Arhitektura i dizajn
Najprestižnije svjetsko natjecanje u građevini, imalo je i hrvatske predstavnike
Kompanija Saint-Gobain, globalni lider u modernoj i održivoj gradnji, organizirala je jedno od najprestižnijih takmičenja u svijetu građevinarstva, čuveni International Gypsum Trophy koji je prošlog mjeseca doživio svoje 13. izdanje. Sve je krenulo još u Parizu, 1998. godine, sa idejom da ovo jedinstveno takmičenje promovira izvođače suhe gradnje i arhitekte koji kreiraju zahtjevne projekte i vrhunski dizajnirane interijere. Ove godine grad domaćin bila je Atena.
Sudjelovao je cijeli svijet
Zemlje diljem svijeta, njih 27, predstavilo je svoje projekte kojih je ove godine bilo čak 73, a konkurirali su u šest kategorija, odnosno za 15 nagrada.
Tko može konkurirati na ovom natjecanju?
Sudionik ovog takmičenja može biti svaki izvođač gipsanih ploča ili žbukanja te profesionalci specijalizirani za tradicionalni zanat žbukanja ili montaže sustava od gipsanih ploča.
Sudionici predstavljaju državu u kojoj se zgrada, odnosno projekt nalazi.
Projekti moraju sadržavati Saint-Gobain Gypsum rješenja, a svako dodatno korištenje drugih Saint-Gobain rješenja može povećati bodove. Projekti prvo moraju biti odabrani na nacionalnim takmičenjima te ne smiju biti prijavljeni u prethodnom natjecanju International Trophy. Također, svi projekti morali su biti dovršeni prije početka 2023. godine.
Hrvatski projekt “Park kneževa”
Hrvatska se također može pohvaliti sudjelovanjem i to projektom Park of Princes, odnosno Park kneževa. Iza projekta stoji Biškić gradnja, tj. braća Matej i Ivo Biškić koji su od samih početaka djelovanja u Hrvatskoj imali cilj izrade radova vrhunske kvalitete, te povećanje životnog standard građana u Hrvatskoj. S tom vizijom su krenuli i u ovaj projekt, te ga prema tome i uspješno realizirali.
Park kneževa vodi se vizijom stvaranja iznimnih projekata najviše razine kvalitete i arhitektonske vrijednosti, temeljenih na ekološkoj osviještenosti i složenim tehničkim rješenjima.
“U ovaj projekt je uložena nevjerojatna količina truda kako bi dobili iznimne i vrhunske rezultate. S obzirom na zahtjevnost samog projekta te tadašnje izazovno vrijeme na tržištu materijala i radne snage, ovaj projekt nas čini iznimno ponosnima jer je dokaz najviše razine kvalitete i životnog standarda”, rekla su braća.
Unutar karakterističnog zagrebačkog bloka nalaze se zgrade različitih tlocrta i visina, okružene parkom, čiji se volumeni prožimaju sa zelenilom bloka. Kombinirano je nekoliko tipologija: stanovanje, poslovni prostor i urbani park. Kvaliteta blokovske strukture u središtu grada, koja je inspirirala projekt, omogućuje kvalitetno urbano življenje, jedinstven životni stil i kulturne mogućnosti unutar visoke urbane gustoće.
,,Bilo je izazovno pratiti ideje i vizije arhitekata i investitora, ali s našim multibrending rješenjima i materijalima uspješno smo aplicirali i stvorili okruženje prateći njihove tehničke zahtjeve i estetiku. Jako sam ponosan na ovaj iznimno kvalitetan projekt”, rekao je Bojan Borko, Saint-Gobain Project Manager.
Izvrsna suradnja između Biškić Gradnje i Saint-Gobain tima kreirala je rješenja izvanrednih razina zaštite od požara, zvučne izolacije, otpornosti na vlagu i plijesan, vrhunske estetike i dizajna, uključujući visoku izdržljivost i otpornost na udarce.
Projekt je spoj odličnih vještina, materijala i kreativnosti te je s razlogom predstavljen i na ovom događaju kako bi promovirao suhu gradnju kao materijal budućnosti.
Raznovrsni projekti
Izvođači koji su sudjelovali udružili su svoje znanje, iskustvo i kreativnost sa Saint Gobain sustavima žbuke i suhih obloga kako bi izveli nevjerojatne projekte visokih performansi.
Neki su gradili na postojećim povijesnim strukturama, dok su drugi stvarali nešto potpuno novo. Pojedini projekti dovršeni su uz pomoć više od tisuću zaposlenih, dok je kod drugih projekata sudjelovao daleko manji broj ljudi.
Tko je osvojio glavnu nagradu?
Ovogodišnji dobitnik Grand Prix priznanja je arhitekt dr. Santiago Calatrava. Dizajniran od strane svjetski poznatog arhitekta, arhitektonski dizajn paviljona UAE crpi inspiraciju iz vizije sokola – nacionalne ptice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Paviljon UAE odražava identitet i pionirski duh UAE dok istovremeno njeguje ravnotežu i vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zemlje.
Riječ je o prvom projektu takve vrste na cijelom Bliskom istoku s visokom razinom složene sferne zakrivljenosti. Bio je veliki izazov u samo šest tjedana napraviti kompleksnu sfernu kupolu na projektu površine 15 000m². K tome, količinu otpada uspješno su sveli na minimum.
Zapanjujući muzej
Osim osvajača Grand Prixa, vrijedi istaknuti i prvu nagradu u Non-Residental kategoriji, a riječ je o projektu Royal Museum of Fine Arts u Antwerpenu, u Belgiji.
Drastična, sveobuhvatna obnova i restauracija Kraljevskog muzeja likovnih umjetnosti u Antwerpenu predstavljala je veliki izazov. Uz radove na postojećem muzeju, četiri povijesne terase zgrade pretvorene su u novi muzejski prostor, čime je izložbeni prostor povećan za 40%. Zahvaljujući svim ovim radovima, zgrada iz 19. stoljeća sada je spremna za budućnost. Dva različita svijeta okupljena su u jednoj zgradi.
Za ovu zahtjevnu obnovu postavljeni su specifični tehnički zahtjevi (nosivost, vatrootpornost, završna obrada itd.). Tvrtka Muller Complete Afbouw België uspjela ju je dovesti do savršenstva uz korištenje Rigips gipsanih ploča.
Sa svojim svijetlo bijelim izložbenim dvoranama, skrivenim sobama, dugim stubištima, dalekosežnim vidikovcima i različitim stupnjevima dnevnog svjetla, novi muzej iscrtava rutu punu iznenađujućih vertikalnih iskustava.
Tematski morski park bit će prava hit destinacija
U kategoriji Ceilings vrijedi spomenuti projekt koji je osvojio prvu nagradu – SeaWorld Abu Dhabi.
SeaWorld Abu Dhabi dovest će prvi tematski park morskog života na otok Yas. Otvarajući svoja vrata 2023. godine, park će sadržavati više različitih područja koja će nuditi impresivna iskustva, kao i dinamična staništa u kojima će zajedno boraviti različite vrste, onako kako borave i u svom prirodnom staništu.
Tematski park bit će dom za više od 150 vrsta morskih životinja, uključujući morske pse, jata riba, mante, morske kornjače, gmazove, vodozemce i beskralješnjake, uz stotine ptica uključujući pingvine, plamence i druge.
Urbanizam
Zagrepčani, birajte! Što želite promijeniti u svom kvartu?
Do 22. studenoga građani 13 gradskih četvrti glasuju o projektima za svoj kvart. Donosimo tko može glasati, gdje pronaći prijedloge i kakve su promjene donijeli prošli ciklusi
Dotrajalo igralište, premalo hlada ili nogostup kojim je teško proći s dječjim kolicima. Svatko u svom kvartu primjećuje nešto što bi trebalo urediti. O tome često razgovaramo sa susjedima i pišemo komentare. Sada je prilika da svoje prioritete pokažemo i glasom.
Do 22. studenoga stanovnici 13 zagrebačkih gradskih četvrti mogu glasovati za kvartovske projekte u sklopu programa „Daj prijedlog za bolji kvart!”. Pogledajte što su predložili vaši susjedi i odaberite promjene koje smatrate najpotrebnijima.
Za izabrane projekte u planovima komunalnih aktivnosti gradskih četvrti za 2027. predviđeno je, prema podacima Grada, 1,76 milijuna eura.
Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija
Od 550 ideja, 123 u završnoj fazi
Ovo je treći ciklus participativnog budžetiranja u Zagrebu. Građani su ove godine poslali 550 prijedloga, a prema objavi Grada njih 123 zadovoljilo je kriterije za glasovanje.
Vijeća gradskih četvrti i gradske službe provjerili su može li se svaki prijedlog financirati iz predviđenog novca, nalazi li se lokacija na gradskom zemljištu, je li u skladu s prostornim planovima i ima li potrebne suglasnosti. Prijedlozi koji nisu zadovoljili kriterije nisu uvršteni u glasovanje.
Najviše prijedloga odnosi se na obnovu dječjih igrališta i sportskih terena, uređenje zelenih površina, pješačku infrastrukturu i sigurnost prometa. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec izdvojila je da građani najčešće traže obnovu igrališta i popravak staza u parkovima.
Tko može glasovati?
Pravo glasa imaju osobe s prebivalištem na području gradske četvrti za koju glasuju. Drugim riječima, glasujete za projekte u kvartu u kojem ste prijavljeni, a ne u onom u kojem radite ili u kojem vam dijete ide u školu.
U glasanju sudjeluje 13 gradskih četvrti: Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Črnomerec, Podsljeme, Trnje, Maksimir, Peščenica – Žitnjak, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Stenjevec, Podsused – Vrapče, Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad.
Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Brezovica i Sesvete ove godine nisu uključene. Gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je da o razlozima treba pitati vijeća tih četvrti te da smatra da su trebale biti uključene.
Kako glasovati?
Glasuje se putem interneta, na platformi eParticipativno Zagreb.
- Otvorite stranicu eparticipativno.zagreb.hr.
- Pronađite svoju gradsku četvrt i pregledajte projekte koji su ušli u glasovanje. Uz svaki je opis i lokacija na karti.
- Kliknite na gumb za glasovanje na naslovnoj stranici platforme, koji je aktivan do 22. studenoga.
- Odaberite projekte za koje želite glasovati i pošaljite glas.
Projekte vrijedi pogledati na karti prije nego što glasujete. Prijedlog koji na papiru zvuči sitno, poput nekoliko stabala ili nove ograde igrališta, može biti upravo ono što nedostaje ulici kojom svaki dan prolazite.
Što je izglasano prošle godine
Prošlogodišnji rezultati dobro pokazuju o kakvim se promjenama odlučuje. U drugom ciklusu glasovalo je 2.770 građana, a izabrano je 13 projekata u devet četvrti, ukupno vrijednih 775.000 eura. Među njima su:
- Gornji grad – Medveščak: obnova dječjeg igrališta u Rokovu perivoju, 50.000 eura
- Maksimir: trim staza kod Osnovne škole Jordanovac, 100.000 eura
- Peščenica – Žitnjak: obnova igrališta kod Osnovne škole Dragutina Kušlana, 120.000 eura
- Trešnjevka – sjever: šetnica uz potok Kustošak, 100.000 eura
- Trnje: obnova igrališta u Rapskoj ulici, 60.000 eura
- Donji grad: cvjetni koridor u Gajevoj ulici, 20.000 eura, te ozelenjavanje raskrižja Petrinjske i Šenoine, 10.000 eura
Iz Donjeg grada vidi se i da manji iznosi mogu promijeniti mnogo. Četiri tamošnja projekta, od ograde igrališta u Šubićevoj do sadnje drveća u Ulici Ljudevita Posavskog, zajedno stoje 50.000 eura.
Kako prepoznati dobar prijedlog?
Kad birate između nekoliko projekata, korisno je pitati se:
- Koliko će ga ljudi koristiti? Igralište uz školu ili pješački prolaz do stanice služe stotinama ljudi svaki dan.
- Rješava li konkretan problem? Nedostatak hlada, opasan prijelaz ili zapušten teren lakše je opravdati od uređenja koje je samo ukrasno.
- Hoće li trajati? Zelenilo i urbana oprema trebaju održavanje. Stablo posađeno danas pravi hlad daje tek za nekoliko godina, ali vrijednost mu raste svake sezone.
- Je li prostor dostupan svima? Dobro uređen javni prostor koriste i djeca, i starije osobe, i roditelji s kolicima.
Što slijedi nakon glasovanja?
Izabrani projekti bit će predstavljeni u prosincu, a njihova se izvedba planira u 2027. godini. Do lipnja ove godine, prema podacima Grada, ostvareno je 14 projekata iz ranijih ciklusa, a još 15 bilo je u pripremi ili izvedbi.
Glasovanje traje do 22. studenoga. Otvorite eParticipativno Zagreb, pronađite svoju četvrt i odaberite projekte koje želite vidjeti u svom kvartu. Za to vam treba nekoliko minuta, a o promjeni ćete se uvjeriti svaki put kad prođete tom ulicom.
Arhitektura i dizajn
Kavana Corso priprema se za novi život: Pogledajte kako je izgledala prije više od stotinu godina
Grad je pokrenuo pripremu projekta za uređenje kavane Corso, a mi donosimo arhivske fotografije koje pokazuju kako je izgledala prije više od stotinu godina.
Grad Zagreb pokrenuo je nabavu projektne dokumentacije za uređenje povijesne kavane na uglu Ilice i Gundulićeve. Arhivske fotografije otkrivaju njezin nekadašnji interijer, a ostaje pitanje koji će se njegovi elementi vratiti.
Kavana Corso napravila je prvi konkretan korak prema povratku. Grad Zagreb objavio je 21. listopada da pokreće nabavu projektne dokumentacije za njezino uređenje. Prema najavi, projekt obuhvaća oko 930 četvornih metara u podrumu, prizemlju i na međukatu, a za projektiranje i radove okvirno se planira oko dva milijuna eura. Predviđeni su restauracija i izrada replika ukrasnih elemenata prema arhivskoj dokumentaciji, a nakon uređenja Grad će raspisati natječaj za ugostitelja.
Rok otvaranja nije objavljen. Prije prve kave treba izabrati projektanta, izraditi projekt i izvesti radove. No najava je dobar povod da se vratimo fotografijama koje pokazuju što je Zagreb u ovoj kavani nekoć imao.
Grad naručuje projekt, rok otvorenja još nije objavljen
Palača u kojoj se kavana nalazi obnovljena je nakon potresa, ali sam prostor Corsoa još čeka uređenje. Prema Liderovu izvještaju iz kolovoza, prostor kavane tada je bio u fazi visoke roh-bau gradnje. Konstrukcija je, dakle, spremna, a sve ono zbog čega se u Corso dolazilo tek treba nastati.
Najava povratka nije nova. Još 2017. Gradska skupština prihvatila je zamjenu nekretnina kojom je Corso iz državnog prešao u gradsko vlasništvo, uz najavu da će kavana ponovno dobiti izvornu namjenu. Od tada su prošli potres, obnova palače i gotovo cijelo desetljeće.
Kupola sa satom i natpis Kavana
Palača Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, na adresi Ilica 25, odnosno Gundulićeva 2, nastala je u atelijeru Hönigsberg & Deutsch, tada vodećem projektantskom i građevinskom poduzeću u Zagrebu. Na njoj su radili Vjekoslav Bastl, Ivan (Ivo) Štefan i Otto Goldscheider, a izvori je datiraju u 1906. i 1907. godinu.
Pročelje palače, s kupolom i satom na uglu, kartušama, figurama oko prozora i visokim stupovima, oslanja se na reprezentativni neobarokni rječnik kakav su tada voljele banke i štedionice, a secesija se jasnije vidi u ornamentima interijera kavane.
Corso pritom nije nastao zajedno s palačom. Kavana tog imena postojala je i prije, u Tomićevoj ulici, a na ugao Ilice i Gundulićeve preselila se 1907.
Biljar, galerija i sat iznad šanka
Najbolje se kavana vidi na fotografiji duge dvorane. Prostor se proteže duboko u zgradu, a strop je podijeljen u kasetirana polja s ukrasnim lukom preko cijele širine. Uz visoke prozore nižu se tapecirane klupe s uzorkom, s druge strane je šank zaobljenog pročelja, a na ormaru iza njega veliki sat.
Upravo je ovaj pogled 1908. objavljen u stručnom časopisu Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta u Zagrebu, kao prilog uz četvrti broj, pod naslovom „Dvorana kavane Corso”. Interijer kavane bio je dovoljno važan da ga struka predstavi uz samu palaču.
Druga fotografija snimljena je bliže ulazu. U sredini kadra, na zaobljenoj tapeciranoj klupi oko stupa, sjedi gospodin s brkovima i gleda ravno u objektiv. Iza njega konobar u tamnom odijelu stoji uz stol, a drugi se okrenuo prema gostu kraj velikih ostakljenih vrata uokvirenih girlandama. Stupovi su ukrašeni stiliziranim kartušama i geometrijskim motivima, a nad dvoranom visi luster s nizom izduženih rasvjetnih elemenata.
Kako se kavana Corso mijenjala kroz desetljeća
Godine 1915. snimatelj Josip Halla unio je kameru u Corso i snimio film „Kavana Corso”, jedan od najstarijih filmskih zapisa Zagreba.
Prvo veliko preuređenje dogodilo se 1933. i 1934., prema projektu arhitekata Stjepana Gomboša i Mladena Kauzlarića, dvojice važnih imena zagrebačke međuratne moderne.
Drugo je stiglo između 1975. i 1978., kad je Corso uredio Vjenceslav Richter. Njegov interijer s tamnim drvenim elementima i skulpturalno oblikovanim stropom bio je potpuno drukčiji od prethodnih, a prema povijesnom pregledu Jutarnjeg lista izazvao je i polemike.
Koji se Corso vraća?
Najava Grada ne precizira na koju će se povijesnu fazu osloniti buduće uređenje. Spominju se restauracija, replike ukrasnih elemenata i vraćanje dijela opreme prema arhivskoj dokumentaciji, ali još nije jasno koji će se elementi pojedinih razdoblja obnoviti ili predstaviti.
To je važno jer Corso nije imao samo jedan povijesni izgled. Njegovo uređenje nosi tragove različitih autora i vremena, pa će projekt pokazati kako se ta slojevita povijest namjerava povezati sa suvremenim radom kavane.
Što slijedi prije prve kave
Najprije treba izabrati projektanta i izraditi projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama. Zatim slijede radovi, a tek nakon njih natječaj za ugostitelja. Rokovi tih faza zasad nisu objavljeni.
Fotografije: Grad Zagreb
