Rijetki je odbijaju, a većina bez nje ne može zamisliti dan. U blagdansko vrijeme neizostavan je sastojak kolača, no u svojim početcima čokolada nije bila tako slatka.

Povijest čokolade

Poznata je od davnina, 2000 godina prije Krista počela se koristiti na području današnje Središnje Amerike, dok su je Maje i Asteci koristili još i ranije.

S gorkom čokoladom u tekućem obliku upoznali su se došljaci nakon otkrića Amerike, a s dolaskom na europske dvorove ne samo da se zasladila, već se i dugi niz godina skrivala od običnog puka.

Ispijanje čokolade tako je bio ritual na dvoru u 17. i 18. stoljeću. Šalice su čak dobile poseban dizajn kako bi spriječile prevrtanje i prolijevanje čokolade, govori Marko Španjol, kustos u Muzeju čokolade.

Da bi se spriječilo namakanje stiliziranih brkova, zaglađenih voskom u omiljenom napitku, u viktorijansko doba šalica je dobila, na radost većine muškaraca toga doba, i zaštitu za brkove.

Koliko je čokolada bila ekskluzivna govori i podatak da se u vrijeme renesanse u Toscani recepte za nju povjeravalo samo liječnicima. Tek nakon smrti liječnika taj recept je otkriven, a radilo se o čokoladnom napitku s jasminom. Pripremao se čak 14 dana, a među ostalim, sadržavao je crni amber. Sastojak koji se inače koristi u industriji parfema.

Nakon industrijske revolucije kada čokolada poprima svoj danas karakterističan oblik kreće svjetska pomama za njom. Nevjerojatnim oblicima za kojima su ludi odrasli i djeca doprinio je i jedan film.

Tajna dobre čokolade

Tamna, mliječna, bijela i posljednja Rubi – tajna dobre čokolade je u kvalitetnim sastojcima i pravilnim omjerima. “Kvalitetne čokolade je vrlo jednostavno prepoznati. To su čokolade koje imaju visok udio kakao mase i to su čokolade koje nemaju toliko drugih dodataka, imaju svoju prirodnu masnoću, tj. kakao maslac u sebi”, naglasio je Španjol.

Svatko ima svoga favorita. Neki kažu da su osjećaj topljenja čokolade na jeziku i puls koji zbog svog psihoaktivnog učinka podigne, bolji od poljupca. Budući da pomaže u lučenju hormona sreće, i u vremenima kada je poljubaca manje, vjerujemo da je na vašem stolu bar jedna slastica koja sadrži ovu omiljenu namirnicu.

Kolač vrlo zanimljivog naziva ‘financiers’ nastao je davnih godina u Francuskoj, još u 17. stoljeću kada su ga izmislile časne sestre iz reda ‘Visitandinies’ i tako ga nazvale. Svoje današnje ime dobio je u 19. stoljeću kada ga je jedan francuski slastičar počeo praviti u obliku zlatnih poluga.

Ovaj jednostavan kolač od bjelanjaka i badema napraviti i u obliku muffina u kalupu za muffine. Evo recepta.

Sastojci:

• 100 g maslaca
• 30 g glatkog brašna
• 1 prašak za pecivo
• 150 g šećera u prahu
• 1 vanilin šećer
• prstohvat soli
• 100 g mljevenih oguljenih badema
• 3 bjelanjka
• 150 g malina (po želji)

Postupak:

1. Zagrijati maslac da se otopi i nastaviti grijati dok ne postane zlatnosmeđi. Maknuti s vatre i izliti u hladnu posudu.
2. Pomiješati brašno, prašak za pecivo, šećer u prahu, vanilin šećer, prstohvat soli i bademe. dodati tri bjelanjka i umiješati u glatku smjesu.
3. Postupno dodati pripremljeni maslac uz neprestano miješanje.
4. Tijesto ostaviti u hladnjaku sat vremena.
5. Kalupe za kolač premazati maslacem i napuniti smjesnom (3/4 sadržaja, 1/2žlica).
6. Po želji rasporediti maline.
7. Peći 20 minuta u pećnici na 180 stupnjeva dok ne poprime zlatnorumenu boju.
8. Nakon nekoliko minuta izvaditi iz kalupa da se ohlade.