Povežimo se

Gradnja

Kako do stana bez buke

Dopuštene razine buke u stambenim prostorima definirane su Pravilnikom u zakonu, a temelje se na europskim smjernicama o okolinskoj buci. Nepoželjni zvukovi iz susjednih stanova problem su mnogih stanovnika višestambenih zgrada, a mogu li se riješiti i koje su razine dopuštene, zna stručnjak sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Gotovo 50 posto Europljana izloženo je prevelikoj buci

Bukom se smatra svaki nepoželjan zvuk koji ometa čovjekov rad i odmor. Istraživanja pokazuju da je čak 44 posto stanovnika Europe izloženo razinama buke koje se smatraju štetnima. Indeks zvučne izolacije i vrijeme odjeka osnovni su parametri prostorne akustike.

“Postoje propisane vrijednosti parametara zvučne izolacije, odnosno indeksa zvučne izolacije, a to je kod nas oko 52 decibela za pregrade između dva stana, a u drugim zemljama, razvijenim, taj je uvjet malo stroži, on iznosi negdje oko 55, 58, ovisno o zemlji i taj parametar se može i prije same izgradnje dobro projektirati, a nakon izgradnje se može provjeriti mjerenjima”, govori Antonio Petošić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Prije kupnje stane provjerite kartu buke

Kod kupnje stana trebalo bi pogledati karte buke koje su dostupne na internetu te provjeriti u projektu koje su planirane vrijednosti zvučne izolacije.

Vrijednosti buke unutar samog prostora bi trebale biti, ovisno o zoni buke gdje se nalazi taj stan, manje od 35 decibela, a po noći čak i manje od 25 decibela. Što se tiče vrijednosti zvučne izolacije pregrada, zračne i udarne, projektiraju se vrijednosti zvučne izolacije između dva stana od cca 52 decibela, a vrijednost udarne zvučne izolacije je normalizirana razina udarnog zvuka koja bi trebala iznositi 68 decibela.

Razine od 55 do 58 decibela optimalne su da spriječe dopiranje nepoželjnih zvuka iz susjednih stanova, poput hodanja u štiklama ili skakanje.

Kako riješiti problem buke?

“To se rješava plivajućim podovima koji su dobro projektirani. Oni se projektiraju tako da se na osnovnu betonsku ploču nadodaje plivajuća masa čija se rezonantna frekvencija projektira da bude ispod prenošenog područja i to što dalje od prenošenog frekvencijskog područja koje se očekuje. Na taj način se postiže bolja zvučna izolacija odnosno manja vrijednost normalizirane razine udarnog zvuka”, objašnjava Antonio.

Namještaj može upiti tek dio zvuka. Drveni namještaj ne upija zvuk, ali mogu pomoći deblji tepisi, police s knjigama ili zavjese debljeg materijala. Ako je razina buke i dalje prevelika, potrebne su građevinske intervencije.

Na pregradni zid može se nadodati knauf ploča s nekom izolacijom ili izolacijskim materijalom između osnovnog zida i knauf ploče, te se na taj način može poboljšat indeks zvučne izolacije. 

Dodavanjem akustičkih elemenata smanjiti će se jeka zbog čega će razgovor u prostoriji biti ugodniji.

Oglas

Gradnja

Koji se zidovi smiju rušiti kod renovacije? Evo kako prepoznati nosivi zid

Važno za savjet upitati stručnjake!

Kada se stan renovira, ponekad je potrebno i pomicati zidovi kako bismo stvorili dodatan prostor. Ipak nisu svi zidovi podatni za rušenje. Morate prije svega saznati koji je zid nosiv. Ako se radi upravo o nosivom zidu kojeg želite dirati, mora se provjeriti struktura zgrade kako bi se osiguralo da sam utjecaj na nosivi zid neće utjecati na cijeli objekt.

Inače, postoji veliki rizik od strukturalnih problema koji čak mogu dovesti i do rušenja zgrade. To nije, naravno, često ali se može dogoditi. Posebno, kada govorimo o starim zgradama, često su tu male sobe kojima ništa ne možemo što napraviti.

Prvo kontaktirajte profesionalca koji ima znanje o statici kuće i može procijeniti što možete a što ne napraviti.

Obično su nosive (glavne) konstrukcije vanjski zidovi i oni koji se nalaze između stanova ili blokova i štite od hladnoće i zvukova. Ostali nosivi zidovi se mogu identificirati prema blizini vanjskih zidova ili poveznicom sa strukturalnim komponentama kao što su grede.

Kako identificirati nosivi zid?

Ako zgrada ima nekoliko katova, možemo krenuti od podruma pa do vrha kako bismo  otkrili kapacitet nosivosti zidova. U takvim je zgradama uobičajeno da su zidovi tanji što je viši kat, a važno je i da su nosivi zidovi na istoj lokaciji u svakom stanu kako bi se težina prenosila s vrha na dno.

Svi koraci renovacije 

Širina zida

debljina zida nam može otkriti radi li se o nosivom ili ne, ali ona može ovisiti o materijalima od kojih je napravljen. Najčešće se u zgradama koristi beton ili ojačani beton, cigle ili cigle od pješčanog vapna. Od čega god da su napravljeni, sigurno su deblji od zidova koji ih okružuju. Često se radi o širini od 17.5 centimetara i po tome možemo prepoznati da je u pitanju nosivi zid.

Kako u zgradi ili kući od cigle otkriti nosivi zid?

Nosivi zidovi od cigle obično stoje samostalno i njihova debljina je oko 25 centimetara. Nisu toliko dobra izolacija ali štite od buke i vatre.

Grede i čelični nosači

Strukture koje će pomoći zidu da nosi težinu služe i kao struktura za izgradnju objekta. Čelični nosači i grede imaju horizontalnu orijentaciju i  strukturnu funkciju. Drvene grede često viđamo i predivno izgledaju kada su izložene pogledu. U modernim građevinama, često se ne skrivaju niti čelični nosači, ali mogu služiti i samo kao dio dizajna.

Zašto je višeslojni parket dobar odabir? Ovo su osobine i prednosti dvoslojnih i troslojnih parketa

Što kada se struktura pomakne?

Često se događa da će se nosači u starim ili loše konstruiranim zgradama pomaknuti, što će utjecati na horizontalnu strukturu zgrade. Ako su u pitanju i loši temelji, može se pomicanje očekivati češće.

Općenito govoreći, takvi su objekti i dalje sigurni, ali to se ne bi trebalo događati s novim zgradama. Za kraj je važno reći da je potrebno u radove uključiti profesionalce, od samog početka pa do kraja izvedbe radova.

Nastavite čitati

Gradnja

Ako želite lijepu fasadu, izbjegavajte ove boje

Neke boje jednostavno nije pametno odabrati…

Koji god razlog stajao iza vaše odluke da mijenjate boju fasade, neke boje jednostavno mogu učiniti da ona izgleda jeftino, a ne lijepo. Boja fasade je sigurno nešto o čemu puno razmišljate ali neka pravila treba slijediti. Ružičasta fasada ili zelena možda izgledaju dobro na Bahamima, ali to ne znači da će izgledati dobro u vašem gradu.

Stručnjaci za uređenje ističu koje boje nikada ne biste trebali odabrati za fasadu.

Ružičasta

Poznata dizajnerica Halle Porter, navodi kako većina nijansi ružičaste, poput lososa ili breskve, nisu dobar odabir za boju fasade. Postoje naravno iznimka za ova pravila pa ako živite u nekom pitoresknom mjestu gdje se boje slave, samo se prepustite.

Menta zelena

Iako je ovo jedna od najdražih nijansi zelene ljudima diljem svijeta, dizajnerica navodi kako jednostavno ne izgleda lijepo kao ukras kuće –  daje retro štih ali ne na profinjen način. Ako volite zelenu boju, onda radije odaberite neku koja ima maslinaste podtonove.

Dobar primjer energetske obnove višestambenih zgrada

Narančasta

Ovo je sigurno boja koja se jako teško kombinira s ostalima, Porter navodi kako će posebno loše izgledati uz neutralne boje, kao što je boja drveta, cigle ili metala, koje obično viđaju u eksterijeru doma.

Svijetlo plava

Svijetlo ili pastelno plava je stvarno zastarjela boja kada su u pitanju fasade, a uz nju će eksterijer izgledati posebno jeftino. Ako ste u blizini mora ona će odlično izgledati na vratima ili okvirima prozora, ali nije ju jednostavno uklopiti.

Otporne, postojane, lako se održavaju… Evo dobrih razloga zašto odabrati keramičke pločice

Hladno siva

Porter navodi kako nijanse sive često okućnicu mogu ućiniti “sterilnom”, a često podsjećaju i na ratne brodove… Ako vam je siva boja želja, onda se poigrajte s podtonovima tako da joj date malo dubine i sofisticiranosti.

Bež

Nijanse vanilije su dosadne, navodi dizajnerica, te dodaje kako u njoj nema ničega osvježavajućeg i posebnog i trebali biste tu boju izbjegavati.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice