Arhitektura i dizajn
Najprestižnije svjetsko natjecanje u građevini, imalo je i hrvatske predstavnike
Kompanija Saint-Gobain, globalni lider u modernoj i održivoj gradnji, organizirala je jedno od najprestižnijih takmičenja u svijetu građevinarstva, čuveni International Gypsum Trophy koji je prošlog mjeseca doživio svoje 13. izdanje. Sve je krenulo još u Parizu, 1998. godine, sa idejom da ovo jedinstveno takmičenje promovira izvođače suhe gradnje i arhitekte koji kreiraju zahtjevne projekte i vrhunski dizajnirane interijere. Ove godine grad domaćin bila je Atena.
Sudjelovao je cijeli svijet
Zemlje diljem svijeta, njih 27, predstavilo je svoje projekte kojih je ove godine bilo čak 73, a konkurirali su u šest kategorija, odnosno za 15 nagrada.
Tko može konkurirati na ovom natjecanju?
Sudionik ovog takmičenja može biti svaki izvođač gipsanih ploča ili žbukanja te profesionalci specijalizirani za tradicionalni zanat žbukanja ili montaže sustava od gipsanih ploča.
Sudionici predstavljaju državu u kojoj se zgrada, odnosno projekt nalazi.
Projekti moraju sadržavati Saint-Gobain Gypsum rješenja, a svako dodatno korištenje drugih Saint-Gobain rješenja može povećati bodove. Projekti prvo moraju biti odabrani na nacionalnim takmičenjima te ne smiju biti prijavljeni u prethodnom natjecanju International Trophy. Također, svi projekti morali su biti dovršeni prije početka 2023. godine.
Hrvatski projekt “Park kneževa”
Hrvatska se također može pohvaliti sudjelovanjem i to projektom Park of Princes, odnosno Park kneževa. Iza projekta stoji Biškić gradnja, tj. braća Matej i Ivo Biškić koji su od samih početaka djelovanja u Hrvatskoj imali cilj izrade radova vrhunske kvalitete, te povećanje životnog standard građana u Hrvatskoj. S tom vizijom su krenuli i u ovaj projekt, te ga prema tome i uspješno realizirali.
Park kneževa vodi se vizijom stvaranja iznimnih projekata najviše razine kvalitete i arhitektonske vrijednosti, temeljenih na ekološkoj osviještenosti i složenim tehničkim rješenjima.
“U ovaj projekt je uložena nevjerojatna količina truda kako bi dobili iznimne i vrhunske rezultate. S obzirom na zahtjevnost samog projekta te tadašnje izazovno vrijeme na tržištu materijala i radne snage, ovaj projekt nas čini iznimno ponosnima jer je dokaz najviše razine kvalitete i životnog standarda”, rekla su braća.
Unutar karakterističnog zagrebačkog bloka nalaze se zgrade različitih tlocrta i visina, okružene parkom, čiji se volumeni prožimaju sa zelenilom bloka. Kombinirano je nekoliko tipologija: stanovanje, poslovni prostor i urbani park. Kvaliteta blokovske strukture u središtu grada, koja je inspirirala projekt, omogućuje kvalitetno urbano življenje, jedinstven životni stil i kulturne mogućnosti unutar visoke urbane gustoće.
,,Bilo je izazovno pratiti ideje i vizije arhitekata i investitora, ali s našim multibrending rješenjima i materijalima uspješno smo aplicirali i stvorili okruženje prateći njihove tehničke zahtjeve i estetiku. Jako sam ponosan na ovaj iznimno kvalitetan projekt”, rekao je Bojan Borko, Saint-Gobain Project Manager.
Izvrsna suradnja između Biškić Gradnje i Saint-Gobain tima kreirala je rješenja izvanrednih razina zaštite od požara, zvučne izolacije, otpornosti na vlagu i plijesan, vrhunske estetike i dizajna, uključujući visoku izdržljivost i otpornost na udarce.
Projekt je spoj odličnih vještina, materijala i kreativnosti te je s razlogom predstavljen i na ovom događaju kako bi promovirao suhu gradnju kao materijal budućnosti.
Raznovrsni projekti
Izvođači koji su sudjelovali udružili su svoje znanje, iskustvo i kreativnost sa Saint Gobain sustavima žbuke i suhih obloga kako bi izveli nevjerojatne projekte visokih performansi.
Neki su gradili na postojećim povijesnim strukturama, dok su drugi stvarali nešto potpuno novo. Pojedini projekti dovršeni su uz pomoć više od tisuću zaposlenih, dok je kod drugih projekata sudjelovao daleko manji broj ljudi.
Tko je osvojio glavnu nagradu?
Ovogodišnji dobitnik Grand Prix priznanja je arhitekt dr. Santiago Calatrava. Dizajniran od strane svjetski poznatog arhitekta, arhitektonski dizajn paviljona UAE crpi inspiraciju iz vizije sokola – nacionalne ptice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Paviljon UAE odražava identitet i pionirski duh UAE dok istovremeno njeguje ravnotežu i vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zemlje.
Riječ je o prvom projektu takve vrste na cijelom Bliskom istoku s visokom razinom složene sferne zakrivljenosti. Bio je veliki izazov u samo šest tjedana napraviti kompleksnu sfernu kupolu na projektu površine 15 000m². K tome, količinu otpada uspješno su sveli na minimum.
Zapanjujući muzej
Osim osvajača Grand Prixa, vrijedi istaknuti i prvu nagradu u Non-Residental kategoriji, a riječ je o projektu Royal Museum of Fine Arts u Antwerpenu, u Belgiji.
Drastična, sveobuhvatna obnova i restauracija Kraljevskog muzeja likovnih umjetnosti u Antwerpenu predstavljala je veliki izazov. Uz radove na postojećem muzeju, četiri povijesne terase zgrade pretvorene su u novi muzejski prostor, čime je izložbeni prostor povećan za 40%. Zahvaljujući svim ovim radovima, zgrada iz 19. stoljeća sada je spremna za budućnost. Dva različita svijeta okupljena su u jednoj zgradi.
Za ovu zahtjevnu obnovu postavljeni su specifični tehnički zahtjevi (nosivost, vatrootpornost, završna obrada itd.). Tvrtka Muller Complete Afbouw België uspjela ju je dovesti do savršenstva uz korištenje Rigips gipsanih ploča.
Sa svojim svijetlo bijelim izložbenim dvoranama, skrivenim sobama, dugim stubištima, dalekosežnim vidikovcima i različitim stupnjevima dnevnog svjetla, novi muzej iscrtava rutu punu iznenađujućih vertikalnih iskustava.
Tematski morski park bit će prava hit destinacija
U kategoriji Ceilings vrijedi spomenuti projekt koji je osvojio prvu nagradu – SeaWorld Abu Dhabi.
SeaWorld Abu Dhabi dovest će prvi tematski park morskog života na otok Yas. Otvarajući svoja vrata 2023. godine, park će sadržavati više različitih područja koja će nuditi impresivna iskustva, kao i dinamična staništa u kojima će zajedno boraviti različite vrste, onako kako borave i u svom prirodnom staništu.
Tematski park bit će dom za više od 150 vrsta morskih životinja, uključujući morske pse, jata riba, mante, morske kornjače, gmazove, vodozemce i beskralješnjake, uz stotine ptica uključujući pingvine, plamence i druge.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
