Gradnja doma
Koliko kuća može biti pametna?
Da bi kuća postala pametna, sustav treba prilagoditi svojim životnim navikama
Pametne kuće više nisu znanstvena fantastika. To su dostupni sustavi, jednostavni za korištenje i pametniji nego što biste očekivali.
Stručnjak za pametne kuće, Ivica Granić pojašnjava: “Pametna kuća je automatizirani sustav u kući, ali ne obična automatizacija da se nešto samo pali gasi u određeno vrijeme nego bi trebao biti sustav koji uz svu tu automatizaciju može prosuđivati sam određene stvari koje smo mi predefinirali, ali uglavnom pametnija automatizacija nego što je to obična automatizacija.”
Da bi kuća doista postala pametna, sustav treba prilagoditi svojim životnim navikama, s čime se slaže i g. Granić: “Svaki taj sustav je, po meni, izvedenica mog života to jest, izvedenica osobe koja živi tu pametnu kuću. To znači da imam nekakve scene ujutro, nekakve svoje rituale koje obavljam i tada bi trebao to znat interpretirat tako da to isprogramiramo da bi sustav nama otvorio rolete, upalio kafe aparat, upalio muziku, upalio hlađenje ili grijanje u određenom trenu, dva sata prije nego što idemo ili ne i tako dalje.”
Kad govorimo o pametnim kućama, najčešća pretpostavka je automatsko paljenje svjetla, no današnji su sustavi puno više od toga i uvelike pridonose energetskim uštedama.
“Po meni, definitivno zbog energetske učinkovitosti to su rolete, apsolutno, zato što su prozori i stakla najneučinkovitiji dijelovi naše građevine, nemamo tu nekakve kamene vune i ostale stvari, staklo najviše gubi ili dobiva energiju pa nam je recimo potrebno da to uspijemo po ljeti – zatvorimo rolete da nam ne ulazi toplina pa da ne moramo više hladiti zrak unutra ili po zimi obrnuto. Isto tako, po noći da spustimo rolete da ne gubimo energiju, to je po meni definitivno jedna od najvažnijih stvari.”, pojasnio je sugovornik.
A režim rada roleta može se definirati na nekoliko načina.
“Onako kako ja to radim, s obzirom na to da imam onaj noćni režim rada, u 10 sati navečer se spustite, u 5 ujutro se dignu. Ali to se može jako lijepo uskladiti s izlaskom i zalaskom sunca, što je zapravo vrlo velika stvar. Možete dakle programirati da se dva sata nakon zalaska sunca ili 5 sati nakon zalaska zatvore rolete, ali ujutro kad izlazi sunce one se podižu. Kada bi to automatizirali na običnu automatizaciju, to bi bilo jako teško, ovako sustav prati promijene izlaska i zalaska sunca i on zapravo pomiče i vremenski otvaranje i zatvaranje roleta sukladno.”, ističe.
Energetska učinkovitost i sigurnost doma
Osim energetske učinkovitosti, važan segment je i sigurnost pa sugovornik navodi da uvijek predlaže da se na glavnoj cijevi od vode stavi elektro ventil za otvaranje i zatvaranje vode kako bi mogli u budućnosti zaštiti kuću od eventualnih poplava.
“Mi stavimo električni ventil na glavnu ulaznu cijev i postoje senzori koji se mogu staviti vrlo jednostavno na podu kupaonice ispod izljevnih mjesta, gdje je recimo, veš mašina, gdje je recimo umivaonik ili u kuhinji sudoper i kada sada se desi voda, doći će do toga senzora, senzor će automatski ugasit glavnu vodu, sve što može izaći to je onaj dio koji je u cijevima ali to je minimalna šteta koja se može desiti u slučaju puknuća cijevi.”
Ovakvi se sustavi mogu ugraditi u bilo kojem trenutku. Postavljanje je jednostavno i ako su zadovoljeni preduvjeti, poput električnih roleta, građevinski radovi nisu potrebni. Nakon postavljanja, sustav se optimizira prema željama korisnika.
“Sustav se prvo ugradi, nakon toga vi živite malo s njim i onda napišete na papir, ovo mi se ne sviđa, ovo bi ovako, ovo onako i na osnovu tih natuknica mi zapravo optimiziramo taj vaš sustav. Nakon cijele te priče, vi više telefon nećete morati tipkat, on uvijek postoji tu za manualni rad, ako želite nešto promijenit van te vaše scenografije, nešto iznimno što želite ili se samo želite igrati, ali uglavnom definitivno vam to neće trebati.”, navodi Granić.
Iznimno su korisni pametni termostati koji osim što će konstantno održavati idealnu temperaturu vašeg doma, pridonijet će i energetskim uštedama, a ti sustavi nisu skupocjeni kao što se možda čini.
“Ljudi uglavnom gledaju na to kao na nekakav kao luksuz pa će prije odabrati drveni stol za sjedenje umjesto senzora… Ali, po meni, to se pomalo mijenja. Ljudi su počeli shvaćati da je takva kontrola doma vrijedna.” zaključio je.
Sustav za pametnu kuću je isplativa investicija koja pridonosi energetskim uštedama, sigurnosti i ugodnijoj svakodnevici.
Propisi i regulative
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno u fokusu: Što to znači za budućnost energetike
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu
Hrvatska sve aktivnije raspravlja o budućnosti energetskog sustava dok istovremeno provodi zelenu energetsku tranziciju i uvodi sve strože standarde u graditeljstvu. Upravo u tom kontekstu ponovno se otvara pitanje – kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj i kako će se mijenjati način na koji gradimo i obnavljamo zgrade.
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – do 2030. godine smanjiti potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Zgradarstvo je pritom jedan od ključnih sektora jer upravo zgrade troše oko 40 posto ukupne energije u Europskoj uniji.
Zašto se okrećemo održivoj gradnji?
Kako bi se taj trend promijenio, donesen je novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
“Ovaj zakon je dobar jer uvodi rigoroznije i dugo očekivane mjere. Među zadnjim člancima govori se i o sankcioniranju investitora i izvoditelja, jer iskustva s energetskim projektima nisu uvijek bila najbolja praksa”, ističe prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Zgrade gotovo nulte energije postaju standard
Novi zakon trebao bi ubrzati energetsku obnovu zgrada i potaknuti gradnju objekata koji troše minimalnu količinu energije.
U Europskoj uniji već je standard takozvana zgrada gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), dok se sve češće govori i o zgradama koje proizvode više energije nego što potroše.
“A plus energetski razred još uvijek nije obvezujući standard, ali riječ je o pozitivnom iskustvu koje se sve više prenosi. Sve više kolega sugerira investitorima da se ide i iznad postojećih standarda”, objašnjava Miščević.
U takvim projektima veliku ulogu imaju obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela i drugih tehnologija koje omogućuju da zgrade proizvode energiju za vlastite potrebe.
“Nije riječ samo o smanjenju računa ili emisija, nego i o stvaranju kvalitetnog prostornog okruženja. Sve se više govori o kvaliteti unutarnje klime u zgradama, odnosno o takozvanom indoor environmentu”, dodaje Miščević.
Energetska obnova zgrada jedan je od najvećih izazova
Hrvatska i dalje uvozi oko 50 posto svojih energetskih potreba, dok sektor graditeljstva troši gotovo jednaku količinu energije. Upravo zato energetska obnova postojećeg fonda zgrada postaje jedan od ključnih izazova.
Energetske obnove često donose značajne uštede, ali važno je razumjeti i kontekst tih brojki.
“Kada se kaže da je nakon obnove ostvarena ušteda od 70 posto, to zvuči impresivno. No treba imati na umu da su mnoge zgrade prije obnove imale lošu ovojnicu bez toplinske izolacije, loše prozore i velike ventilacijske gubitke”, objašnjava Miščević.
Zbog toga danas standard niskoenergetske gradnje postaje gotovo osnovni kriterij u suvremenom projektiranju.
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno ulazi u raspravu
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu.
U tom kontekstu ponovno se otvara pitanje kakvu bi ulogu mogla imati nuklearna energija u Hrvatskoj, posebno u vrijeme kada mnoge europske države preispituju svoje energetske strategije.
Jedan od novih koncepata su mali modularni nuklearni reaktori, tehnologija koja se razvija u više zemalja svijeta.
“Ključna riječ su mali modularni nuklearni moduli, koje u žargonu ponekad nazivamo i ‘džepnim nuklearkama’. Kina je već započela s takvim projektima”, kaže Miščević.
Zagovornici tvrde da takvi reaktori mogu osigurati stabilnu proizvodnju energije uz manji prostor i bržu izgradnju.
Hrvatska još uvijek ne koristi puni potencijal obnovljivih izvora
Unatoč raspravama o nuklearnoj energiji, Hrvatska još uvijek ne koristi u potpunosti ni potencijal obnovljivih izvora energije.
Zemlja raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, ali i velikim mogućnostima razvoja solarnih elektrana.
“Kada bismo iz energetskog profila Hrvatske izbacili hidro potencijal, vidjeli bismo da i dalje značajno zaostajemo u razvoju fotonaponskih sustava”, upozorava Miščević.
Kao zanimljiv primjer navodi grad Maribor.
“Prije samo nekoliko godina Maribor je, ne računajući površine unutar povijesne jezgre, imao više instaliranih kvadrata fotonaponskih panela nego cijela Hrvatska.”
Energetske odluke oblikuju i prostor u kojem živimo
U sljedećim godinama odluke o energetskom miksu, standardima gradnje i obnovi postojećih zgrada imat će velik utjecaj na gospodarstvo, energetsku sigurnost, ali i na kvalitetu prostora u kojem živimo.
Zbog toga se rasprava o tome kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj sve češće povezuje i s pitanjem održive gradnje, energetske učinkovitosti i razvoja gradova budućnosti.
Urbanizam
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”
Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.
Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima
Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.
“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kako je greenwashing postao globalni problem
Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.
Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.
U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.
Europa uvodi pravila protiv greenwashinga
Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.
Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.
“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.
Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.
“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.
Kako se provjerava održivost zgrada
U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.
“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.
Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.
“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.
Tri ključna kriterija održive gradnje
Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.
Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.
Treći kriterij je ekonomska održivost.
“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.
Koliko je greenwashing zapravo prisutan
Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.
“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.
S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.
