Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.

Najbitnija je temperatura

Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.

Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.

“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.

Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.

Svako vino ima svoja pravila

Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.

Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.

Položaj vina od velike je važnosti

Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.

Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.

Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.

Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.

Koliko dugo vino smije biti otvoreno?

Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo  otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.

Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije. 

Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.

Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.

Denis Vlahovac, Daruvarčanin sa zagrebačkom adresom, koktele je učio raditi uz najbolje koktel majstore u New Yorku. Podučava, dizajnira koktel karte i svojim znanjem želi unaprijediti hrvatsko ugostiteljstvo. Za gledatelje emisije Dom na kvadrat, osmislio je tri koktela koja možete napraviti kod kuće, za proslavu Nove godine.

Najvažniji sastojci za dobar koktel

Najvažniji je dobar sirup, domaći po mogućnosti, svježe cijeđen sok od limuna i kvalitetan alkohol.

Denis je pripremio sirup od cimeta i klinčića. Otopio je šećer, dodao cimet i klinčić te takav sirup može trajati čak tjedan dana. Potom je iscijedio đumbir, dodao šećer i vodu u jednakom omjeru, sve to je dodatno izblendao i ostavio da odstoji.

Uz to su nam potrebni i cijeđeni sok od naranče, sok od jabuke i svježe cijeđeni sok od limuna te džin i viski.

Koktel sa džinom i đumbirom Denisov je prvi odabir

Prvo uzimamo led i stavljamo ga u čašu. No, bitno je za naglasiti da se ovi kokteli mogu napraviti i u toplim varijantama, dakle, ne moraju nužno biti hladni. U slučaju toplih koktela, potrebna je manja količina limuna.

Čašica za rakiju mjera je za količinu džina.

Idući sastojak je sirup od đumbira. Njega je potrebno staviti u količini manjoj od džina, odnosno jednakoj količini soka od limuna.

Je li važno mjeriti svaki sastojak?

Denis navodi da je važno, no, sve ovisi o pojedincu i njegovom ukusu. Ako netko više voli alkoholna pića, dodat će više alkohola, ali, bitno je da sirup i kiselina budu u jednakom omjeru i da alkohol i sok sve malo razvodne, da dodaju teksturu.

Na kraju dodajemo sok od jabuke u količini istoj kao i džin i sve to na kraju pomiješamo te smo dobili ukusan novogodišnji koktel.

Koktel s viskijem

Ponovno ćemo startati s ledom. Denis kaže da je to zato jer je tako najlakše dobiti sastojke u čaši. Ako stavite puno sastojaka i onda tek dodate led, završit ćete s jednom kockom leda koja nećete moći ohladiti piće.

Za ovaj koktel potreban nam je sirup koji se sastoji od pet začina – cimeta, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira i pimenta. Ovaj sirup Denis koristi za sve zimi. Od kuhanog vina do kuhanog džina.

Koliko je važan sirup u jednom koktelu?

Denis ističe da je po njegovom mišljenju sirup vrlo važno, čak važniji i od samog alkohola.

Vratimo se na koktel. Dodajemo još sok od limuna i sok od naranče i dobivamo ukusan koktel!

Koktel za djecu

U ovaj koktel Denis spaja sastojke koje već ima, sirup od cimeta i klinčića. K tome dodaje sok od limuna i sok od jabuke, ali i naranče, te nakon što se sve to pomiješa imamo fini dječji koktel. Koji se vama najviše sviđa?

Sretna vam nova godina!