Povežimo se

Gradnja

Inovativni materijali za 2012. godinu

U proteklih nekoliko godina svjedoci smo razvoja novih materijala, koji bi zahvaljujući svojim poboljšanim svojstvima u bližoj budućnosti mogli postati svakodnevni dio naših života.

Procjenjuje se da je 70% svih novih inovacija zasnovano na materijalima s poboljšanim svojstvima. Kompozitni materijali poput kerrocka, hi-macsa i coriana promijenili su način na koji dizajneri i arhitekti oblikuju svijet oko nas. Stručnjak za materijale i inovacije dr. Sascha Peters, predstavio je materijale za koje vjeruje da će uskoro revolucionizirati svijet arhitekture i dizajna.

Samo-ojačana termoplastika

Karakteristike samo-ojačane termoplastike mogu se usporediti s onima kod plastike ojačane fiberglassom. Njena čvrstoća i otpornost nekoliko je puta veća od obične termoplastike, a uz to, samo-ojačana termoplastika otpornija je na udarce, pokazuje veću stabilnost prilikom izlaganja visokim temperaturama te je otpornija na habanje. Osim što je riječ o materijalu laganijem i od plasike ojačane fiberglassom, velika prednost samo-ojačane termoplastike je i ta što bi se mogla u potpunosti reciklirati.

Novi materijali Dom2

Ultra visokočvrsti beton

Beton je do sada primarno korišten za gradnju čvrstih objekata, no ultra visokočvrsti beton moglo bi se postići mnogo više. Zahvaljujući posebnim postupcima modeliranja, optimalna gustoća čestica može se prilagoditi pojedinoj primjeni. Prilagodbom sadržaja cementa značajno se povećava tlačna čvrstoća, a upotreba skupih aditiva nije više potrebna, čime se troškovi proizvodnje smanjuju do 35%. Materijali ima veliki potencijal smanjenja CO2, a veća gustoća pakiranja povećava i otpornost na vanjske utjecaje.

Novi materijali Dom2

Kompozit od kokosovog drveta

Kako bi se smanjila deforestacija tropskih kišnih šuma, stručnjaci se aktivno bave ispitivanjem alternativnih mogućnosti. Kao jedna od opcija istaknule su se plantaže kokosovog drveta, od kojih bi se moglo dobiti kvalitetno drvo za izradu namještaja i podnih obloga. Zašto baš kokosovo drvo? Ono nema godove, a karakterizira ga pjegava struktura koju je nizozemski proizvođač Kokoshout već prozvao “Cocodots”. Kokosovo drvo otpornije je od hrastovog drveta, a bubrenje i skupljanje je manje u odnosu na druge vrste.

Novi materijali Dom2

Elektroaktivni polimeri

Elektroaktivni polimeri su polimeri koji mijenjaju svoj volumen kad ih se podvrgne električnom naboju. U razvojnim laboratorijima radi se na njihovom ispitivanju, kako bi se u budućnosti mogao koristiti i u medicini za stvaranje umjetnih mišića. Tehnologiju elektroativnih polimera znanstvenici imaju namjeru primijeniti i za razvoj zrakoplovne industrije.

“Morske lopte”

Takozvane morske lopte od vlakana morske trave mogu se upotrijebiti kao izolacijski materijal, a idealan je zbog svoje vatrootpornosti. Ovaj organski materijal smeđe boje može se naći na plažama, a pošto ne sadrži sol i proteine, ne trune.

Novi materijali Dom2

Reflektirajući beton

Retro-reflektirajuće površine primarno se koriste u područjima gdje je sigurnost od posebnog značaja, kao i u modnoj industriji, a materijal se nedavno počeo primjenjivati i pri stvaranju umjetničkih instalacija. Reflektirajući beton koji se trenutno razvija pod imenom “BlingCrete”, primarno će se upotrebljavati za označavanje opasnih područja poput različitih rubova, platformi, stepenica itd. Zbog svoje specifične strukture, može se koristiti i za taktilne sustave za lakšu orijentaciju slijepih osoba u prostoru.

Novi materijali Dom2

Šuplje sferne strukture

Sfere se izrađuju procesom sinteriranja u kojem se metal ili keramika u prahu aplicira na EPS sferu te se povezuje s vezivom i vodom, a nakon toga zagrijava. Polimerni materijal isparava, a ono što ostaje su šuplje metalne ili keramičke sfere. Zahvaljujući ovom proizvodnom procesu, svaki materijal koji se može sinterirati, pogodan je za obradu. Moguće je utjecati i na karakteristike materijala, pa se tako može mijenjati gustoća, oblik, kao i propusnost površine sfere. Toplinska vodljivost šupljih sfera znatno je niža u odnosu na vodljivost čvrstih materijala, a kako bi se postigla željene osobine, u već postojeću šupljikavu sferu mogu se ubrizgavati i drugi materijali. Šuplja sfera je čak 4070% lakša od sfere koja se nalazi u čvrstom stanju.

Novi materijali Dom2

Bioplastika na osnovi polilaktida

U aktualnim raspravama o ekološkoj održivosti, poliaktid se često spominje kao jedna od najvažnijih sirovih bioplastika. Ne može se izravno koristiti, no njena je uporaba moguća kroz miješanje agregata i aditiva. Iako je materijal otkriven još davnih 30-tih godina 20. stoljeća, tek je nedavno krenula njegova masovna proizvodnja.

novi materijali Dom2

Gradnja

6. otvoreni dijalog partnera ima cilj smanjenje onečišćenja zraka

Do 2050. godine

Prošloga je tjedna održan 6. otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zadnji se otvoreni dijalog održao prije više od dvije godine, a kako pratimo njihova održavanja, nismo propustili povratnički.

U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku ugrađena je inicijativa 6.1 za obnovu zgrada. Vrijedna je 4,4 milijarde kuna, a cilj joj do 2050.-te značajno smanjiti onečišćenje zraka dekarbonizacijom zgrada.

dijalog-dom-na-kvadrat

‘Mi i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, a i strateškim dokumentima, višegodišnjim financijskim okvirom, znači novom kohezijskom omotnicom koja će nam biti na raspolaganju ćemo doprinijeti ostvarenju ciljeva i zelene europe, a naravno i zelene i zelenije Hrvatske’, kaže Sanja Bošnjak, državna tajnica.

Usmjereni na širi spektar partnera

Važnosti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva svjesni su i potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada, potpisanoj u sklopu 6. otvorenog dijaloga partnera kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

dijalog-dom-na-kvadrat

‘Mi smo usmjereni na široki spektar partnera, od same javne uprave, znači neki gradovi su potpisnici, ministarstvo, isto tako Fond za zaštitu okoliša, a danas je potpisao fond za obnovu koji je u međuvremenu formiran, središnji državni ured. Isto tako svi koji sudjeluju u procesu građenja’, kaže Irena Križ Šeldelić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

‘Zapravo je ideja otvorenog dijaloga partnera stavit za stol privatni i javni sektor te se vidi razmjena ideja i problema iz raznih kuteva, znači svatko ima u svom dijelu posla određene probleme koje onda podijelimo i onda znamo svi zajedno doći do rješenja’, dodaje.

Tri arhitektonska ureda

Po prvi puta, povelju su potpisala 3 arhitektonska ureda: NFO, 3LHD i Sangrad+AVP.

‘3LHD već cijeli niz godina primjenjuje zelene politike u svojim projektima i to nam je izmnimno važno i to jedan od ono strateških ciljeva, da ti projekti budu, zeleni i zeleno usmjereni. Mislim da je u cilju dodatne promocije zelenih politika za koje se hrvatska opredijelila to iznimno važno, da i arthitekti se u to uključe’, tvrdi Romana Ilić, direktorica 3HLD.

Arhitekti se često vide, ali zapravo iza cijelog projekta je čitav niz inženjera raznih struka da bi cijeli projekt na kraju mogao biti usmjeren na zeleno i energetski priča da bi mogla biti suvisla.

dijalog-dom-na-kvadrat

Potpisivanjem povelje potiče se kontinuirana suradnja na izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nZEB).

Model zelene urbane obnove

‘Sad krećemo s jednim novim, holističkim pristupom, di ćemo sagledavati ne više samo zgrade i to ne zgrade koje se koriste, nego i prostore oko njih, znači kompletnu zelenu infrastrukturu tih javnih zgrada koje koriste i višestambenih zgrada. Ali isto tako i zgrade koje su do sada bile prazne pa nisu trošile energiju i nisu mogle bit obnovljene. Sad ćemo kroz kružno gospodarenje zgrada zapravo obnavljati i te zgrade’, kaže Ines Androjić Brajčić, iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost financirat će se i energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Radi se o zgradama koje često ne mogu postići postotak uštede koje postižu zgrade koje nisu pod zaštitom.

300 milijuna bespovratnih sredstava

‘Za tu investiciju osigurano je 300 milijuna kuna i ministarstvo kulture i medija priprema poziv za dodjelu bespovratnih sredstava’, tvrdi Anastazija Magaš Mesić, iz Ministarstva kulture i medija.

‘Mi tražimo 30 posto uštede primarne energije,jel, za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra dok je obično postotak uštede koji se traži kod zgrada koje to nisu, veći’, nadovezuje se.

U postizanju energetskih i klimatskih ciljeva, potpisnici povlje vodit će se primjenom načela ‘energetska učinkovitost na prvome mjestu’, a poseban naglasak stavit će na korištenje obnovljivih izvora energije. Posljednji otvoreni dijalog bio je u veljači 2020.-te godine, nakon koje se počelo djelovati u smjeru sveobuhvatne obnove.

‘Ono što se desilo značajno je bio potres koji nas je sve doveo u situaciju da osim o energetskoj obnovi zgrada moramo misliti i o obnovi od potresa koja je puno skuplja’, dodaje Irena.

6. otvoreni dijalog održan je u hibridnom obliku, a njegovi rezultati odrazit će se ne samo na dekarbonizaciju zgrada, energetske uštede i sveobuhvatnu obnovu već i na unaprijeđenje gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.

Nastavite čitati

Gradnja

Ladvić neplanirano dobio glavni trg

Mjesto pokraj Crikvenice trebalo je dvoranu za boćanje, no ispalo je sasvim drugačije

Nedaleko Crikvenice, skoro na vrhu brda, na granici između neba i mora, smjestio se Ladvić. To je mjesto trebalo dvoranu za svoju boćarsku momčad. A ono što su na kraju dobili pretvorilo se u glavni trg mjesta, sve zaslugom ekipe iz studija NFO.

Boćališta su još od davnina bila mjesto okupljanja, mjesto igre i druženja. A Gornji Kraj – Ladvić iznad Crikvenice ima dugu tradiciju u profesionalnom bavljenju tim sportom. Jedan je to od najstarijih klubova koji ima i jako dobre rezultate na državnoj i svjetskoj razini.

ladvić-dom-na-kvadrat

Lokacija je bila presudna

‘Tu na ovom mjestu je postojalo boćalište, još iz 1988., to je bio otvoreni jog s nekoliko kioska, i mjesto okupljanja ovog dijela Crikvenice, tu živi dosta stalnog stanovništva, i mjesni odbor pokriva dosta veliko područje, i mi smo, nastavljajući tu tradiciju, odlučili da je to dobra lokacija, pošto je i dio zemljišta bio riješen, da se napravi ovakva jedna boćarska dvorana, ali ne samo kao dvorana, nego kao multifunkcionalna građevina koja sadrži u sebi i trgovinu i neki prostor za mjesni odbor, i kafić i ima u sklopu toga i trg kao mjesto okupljanja građana’, kaže Vjekoslava Glavan, pročelnica upravnog odjela Grada Crikvenice.

ladvić-dom-na-kvadrat

Projekt je idejno započeo 2013. godine. Projektanti iz ureda NFO kažu da je za njegovo osmišljavanje bilo važno osjetiti senzibilitet kraja jer je riječ o vrlo fragmentiranom urbanističkom kontekstu. Pa kako u njega smjestiti veliki volumen dvorane?

‘Mi smo se odlučili zapravo dvoranu maksimalno utonuti u teren, i ostale sadržaje fragmentirati tako da bi dobili na vrhu zgrade zapravo trg, javni prostor koji ovaj dio Crikvenice zapravo nema. I to je bio poseban izazov kod formiranja mjerila samog projekta’, tvrdi Kata Marunica, dipl. ing. arhitekture.

ladvić-dom-na-kvadrat

Uklopila se u teren

Lokalni materijali u kombinaciji sa suvremenom arhitekturom bili su, čini se, pun pogodak. ‘Ona svojim izgledom se nije nametnula kao zgrada, kao nekakav nepozvani prostor nego se je baš uklopila u teren i mislim da privlači ljude’, dodaje Vjekoslava.

Jer za javni je prostor važno upravo to – da zaživi i okuplja ljude. ‘Svaki arhitekt, svaki autor zapravo, svoje projekte koje jedanput sagradi, smatra zauvijek svojima do neke mjere, iako na kraju ga moraš pustiti u život i ne možeš utjecati dugoročno kako će se stvari odvijati, ali kada projekt pokaže da je dobro odgovorio na zadanu lokaciju, na zadani kontekst, onda nas to svakako ispunjava zadovoljstvom i mislimo da će ovaj projekt živjeti, tj. da će pun svoj potencijal ostvariti tek kroz iduće godine koje su pred njim dok se ljudima zapravo upiše u njihovu memoriju mjesta i gdje postane neki sastavni dio njihova života’, dodaje arhitektica.

ladvić-dom-na-kvadrat

Više ne trebaju u Crikvenicu

S obzirom na to da stanovnici Gornjeg Kraja više ne trebaju u centar Crikvenice po osnovne namirnice, mjesto je to gdje će se zasigurno susretati i oni koji se nemaju veze s boćanjem, makar, u ovom kraju takvih nema puno.

A upravo je kvaliteta života ta kojom bismo se trebali voditi kad se projektiraju kako privatni, tako posebno javni objekti.

U javne prostore se treba puno ulagati i stvarno mi kao grad ulažemo, jer je to i naša zadaća da ulažemo u javne prostore, osim toga smo i turističko mjesto i to je nešto što se ne vidi i ne daje nekakve financijske kasnije rezultate, ali u kvaliteti života svakako je najznačajnija stvar.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice

Lesnina_dječji krevetić All In One_2.490,00kn Lesnina_dječji krevetić All In One_2.490,00kn
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Za bezbrižne i sigurne trenutke s vašim najmilijima

Inspiracija i ideje za uređenje originalnog dječjeg kutka nalazi se u svim Lesnina XXXL trgovinama i na webshopu!

nekretnine-krediti-dom-na-kvadrat nekretnine-krediti-dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 4 mjeseca

Kako do prve vlastite nekretnine subvencioniranim kreditom?

Kupnju svog prvog doma mnogima su olakšali subvencionirani krediti APN-a, namijenjeni mladima. Osim pronalaska odgovarajuće nekretnine, treba odabrati i dobru...

robotska-kosilica-u-radu-al-ko-domnakvadrat robotska-kosilica-u-radu-al-ko-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 4 mjeseca

Vodič za odabir prave kosilice

U lijepom se vrtu najljepše živi i opušta – pronađite uređaj kojim ćete svoj vrt pretvoriti u oazu mira koju...

Stambene-zgrade-u-Zagrebu Stambene-zgrade-u-Zagrebu
Izbor uredniceprije 5 mjeseci

Isplati li se kupovati nekretnine uz državne subvencije?

Na proljeće kreće novi krug prijava za APN-ove kredite.

stablo stablo
Izbor uredniceprije 5 mjeseci

Otpad koji stvaramo guši naš planet. Što učiniti?

Otpad koji stvaramo guši naš planet, a u stanje ekološkog duga svake godine ulazimo sve ranije. Kada bismo samo koristili...

DAIKIN-UREĐAJ-ZA-PROČIŠĆAVANJE-I-OVLAŽIVANJE-ZRAKA. DAIKIN-UREĐAJ-ZA-PROČIŠĆAVANJE-I-OVLAŽIVANJE-ZRAKA.
Izbor uredniceprije 6 mjeseci

Daikin ima rješenje za kućno mjerenje kvalitete zraka, pročišćavanje i ovlaživanje

Čak 90 posto našeg života provodimo u zatvorenim prostorima. Dovoljan je to razlog za zapitati se kakva je kvaliteta zraka...

korejska-hrana-dom-na-kvadrat korejska-hrana-dom-na-kvadrat
Gastroprije 6 mjeseci

Tajne korejske kuhinje

U posljednje je vrijeme korejska pop kultura u modi pa zašto ne biste iskušali i korejsku kuhinju?

Izbor uredniceprije 6 mjeseci

Sretan Božić i novu 2022.godinu želi vam mala ekipa Doma na kvadrat

Sretan Božić i novu 2022.godinu želi vam mala ekipa Doma na kvadrat

Izbor uredniceprije 7 mjeseci

Zašto je bitna kvaliteta zraka u zatvorenim prostorijama?

Čak 90 posto našeg života provodimo u zatvorenim prostorijma. Dovoljan je to razlog za zapitati se kakva je kvaliteta zraka...

marijana-perinic-dom-na-kvadrat marijana-perinic-dom-na-kvadrat
Izbor uredniceprije 7 mjeseci

Muke po majstorima s komičarkom Marijanom Perinić

Stres, majstori i nepredviđeni troškovi. Sigurno i vas ove riječi asociraju na renovaciju stana. Kao i u brojnim drugim životnim...