Preradom drva neujednačenih svojstva na furnire koji se zatim klasiraju i ponovno slažu u novi proizvod stvara se efekt homogenosti koja uvjetuje manja rasipanja čvrstoće i krutosti te bolje karakteristične vrijednosti.

Po mehaničkim i fizičkim svojstvima ovaj proizvod se malo razlikuje od pločastih proizvoda kao što su masivi ili lamelirani nosači koji se odlikuju isključivo jednodimenzionalnom otpornošću. Samo je otpornost na difuziju pare poprečno na ravninu ploče veća u usporedbi sa proizvodima od masivnog drva. Zbog toga se uslojeno drvo može svrstati u skupinu dužnih proizvoda (nosivih) sa kojima također dijeli i glavna područja primjene.

Uslojeno drvo se uglavnom koristi za štapne nosive elemente, ali i u kombinaciji sa drugim materijalima (npr. grede – I profili čiji su vanjski elementi izvedeni od uslojenog drva, a unutarnji (vezni element) od šperploče).

Zahvaljujući pločastoj strukturi i dobrim karakteristikama čvrstoće u smjeru vlakana uslojeno drvo je idealno za izradu kutijastih presjeka i pločasto-grednih nosača (njem. Kasten- und Plattenbalkenquerschnitt). Ipak treba voditi računa o deformacijama uslijed bubrenja i utezanja okomito na os nosivog elementa, osobito okomito na ravninu elementa budući da su relevantne karakteristične vrijednosti poprečno na vlakna jako slične onima kod masivnog drva.

Ploče od uslojenih dasaka

Proizvod na osnovi daske dobiva se uglavnom piljenjem direktno od osnovnog materijala – trupca. Prije daljnje obrade daske se klasiraju po čvrstoći, uglavnom na osnovi vizualnog pregleda. Konačni proizvod dolazi u dvije varijante – unakrsno uslojene višeslojne ploče od masivnog drva i ploče od uslojenih dasaka. Struktura ovih proizvoda je u osnovi ista: pojedinačni slojevi od kojih se svaki sastoji od dasaka iste debljine lijepe se jedni na druge, u pravilu pod kutom od 90 stupnjeva te tako dobiva plošno ukočeni element.

Broj slojeva je neparan kako bi se dobila simetrična struktura koja garantira stabilnost proizvoda.

Višeslojne ploče od masivnog drva

Norma EN 12775:2002 „Ploče od masivnog drva – klasifikacija i terminologija” definira ploče od masivnog drva kao ploče koje se sastoje od različitih elemenata od drva, dasaka ili lamela jednake debljine. Ove ploče mogu se dalje dijeliti na „ploče od jednoslojnog masivnog drva”, tj. ploče od masivnog drva sastavljene od više elemenata drva koji su međusobno slijepljeni tako da tvore jedan sloj i „ploče od višeslojnog masivnog drva” tj. ploče od masivnog drva koje se sastoje od više elemenata drva raspoređenih u dva vanjska sloja sa vlaknima usmjerenim u istom smjeru i najmanje jednim unutarnjim slojem sa vlaknima koja su usmjerena poprečno (pod 90 stupnjeva) vlaknima vanjskih slojeva.

Višeslojne ploče od masivnog drva proizvode se od četinjača i listača. U graditeljstvu se uglavnom koriste četinjače kao što su jela, smreka, bor, ariš i duglazija.

Za proizvodnju ploča se koriste lamele debljine između 4 i 12 mm za vanjske slojeve i od 4 do 56 mm za unutarnje slojeve.

Tijekom prerade može ali i ne mora dolaziti do nastanka iverja. Prerada bez nastanka iverja podrazumijeva rezanje pomoću noževa i to nakon hidrotermičke obrade (postupka parenja) drva (koja uvjetuje manju osjetljivost na nastanak pukotina, budući da ovakav hidrotermički tretman čini drvo elastičnijim i podložnim deformacijama). Ovakav postupak rezultira preradom gotovo bez ikakvog otpada. Nedostatak predstavljaju pukotine i oštećenja koja potječu od ranije obrade koja rezultiraju površinama sa lošim svojstvima za daljnju obradu.

Prerada sa odstranjivanjem iverja odvija se na višelisnim pilama ili tankolisnim jarmačama kako bi se dobio tanki rez. U pravilu se ploče proizvode od neprekidnih lamela, tako da se različiti slojevi lijepe jedni za druge ili se pojedinačne lamele pojedinog sloja međusobno lijepe bočno. Tako složene ploče na kraju se vruće prešaju.

Sve vrste ploče moraju imati simetričnu strukturu. Najmanja debljina vanjskog sloja je 3,5mm dok kod ploča za konstruktivne namjene doseže i 5,0 mm.

Za razliku od višeslojnih ploča koje se dobivaju od četinjača, za drvene ploče od listača nije dozvoljeno istodobno korištenje različitih vrsta drva.

Višeslojne ploče od masivnog drva najčešće se koriste za vidljive elemente (koji su vidljivi u prostoru) sa funkcijom nosivosti i učvršćivanja (za prijenos horizontalnih opterećenja, kod krovova sa jednostavnim vidljivim krovištem, potkrovlja sa vidljivim savijenim gredama) budući da im je cijena znatno viša u usporedbi sa ostalim materijalima na bazi drva.

Zahvaljujući njihovim svojstvima čvrstoće i krutosti koja su slična onima kod piljenica, ploče od masivnog drva mogu se koristiti za nosive namjene u spoju sa proizvodima dužnog tipa kod drvenih okvira.

Osnovni materijal za proizvodnju ploča od križno uslojenih dasaka sastoji se od dasaka u sirovom stanju, koje su prethodne izrezane iz vanjskih dijelova debla. Ovaj proizvod, koji se u pilanarstvu smatra piljenicom loše kvalitete zbog niske dodane vrijednosti, ipak obično ima najbolja svojstva čvrstoće i krutosti.

Vanjski slojevi koji ne doprinose nosivosti, zbog estetskih zahtjeva, zahtjeva za vatrootpornost i zvučnu izolaciju mogu se spojiti lijepljenjem ili pričvrstiti vijcima, na jedno ili oba lica stolarske ploče. Takvi slojevi se mogu izvesti s pločama vlaknaticama ili gips-kartonskim pločama.

Zahvaljujući njihovim dimenzijama, osobito debljini, ploče od križno uslojenih dasaka se mogu koristiti za „masivne konstrukcije”. Širina ovih ploča omogućava izvedbu elemenata visokih poput kata zgrade, a debljina osigurava prijenos vertikalnih i horizontalnih opterećenja u ravnini ploče i okomito na nju.

Izvor: gradimo-drvom.com.hr