Početkom lipnja 2022. održan 6. otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zadnji se otvoreni dijalog održao prije više od dvije godine, a kako pratimo njihova održavanja, nismo propustili povratnički.

U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku ugrađena je inicijativa 6.1 za obnovu zgrada. Vrijedna je 4,4 milijarde kuna, a cilj joj do 2050. značajno smanjiti onečišćenje zraka dekarbonizacijom zgrada.

‘Mi i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, a i strateškim dokumentima, višegodišnjim financijskim okvirom, te novom kohezijskom omotnicom koja će nam biti na raspolaganju, ćemo doprinijeti ostvarenju ciljeva i zelene europe, a naravno i zelene i zelenije Hrvatske’, kaže Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Usmjereni na širi spektar partnera

Važnosti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva svjesni su i potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada. Ona je potpisana u sklopu 6. otvorenog dijaloga partnera kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

‘Mi smo usmjereni na široki spektar partnera, od same javne uprave, znači neki gradovi su potpisnici, ministarstvo, isto tako Fond za zaštitu okoliša, a danas je potpisao fond za obnovu koji je u međuvremenu formiran, središnji državni ured. Isto tako svi koji sudjeluju u procesu građenja’, kaže Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

‘Zapravo je ideja otvorenog dijaloga partnera stavit za stol privatni i javni sektor te se vidi razmjena ideja i problema iz raznih kuteva. Svatko ima u svom dijelu posla određene probleme koje onda podijelimo i onda znamo svi zajedno doći do rješenja’, dodaje.

Tri arhitektonska ureda

Po prvi puta, povelju su potpisala tri arhitektonska ureda: NFO, 3LHD i Sangrad+AVP.

‘3LHD već cijeli niz godina primjenjuje zelene politike u svojim projektima i to nam je izmnimno važno i to jedan od ono strateških ciljeva. Da ti projekti budu, zeleni i zeleno usmjereni. Mislim da je u cilju dodatne promocije zelenih politika za koje se hrvatska opredijelila iznimno važno, da i arthitekti se u to uključe’, tvrdi Romana Ilić, direktorica 3HLD.

Arhitekti se često vide, ali zapravo iza cijelog projekta je čitav niz inženjera raznih struka da bi cijeli projekt na kraju mogao biti usmjeren na zeleno i energetski priča da bi mogla biti suvisla.

Potpisivanjem povelje potiče se kontinuirana suradnja na izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nZEB).

Model zelene urbane obnove

‘Sad krećemo s jednim novim, holističkim pristupom, gdje ćemo sagledavati ne više samo zgrade i to ne zgrade koje se koriste, nego i prostore oko njih, znači kompletnu zelenu infrastrukturu tih javnih zgrada koje koriste i višestambenih zgrada. Ali isto tako i zgrade koje su do sada bile prazne pa nisu trošile energiju i nisu mogle bit obnovljene. Sad ćemo kroz kružno gospodarenje zgrada zapravo obnavljati i te zgrade’, kaže Ines Androjić Brajčić, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost financirat će se i energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Radi se o zgradama koje često ne mogu postići postotak uštede koje postižu zgrade koje nisu pod zaštitom.

300 milijuna bespovratnih sredstava

‘Za tu investiciju osigurano je 300 milijuna kuna i ministarstvo kulture i medija priprema poziv za dodjelu bespovratnih sredstava’, kaže Anastazija Magaš Mesić, iz Ministarstva kulture i medija.

‘Mi tražimo 30 posto uštede primarne energije za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra dok je obično postotak uštede koji se traži kod zgrada koje to nisu, veći’, nadovezuje se.

U postizanju energetskih i klimatskih ciljeva, potpisnici povlje vodit će se primjenom načela ‘energetska učinkovitost na prvome mjestu’, a poseban naglasak stavit će na korištenje obnovljivih izvora energije. Posljednji otvoreni dijalog bio je u veljači 2020.-te godine, nakon koje se počelo djelovati u smjeru sveobuhvatne obnove.

‘Ono što se desilo značajno je bio potres koji nas je sve doveo u situaciju da, osim o energetskoj obnovi zgrada, moramo misliti i o obnovi od potresa koja je puno skuplja’, dodaje Križ Šelendić.

6. otvoreni dijalog održan je u hibridnom obliku, a njegovi rezultati odrazit će se ne samo na dekarbonizaciju zgrada, energetske uštede i sveobuhvatnu obnovu već i na unaprjeđenje gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.