom Summitu u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Poruke koje se šalju sa margina Summita više su nego zabrinjavajuće u smislu aktualnog stanja našeg Planeta, no kada se radi o aktivnom sudjelovanju u procesima koji bi eventualno mogli smanjiti negativan utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš, onda se izuzetno puno ljudi krije iza malih riječi: „da“ i „ali“. Kako bi bilo da to „da“ i „ali“, pretvorimo u „da“, računajte i sa mnom u tom procesu“!?

• 

Kako bi bilo da u gospodarskim okvirima zaista svi razmotrimo iskorištavanje prednosti koje nam omogućuje princip kružne ekonomije?

To je princip koji ne samo da minimizira negativan utjecaj na okoliš već ujedno omogućuje pozitivan doprinos okolišu i resursima. Reciklirajući sirovine i njihovim iskorištavanjem za proizvodnju novih materijala i proizvoda, uvelike se smanjuje ili u potpunosti anulira stvaranje otpada, a time i manje štete nanosi prirodi.

Poznato je da zgrade mogu pozitivno doprinositi smanjenju iskorištenja resursa, posebno energetskih i količini C02 otiska te biti dio strategije kružne ekonomije, stoga su kroz više kriterija uključene i u 17 UN-ovih ciljeva održivosti

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI KAKO POSTIĆI KVALITETU GRAĐEVINSKIH PROJEKATA

Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te u svakoj svojoj fazi traže potpuno razumijevanje i trajno koordiniranje čitavog tima dionika – od voditelja projekta do opće javnosti na koju će projekt u budućnosti utjecati, od investitora ili developera, projektanskog tima i tima dizajnera, građevinskih i ostalih inženjera, do certifikatora i financijske institucije koja prati projekt. Takav pristup smanjuje broj korekcija u hodu na gradilištu, nerješivih problema u timu, izmjena u financijskom i terminskom planu – općenito smanjuje rizike u razvoju i realizaciji projekata.

Samo dobra i ciljana koordinacija dovode do uspješno realiziranih projekata.

Održive ili zelene zgrade čiju je vrijednost u kontekstu održivosti moguće mjeriti kroz DGNB međunarodni certifikat održive gradnju

temelje se na slijedećim smjernicama:

Procjena životnog ciklusa zgrade

• U postupku evaluacije ili certifikacije prema DGNB sustavu, u obzir se uzima cijeli životni vijek zgrade

Holistički pristup planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i upravljanju zgrada

• Jednaka se pažnja posvećuje trima najvažnijim faktorima održivosti: ekološkom, ekonomskom i socio-kulturnom

Posebna usmjerenost za performanse projekta

• DGNB sustav certificiranja procjenjuje  sve procese u fazi razvoja i realizacije projekta, ne samo pojedinačne mjere unutar projekta

Prema DGNB sustavu certificiranja moguće je certificirati projekte u fazi planiranja i dizajna, zgrade koje su već u upotrebi, one koje su u upotrebi i pripremaju se za rekonstrukciju,  te novogradnja, kao i interijeri zgrada i urbani kvartovi.

Za zgrade u upotrebi mjerenja se vrše prema 9 kriterija, a za novogradnju čak i preko 30 kriterija.

S obzirom na namjenu, mogu se certificirati zgrade javne namjene kao što su bolnice, škole, fakulteti, muzeji i slično. Zatim komercijalne zgrade kao što su uredi, hoteli, logistički i trgovački centri, proizvodne hale, kampusi, stadioni. U najnovije vrijeme certificiraju se čitave urbane i poslovne zone i to je sve popularnije u velikim europskim gradovima.

Kada se procijene svi parametri na promatranom projektu, certifikatori ili Auditori u suradnji sa stručnjacima iz DGNB-a Njemačka ili DGNB sistemskih partnera iz Danske, Švicarske, Austrije ili Španjolske, dodjeljuju certifikat – PLATINASTI, ZLATNI, SREBRNI ILI BRONČANI, sukladno ostvarenim bodovima.

• 

U Njemačkoj je DGNB međunarodni sistem certificiranja najrasprostranjeniji, gotovo 83% certifikata odnosi se na novogradnju.

ZAŠTO UOPĆE CERTIFICIRATI PROJEKTE?

1. DGNB sustav certificiranja može se koristiti radi boljeg planiranja i optimiziranja projekta za sve one koji su u njega uključeni
2. Certificiranje osigurava KVALITETU u procesu planiranja, izgradnje i korištenja objekta / prostora
3. Fokus je na potrebama koje projekt očekuju u budućnosti, uz izbjegavanje rizika i dodatnih troškova – ekonomska održivost
4. Osigurana je transparentnost i kvalitativna kontrola zahvaljujući nezavisnom certifikacijskom procesu
5. DGNB certifikat koristi se kao marketinški alat i kao vrijedna nagrada za kvalitetu i održivost projekta!