Povežimo se

Gradnja

Karakteristike uslojenog drva

Uslojeno drvo je materijal koji se sastoji od nekoliko lijepljenih slojeva sa usporedno usmjerenim vlaknima.

 

Preradom drva neujednačenih svojstva na furnire koji se zatim klasiraju i ponovno slažu u novi proizvod stvara se efekt homogenosti koja uvjetuje manja rasipanja čvrstoće i krutosti te bolje karakteristične vrijednosti.

Po mehaničkim i fizičkim svojstvima ovaj proizvod se malo razlikuje od pločastih proizvoda kao što su masivi ili lamelirani nosači koji se odlikuju isključivo jednodimenzionalnom otpornošću. Samo je otpornost na difuziju pare poprečno na ravninu ploče veća u usporedbi sa proizvodima od masivnog drva. Zbog toga se uslojeno drvo može svrstati u skupinu dužnih proizvoda (nosivih) sa kojima također dijeli i glavna područja primjene.

Uslojeno drvo se uglavnom koristi za štapne nosive elemente, ali i u kombinaciji sa drugim materijalima (npr. grede – I profili čiji su vanjski elementi izvedeni od uslojenog drva, a unutarnji (vezni element) od šperploče).

Zahvaljujući pločastoj strukturi i dobrim karakteristikama čvrstoće u smjeru vlakana uslojeno drvo je idealno za izradu kutijastih presjeka i pločasto-grednih nosača (njem. Kasten- und Plattenbalkenquerschnitt). Ipak treba voditi računa o deformacijama uslijed bubrenja i utezanja okomito na os nosivog elementa, osobito okomito na ravninu elementa budući da su relevantne karakteristične vrijednosti poprečno na vlakna jako slične onima kod masivnog drva.

Ploče od uslojenih dasaka

Proizvod na osnovi daske dobiva se uglavnom piljenjem direktno od osnovnog materijala – trupca. Prije daljnje obrade daske se klasiraju po čvrstoći, uglavnom na osnovi vizualnog pregleda. Konačni proizvod dolazi u dvije varijante – unakrsno uslojene višeslojne ploče od masivnog drva i ploče od uslojenih dasaka. Struktura ovih proizvoda je u osnovi ista: pojedinačni slojevi od kojih se svaki sastoji od dasaka iste debljine lijepe se jedni na druge, u pravilu pod kutom od 90 stupnjeva te tako dobiva plošno ukočeni element.

Uslojeno drvo Dom2

 

Broj slojeva je neparan kako bi se dobila simetrična struktura koja garantira stabilnost proizvoda.

Višeslojne ploče od masivnog drva

Norma EN 12775:2002 „Ploče od masivnog drva – klasifikacija i terminologija” definira ploče od masivnog drva kao ploče koje se sastoje od različitih elemenata od drva, dasaka ili lamela jednake debljine. Ove ploče mogu se dalje dijeliti na „ploče od jednoslojnog masivnog drva”, tj. ploče od masivnog drva sastavljene od više elemenata drva koji su međusobno slijepljeni tako da tvore jedan sloj i „ploče od višeslojnog masivnog drva” tj. ploče od masivnog drva koje se sastoje od više elemenata drva raspoređenih u dva vanjska sloja sa vlaknima usmjerenim u istom smjeru i najmanje jednim unutarnjim slojem sa vlaknima koja su usmjerena poprečno (pod 90 stupnjeva) vlaknima vanjskih slojeva.

Višeslojne ploče od masivnog drva proizvode se od četinjača i listača. U graditeljstvu se uglavnom koriste četinjače kao što su jela, smreka, bor, ariš i duglazija.

 

Uslojeno drvo Dom2

 

 

Za proizvodnju ploča se koriste lamele debljine između 4 i 12 mm za vanjske slojeve i od 4 do 56 mm za unutarnje slojeve.

Tijekom prerade može ali i ne mora dolaziti do nastanka iverja. Prerada bez nastanka iverja podrazumijeva rezanje pomoću noževa i to nakon hidrotermičke obrade (postupka parenja) drva (koja uvjetuje manju osjetljivost na nastanak pukotina, budući da ovakav hidrotermički tretman čini drvo elastičnijim i podložnim deformacijama). Ovakav postupak rezultira preradom gotovo bez ikakvog otpada. Nedostatak predstavljaju pukotine i oštećenja koja potječu od ranije obrade koja rezultiraju površinama sa lošim svojstvima za daljnju obradu.

Prerada sa odstranjivanjem iverja odvija se na višelisnim pilama ili tankolisnim jarmačama kako bi se dobio tanki rez. U pravilu se ploče proizvode od neprekidnih lamela, tako da se različiti slojevi lijepe jedni za druge ili se pojedinačne lamele pojedinog sloja međusobno lijepe bočno. Tako složene ploče na kraju se vruće prešaju.

Sve vrste ploče moraju imati simetričnu strukturu. Najmanja debljina vanjskog sloja je 3,5mm dok kod ploča za konstruktivne namjene doseže i 5,0 mm.

Za razliku od višeslojnih ploča koje se dobivaju od četinjača, za drvene ploče od listača nije dozvoljeno istodobno korištenje različitih vrsta drva.

 

Uslojeno drvo Dom2

 

 

Višeslojne ploče od masivnog drva najčešće se koriste za vidljive elemente (koji su vidljivi u prostoru) sa funkcijom nosivosti i učvršćivanja (za prijenos horizontalnih opterećenja, kod krovova sa jednostavnim vidljivim krovištem, potkrovlja sa vidljivim savijenim gredama) budući da im je cijena znatno viša u usporedbi sa ostalim materijalima na bazi drva.

Zahvaljujući njihovim svojstvima čvrstoće i krutosti koja su slična onima kod piljenica, ploče od masivnog drva mogu se koristiti za nosive namjene u spoju sa proizvodima dužnog tipa kod drvenih okvira.

Osnovni materijal za proizvodnju ploča od križno uslojenih dasaka sastoji se od dasaka u sirovom stanju, koje su prethodne izrezane iz vanjskih dijelova debla. Ovaj proizvod, koji se u pilanarstvu smatra piljenicom loše kvalitete zbog niske dodane vrijednosti, ipak obično ima najbolja svojstva čvrstoće i krutosti.

Vanjski slojevi koji ne doprinose nosivosti, zbog estetskih zahtjeva, zahtjeva za vatrootpornost i zvučnu izolaciju mogu se spojiti lijepljenjem ili pričvrstiti vijcima, na jedno ili oba lica stolarske ploče. Takvi slojevi se mogu izvesti s pločama vlaknaticama ili gips-kartonskim pločama.

Zahvaljujući njihovim dimenzijama, osobito debljini, ploče od križno uslojenih dasaka se mogu koristiti za „masivne konstrukcije”. Širina ovih ploča omogućava izvedbu elemenata visokih poput kata zgrade, a debljina osigurava prijenos vertikalnih i horizontalnih opterećenja u ravnini ploče i okomito na nju.

 

Izvor: gradimo-drvom.com.hr

 

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice