Gastro
Tjestenina s morskim plodovima
Ovaj je pojam širok u obje svoje domene budući da ima mnogo vrsta tjestenine i morskih plodova.

Tjestenine su: špageti, rezanci, makaroni svih vrsta, različite duljine i širine, od penne rigatte do canellona veličine 10 cm i širine 2 cm, pa zatim sitne i sitno rezane tjestenine do lasagna.
Morski plodovi koji obično ulaze u sastav ovoga jela jesu: škampi, prstaci, mušule, vongole i rezane sipe i lignje. Međutim, često nećete naći ni polovicu ovoga, jer mnogi koriste talijanske konzerve ili smrznute plodove iz uvoza, pa tako nema mogućnosti izbora već kako je konfekcirano.
Najčešće idu špageti s prstacima, škampima i mušulama.
Tjestenina se kuha tako da se u puno vode stavi dosta soli, jer je tjestenina tvrda i veoma malo upija sol, a puno vode je potrebno da se kasnije ne prekuha tjestenina. U kipuću vodu dodajte tjesteninu i dobro pogledajte koliko je napisano da treba kuhati. Proizvođači tjestenine su različiti, zato je važno pogledati vrijeme kuhanja (tempo di cottura).
Kada je vrijeme isteklo, ocijedite tjesteninu, ne do kraja jer uzaludno bacate škrob. Stavite u posudu malo ulja ili margarina u koju ćete odložiti tjesteninu prije nego je spojite s umakom morskih plodova.
Morske ste plodove pripremili kao i na buzaru škampe, znači treba vam ulje, češnjak, bijelo vino, rajčica, lovor, zatim sol i na koncu kuhanja celer i peršin.
To sve lijepo izmiješajte u posudi prikladne veličine, obrišite bridove, a po vrhu tjestenine izvucite svakako plodove da se vide. Izvucite bolje uzorke prstaca, mušula i škampi.
Parmezan vi nikada ne stavljajte, to čini gost prema svojemu ukusu. Ako je pravi parmezan i ako nije promijenio boju u žutu, jelo vam dobiva preko dvadeset posto na kvaliteti. Parmezan to čini i s drugim jelima.
Neka jela možete dobro spremiti i po pravom talijanskom tradicionalnom receptu, ali ako nemate pravi parmezan ili grana padano, sve vam je uzalud.
Zato prije nego se odlučite pripremati pojedina jela, zavirite što imate, a što nemate, da ne bi kao lude djevice počeli tražiti ulje jer vam se svjetiljka gasi, a parmezan ili ulje daleko od vas, a gost ante portas (pred vratima).

Sve vrste tjestenina idu sa različitim plodovima mora (frutti di mare). Tjestenine kao špageti, makaroni, makarončići, rezanci, fuzili, leptirići ili bilo koja domaća tjestenina, a ona je najbolja, idu sa svim plodovima mora kao što su: škampi, mali jastozi, mogu i veliki ali su preskupi, školjke kao mušule, dagnje, vongole, kamenice (one mogu i sirove ili kao ukras ovom receptu), sipe, lignje, hobotnice, prstaci i još toliki drugi plodovi koje kuhari znaju ukomponirati i život nam uljepšati barem za onaj trenutak za stolom.
Ja sam osobno plodove mora uvijek gledao ukomponirati gledajući subraću koja će blagovati ili goste koji će doći. Po njihovim apetitima i poznavanju ovoga jela sam se ponašao i nikada nisam pogriješio. To jednako radim i sa brudetom jer svi ne znaju jesti tolike vrste riba i morskih plodova.
Dakle! Plodove mora operemo u tekućoj vodi i posušimo ih i polažemo u posudi vreloga miješanoga ulja. Pirjajući ih u većoj posudi dodajemo češnjak i kapulu da se užute. Na ovo ćemo dodati peršin i malo sosa rajčice. Slijedi dobra čaša ili pola litra bijega vina. Čekamo da vino ispari, odnosno ukuha, pa ćemo dodati sol, papar ili feferon po potrebi.
Tjesteninu smo skuhali u bogatoj i osoljenoj vodi. Ne smije se prekuhati. Ocijedimo tjesteninu i stavimo je s malo margarina u plodove mora i polako izmiješamo, odnosno pomiješamo. Ovo se sve treba ujediniti i tjestenina dokuhati i poprimiti aromu plodova mora.
Sada možemo dok je sve zajedno dodati ribanoga parmezana, ali moje iskustvo govori da je bolje ostaviti da svatko sebi stavlja parmezan. Parmezan mora biti parmezan a ne bilo kakva mljevena kora naše jedne poznate firme koja sramoti i kvari sve tjestenine. Radije ga ne stavljajte nego koristiti takav upaljeni i štetni «parmezan». Koliko god ima vrsta tjestenina i plodova mora toliko ima i vrsta dobrih pića uz ovo. No Talijani piju samo dobro vino uz ovakav dobar ukus.
U nas u samostanu rijetko dođe ovaj recept, ali ga sigurno zalijemo čašicom lijepe i dobre Žilavke ili Blatine iz Zadrina podruma.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.
You must be logged in to post a comment Login