Voda je naše najveće bogatstvo. Zato s njome treba odgovorno gospodariti. Nekada ju je prije puštanja u sustav odvodnje trebalo samo pročistiti, ali danas smo sve svjesniji toga da takvu vodu treba ponovno upotrijebiti. Otkrivamo kako.

Ekstremni vremenski uvjeti

Sustavi odvodnje oborinskih voda odavno su ozbiljna stvar, a pogotovo u današnje vrijeme.

‘Nekako smo stigli sa linijskom odvodnjom vode, sakupljanjem vode oborinske, sa prometnica, sa parkirališta i ostalih mjesta. Oborinsku vodu smo nakon toga imali potrebu nekamo i odvesti, a prije toga ona mora prići kroz sustav odvodnje koji ju pročisti‘, kaže Dražen Linarić,  specijalist tehničke podrške, ACO.

Što učiniti s vodom

U ACO-u  su širili portfelj proizvoda kako bi oborinske vode očistili od naftnih derivata i ostalih ostataka.

‘Izašlo je na to da zbog jednog ograničenog resursa te iste pitke vode i kvalitetne vode na koju možemo računati moramo pokušati na bilo koji način iskoristiti svaki dio te vode i čak i za ponovnu upotrebu’, kaže.

Sustav ponovnog korištenja

Naime, pročišćena se voda može opet koristiti za zalijevanje ili primjerice sanitarni sustav objekta. ACO  je takav sustav primijenio na aktualnom projektu Rimac kampusa u Svetoj Nedjelji.

‘Konkretno, recimo, od linijske odvodnje, elemenata koji osiguravaju da su sve slivne površine, da je voda sa njih jako brzo skupljena i učinkovito, do činjenice da se ta voda skuplja u velikim retencijskim sustavima Stormbrixx elemenata koji su iza mene i iz tih retencijskih sustava se koristi u ljetnom periodu za zalijevanje zelenih površina na samom objektu’, kaže.

Prihvaćanje vode u vrijeme pljuskova

Jer nije samo bitno koliko je jaka kiša pala nego se treba razmatrati cijeli kišni događaj.

‘Druga funkcija istih takvih sustava za zadržavanje vode činjenica da prihvaćaju vodu u vrijeme najjačih pljuskova i zadržavaju je privremeno unutar svojih sustava tj. na samoj parceli objekta gdje je ta voda nastala da bi spriječila preopterećenja prijemnika, tj. u njihovom slučaju potoka gdje se ta voda izlijeva i tako osigurava ustvari da se zaštiti nizvodna infrastruktura, objekti koji se nalaze dalje od tog potoka prema konkretno rijeci Savi’, kaže.

Održivo gospodarenje otpadnim vodama

Već je neko vrijeme nužnost, ali dobro je kad investitori to sami prepoznaju.

‘Konkretno znači, mi smo mogli samo napraviti spremnik koji će privremeno skladištiti vodu i ispustiti je u spomenuti potok koji bi bio iskreno govoreći, možda samo 30% kapaciteta od recimo 2000 kubika koliko je tu stvarno ugrađeno, jer ostatak kapaciteta je bio potreban po željama investitora da on tu vodu ponovno koristi i ustvari da si osigura vodu u tim ljetnim periodima za zalijevanje svojih zelenih površina’, kaže Edo Turković, voditelj segmenta Tretman i zbrinjavanje otpadnih voda, ACO.

Voda koja je stotinama i tisućama godina padala na jednom mjestu treba biti i zbrinuta na tom mjestu.

Ponovna upotreba

‘Na to se oslanja i priča o ponovnoj upotrebi jer onda je nećemo voditi iz nekih drugih izvora, nego ćemo za jedan dio potreba koristiti tu istu oborinsku vodu. To je u svakom slučaju dobro, jer vode kao takve na planeti ima točno toliko koliko je bilo i tada, nema ni litre više i moramo paziti na to da nam ovaj ostatak ostane izuzetno čist i prihvatljiv za korištenje’, kaže Edo.

aco.hr

Ideja da se maknu iz grada dugo je sazrijevala. Brzorastuće cijene nekretnina, prevelika prometna zagušenost i vreva Matu Mijića i njegovu suprugu, inače gradsku djecu, navela je da svoju djecu odgoje u nešto mirnijoj atmosferi. Zagrebački asfalt odlučili su zamijeniti onim u obližnjoj Svetoj Nedjelji. Međutim, Mate je uspio savladati sve izazove. U godinu dana od prvog iskopa došao je do faze uređenja interijera i to u planiranom budžetu.

Gradnja kuće – izazovna i velika investicija

‘Nismo previše izašli izvan budžeta, dobro planiranje je zapravo ključ svega, dobar troškovnik, i biti discipliniran. Kad imate ovakav jedan projekt koji je vaše srce i duša, to je, pogotovo nama očevima, to je krov nad glavom za našu obitelj, za suprugu, za djecu i sve bi dali, a jednostavno, koji put se ne može sve i treba znati izabrati prioritete i treba se disciplinirati što se tiče potrošnje i ono na što mislim da uvijek možete računati je da su naši ljudi dobri i rado će izići u susret’, kaže Mate Mijić, investitor.

‘On je izabrao jako dobro vrijeme jer je roh bau kuće napravio u vrijeme kad nisu još tako divljale cijene. Mi kao tvrtka radimo u BIM softverima tako da znamo već u idejnoj fazi točno koliko ima kvadrata zidova i ostalih površina još dok nije troškovnik ni izbačen, tako da možemo investitoru kvalitetno preporučiti, reći nekakve količine, a on je upravo to i radio’, kaže Filip Foretić projektant i nadzorni inženjer.

Unaprijed je kupovao cigle, krov, armaturu i tako izbjegao današnje visoke cijene materijala. Mate ističe dobru suradnju s trgovcima i izvođačima, te mu je drago da je poslušao njihove savjete, pogotovo za produljenje kuće i terase.

Gerardov metalni krov s kamenim granulatom

A ono što zaista poboljšava kvalitetu života zasigurno je dobra izolacija, pogotovo kad je riječ o krovu. Mate je za svoju kuću izabrao Gerardov metalni krov s kamenim granulatom. Prva funkcija granulata je estetska, ali ujedno neutralizira topot kiše. Model dijamant izvrsno se uklopio u modernu arhitekturu kuće.

Najveća prednost sustava Gerard općenito je način na koji se on montira na krov. Ploče inače dolaze točno u ovakvim komadima kakve vidimo na eksponatu, to je jedinična mjera jedan komad, one se preklapaju jedna preko druge, za razliku od drugih metalnih pokrova koji se učvršćuju sa gornje strane, pokrov Gerard se učvršćuje sa čela, kaže Saša Jurišić, Millenium Metal.

Takva montaža onemogućava dizanje krova za jakih vjetrova jer vjetar, kad puše, zapravo pritišće dio gdje je krov učvršćen. Uz to, krov ima i inventivno rješenje za postavljanje danas neizostavnih solarnih panela.

Gerard ima razvijen sustav nosača za solarne kolektore, oni se zbog modularnosti samih krovnih ploča mogu postaviti bilo gdje na krovu, a prednost je i to što se ploče neće nigdje morati probušiti.

Termotop sustav

Ne treba zanemariti ni toplinsku izolaciju krova. Termotop sustav montira se s gornje strane objekta i mijenja daščanu oplatu.

Sustav montaže termotop ploče je vrlo jednostavan. One se polažu direktno na krovnu konstrukciju. Slaže se preko cijele površine krova čime se postiže njegova toplinska stabilnost. Mate je svjestan toga da većina kuću gradi samo jednom u životu te upravo zato treba misliti na odabir materijala.

‘Mi smo htjeli da to budu kvalitetni materijali, naravno, uvijek postoji ona premium klasa koju ćete onda i jako skupo platiti, uvijek smo se vodili nekakvim razmišljanjem da ta nekretnina na lokaciji na kojoj je, mora imati neku vrijednost koja je njezina približno tržišna vrijednost da se ne dogodi da puno previše novca se uloži u nešto što na tržištu toliko ne vrijedi pa zlu ne trebalo sutra morate prodati, jednostavno ne možete dobiti povrat onoga što ste uložili’, kaže Mate Mijić, investitor.

A to je definitivno misao kojom bi se trebali voditi svi koji se upuštaju u avanturu gradnje kuće.

millenium-metal.hr