Gradnja doma
Kako pametno koristiti sustave odvodnje oborinskih voda
Voda je naše najveće bogatstvo. Zato s njome treba odgovorno gospodariti. Nekada ju je prije puštanja u sustav odvodnje trebalo samo pročistiti, ali danas smo sve svjesniji toga da takvu vodu treba ponovno upotrijebiti. Otkrivamo kako.
Ekstremni vremenski uvjeti
Sustavi odvodnje oborinskih voda odavno su ozbiljna stvar, a pogotovo u današnje vrijeme.
‘Nekako smo stigli sa linijskom odvodnjom vode, sakupljanjem vode oborinske, sa prometnica, sa parkirališta i ostalih mjesta. Oborinsku vodu smo nakon toga imali potrebu nekamo i odvesti, a prije toga ona mora prići kroz sustav odvodnje koji ju pročisti‘, kaže Dražen Linarić, specijalist tehničke podrške, ACO.
Što učiniti s vodom
U ACO-u su širili portfelj proizvoda kako bi oborinske vode očistili od naftnih derivata i ostalih ostataka.
‘Izašlo je na to da zbog jednog ograničenog resursa te iste pitke vode i kvalitetne vode na koju možemo računati moramo pokušati na bilo koji način iskoristiti svaki dio te vode i čak i za ponovnu upotrebu’, kaže.
Sustav ponovnog korištenja
Naime, pročišćena se voda može opet koristiti za zalijevanje ili primjerice sanitarni sustav objekta. ACO je takav sustav primijenio na aktualnom projektu Rimac kampusa u Svetoj Nedjelji.
‘Konkretno, recimo, od linijske odvodnje, elemenata koji osiguravaju da su sve slivne površine, da je voda sa njih jako brzo skupljena i učinkovito, do činjenice da se ta voda skuplja u velikim retencijskim sustavima Stormbrixx elemenata koji su iza mene i iz tih retencijskih sustava se koristi u ljetnom periodu za zalijevanje zelenih površina na samom objektu’, kaže.
Prihvaćanje vode u vrijeme pljuskova
Jer nije samo bitno koliko je jaka kiša pala nego se treba razmatrati cijeli kišni događaj.
‘Druga funkcija istih takvih sustava za zadržavanje vode činjenica da prihvaćaju vodu u vrijeme najjačih pljuskova i zadržavaju je privremeno unutar svojih sustava tj. na samoj parceli objekta gdje je ta voda nastala da bi spriječila preopterećenja prijemnika, tj. u njihovom slučaju potoka gdje se ta voda izlijeva i tako osigurava ustvari da se zaštiti nizvodna infrastruktura, objekti koji se nalaze dalje od tog potoka prema konkretno rijeci Savi’, kaže.
Održivo gospodarenje otpadnim vodama
Već je neko vrijeme nužnost, ali dobro je kad investitori to sami prepoznaju.
‘Konkretno znači, mi smo mogli samo napraviti spremnik koji će privremeno skladištiti vodu i ispustiti je u spomenuti potok koji bi bio iskreno govoreći, možda samo 30% kapaciteta od recimo 2000 kubika koliko je tu stvarno ugrađeno, jer ostatak kapaciteta je bio potreban po željama investitora da on tu vodu ponovno koristi i ustvari da si osigura vodu u tim ljetnim periodima za zalijevanje svojih zelenih površina’, kaže Edo Turković, voditelj segmenta Tretman i zbrinjavanje otpadnih voda, ACO.
Voda koja je stotinama i tisućama godina padala na jednom mjestu treba biti i zbrinuta na tom mjestu.
Ponovna upotreba
‘Na to se oslanja i priča o ponovnoj upotrebi jer onda je nećemo voditi iz nekih drugih izvora, nego ćemo za jedan dio potreba koristiti tu istu oborinsku vodu. To je u svakom slučaju dobro, jer vode kao takve na planeti ima točno toliko koliko je bilo i tada, nema ni litre više i moramo paziti na to da nam ovaj ostatak ostane izuzetno čist i prihvatljiv za korištenje’, kaže Edo.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
Baumit akademija
Baumit Ionit: zidne površine koje aktivno poboljšavaju kvalitetu zraka u domu
Mineralne zidne površine mogu aktivno poboljšati mikroklimu u interijeru regulacijom vlage, smanjenjem prašine i stvaranjem ugodnijeg, svježijeg zraka za svakodnevni boravak.
Kvaliteta zraka u prostoru u kojem živimo često se podrazumijeva. Ako redovito provjetravamo i održavamo čistoću, pretpostavljamo da je zrak dobar. No istraživanja i svakodnevno iskustvo pokazuju drugačije – upravo u zatvorenim prostorima zrak je često lošije kvalitete nego na otvorenom. A s obzirom na to da oko 90 posto života provodimo u interijerima, taj podatak nije zanemariv.
Osjećaj „teškog zraka“, suhoće, pojačane prašine ili sezonskih alergija često se ne povezuje s površinama koje nas okružuju, iako upravo one imaju velik utjecaj na mikroklimu prostora.
Bijela je nova crna: zašto arhitekti obožavaju nijanse bijele
Zračni ioni – nevidljiva, ali važna komponenta zraka
Zračni ioni prirodni su dio zraka koji udišemo. U prirodnim okruženjima poput šuma, planina ili uz more njihova je koncentracija znatno veća, zbog čega se u takvim prostorima često osjećamo svježije i opuštenije. U zatvorenim prostorima situacija je suprotna – zbog umjetnih materijala, nedostatka strujanja zraka i suhog grijanja, koncentracija zračnih iona znatno je niža.
Nedostatak iona ne primjećujemo svjesno, ali ga osjećamo kroz suhoću zraka, pojačanu prašinu i općenito manju ugodu boravka u prostoru.
Kako zidovi mogu aktivno utjecati na mikroklimu?
Zidovi se često doživljavaju isključivo kao vizualni element interijera. No mineralne površine mogu imati i aktivnu ulogu u prostoru. Za razliku od klasičnih, pasivnih zidnih obloga, aktivne mineralne površine sudjeluju u regulaciji vlage i kvalitete zraka.
Takvi zidovi ne „zatvaraju“ prostor, već reagiraju na uvjete u njemu – vežu višak vlage, oslobađaju je kada je zrak suh i sudjeluju u stvaranju stabilnije i ugodnije mikroklime.
Vodič za niveliranje podova: prvi korak prema savršenoj podlozi
Što je Baumit Ionit i kako djeluje?
Baumit Ionit sustav razvijen je upravo s ciljem aktivnog poboljšanja kvalitete zraka u zatvorenim prostorima. Riječ je o mineralnom sustavu zidnih boja i masa koji povećava koncentraciju prirodnih zračnih iona u prostoru i pritom regulira vlagu.
Mjerenja pokazuju da Ionit sustav može udvostručiti broj zračnih iona u odnosu na klasične zidne boje. Za razliku od uređaja koji zahtijevaju električnu energiju i održavanje, Ionit djeluje kontinuirano, kao dio same površine zida.
Regulacija vlage – temelj ugodne mikroklime
Optimalna relativna vlažnost zraka u interijeru kreće se između 40 i 60 posto. Upravo u tom rasponu Baumit Ionit pokazuje najveći učinak. Kada je vlaga u prostoru previsoka, mineralne površine vežu njezin višak. Kada je zrak presuh, primjerice tijekom sezone grijanja, vlaga se postupno oslobađa natrag u prostor.
Rezultat je stabilnija mikroklima, ugodniji osjećaj boravka i manja potreba za dodatnim ovlaživačima zraka.
Manje prašine i peludi – mjerljivi rezultati
Povećana koncentracija zračnih iona ima i vrlo konkretan učinak na lebdeće čestice u zraku. Ioni vežu sitne čestice prašine i peludi, zbog čega one brže padaju na površine i manje se zadržavaju u zraku.
U istraživanjima provedenima u referentnim prostorima, Fraunhofer institut zabilježio je da je u prostorima obojenima Ionit sustavom više od 98 posto peludi uklonjeno iz zraka unutar 30 minuta. U usporedbi s prostorima obojenima klasičnim bojama, razlika je bila jasno mjerljiva.
Zona pobjede: Protupotresna obnova – kako do sigurne kuće i otpornije budućnosti
Tri komponente Ionit sustava i njihova uloga
Baumit Ionit nije jedan proizvod, već sustav koji se sastoji od tri komplementarne komponente. IonitColor je mineralna unutarnja zidna boja koja predstavlja završni sloj. Aktivno povećava broj zračnih iona, smanjuje prašinu i pelud te je dostupna u 66 nježnih, smirujućih nijansi pogodnih za suvremene interijere.
IonitFinish je pastozna masa za zaglađivanje, spremna za upotrebu, koja se može nanositi ručno ili strojno. Aktivno sudjeluje u regulaciji vlage i koristi se za završne obrade površina u rasponu kvalitete Q1 do Q4.
IonitFino je praškasta masa za zaglađivanje namijenjena ručnoj ugradnji. Omogućava preciznu završnu obradu i, kao i ostale komponente sustava, doprinosi regulaciji vlage u prostoru. Najbolje rezultate daje u kombinaciji s IonitColor bojom.
Podloge i redoslijed ugradnje
Ionit sustav prikladan je za različite podloge, uključujući gips-kartonske ploče, beton i postojeće zidne površine. Logičan redoslijed primjene uključuje pripremu podloge, nanošenje mase za zaglađivanje (IonitFinish ili IonitFino) te završni sloj IonitColor boje. Takav sustavni pristup osigurava optimalno djelovanje svih komponenti.
Siguran izbor za svakodnevni život
Svi proizvodi iz Ionit sustava temelje se na mineralnoj bazi i ne sadrže štetne tvari. Sustav nosi relevantne ekološke certifikate, uključujući eco i natureplus oznake, što ga čini prikladnim za prostore u kojima boravimo svakodnevno – od dnevnih i spavaćih soba do dječjih prostora.
Estetika i zdrava mikroklima mogu ići zajedno
Zdravo stanovanje ne mora značiti odricanje od dizajna. Paleta od 66 neutralnih i umirujućih nijansi omogućava jednostavno uklapanje Ionit sustava u različite stilove uređenja, od minimalističkih do toplijih, obiteljskih interijera.
Baumit Ionit pokazuje kako zidne površine mogu imati aktivnu ulogu u prostoru. Umjesto da budu samo vizualna kulisa, one sudjeluju u regulaciji vlage, smanjenju prašine i poboljšanju kvalitete zraka. Riječ je o dugoročnom rješenju koje djeluje tiho, nevidljivo i kontinuirano – ali čiji se učinak osjeti u svakodnevnom životu.
