Gastro
Cogito coffee – tajna vrhunske kave
Kava koja priča priču – zavirite u svijet Cogito Coffee!
Jeste li znali da je prilikom branja kava zelene boje i da je sezonska biljka baš kao sve ostalo voće i povrće?
Okus ovisi o mjestu gdje je rasla. Želite li piti finu kavu s mlijekom, puno je važnije kakvo je mlijeko. Sve nam je to otkrio Matija Powlison Belković, vlasnik Cogito coffee i kafića „U dvorištu“.

Cogito – početci
Matija se odselio u Ameriku zbog studija, gdje se poslije bavio filozofijom, oženio, a onda vratio u Zagreb. Da bi pomogao u obiteljskoj situaciji, preuzeo je od svojih roditelja prostor u Žerjavićevoj ulici.
“Tu je moj tata imao trgovinu gitarama i tu su se skupljali svi muzičari iz Hrvatske, odnosno Jugoslavije, svi profesionalni glazbenici. Oni su u tom prostoru pili kavu i svirali gitare. To nas je inspiriralo da u istom tom prostoru organiziramo koncerte i radimo super kavu“, rekao je Matija.
Direct trade: Pravedna trgovina kave
A da bi radio super kavu, Matija kavu ne kupuje preko posrednika već izravno od farmera.
“Kava je poljoprivredni proizvod, kao vino ili masline, i ima ogromnu količinu različitih položaja, biljki… Sezonski je proizvod vezan je za teroar, i to su sva pitanja koja mi postavljamo kad biramo kavu – koja biljka, na kojem položaju, kad je rasla, koje su nekakve potencijalne karakteristike te sezone, te biljke i naravno kakvi poljoprivrednici to uzgajaju. Jesu li predani, fokusirani, samoodrživi i tako dalje.
Kavu kupujemo u sezonama zato što kava raste, ovo je sad nekakva recimo generalna pozicija, unutar područja Ekvatora na visokim pozicijama. U tropskim dijelovima ali ne na dnu gdje je jako vruće nego malo više gdje je recimo 20, 25 stupnjeva, ali diljem svijeta.
I onda nisu sezone uvijek u istom vremenu. Tako da mi imamo opciju, ako se trudimo, da kupujemo kave svakih 3, 6, 9 ili svaka tri mjeseca, recimo, i možemo birat koji su položaji.
Način na koji kupujemo kavu je značajno drugačiji. Radimo direktno s farmama ili imamo partnere posrednike s kojima non stop radimo, znamo točno od kud kava dolazi, koja je cijena, ne ide kroz neke burze tržišta… To je tako zvani direct trade.

Problemi industrije kave
Problem kod kave je što je to kolonijalni proizvod koji ima jednu tešku, ružnu povijest gdje se kava prodavala pod nekakvim pritiscima sile, ekonomskim ili nasilja i dovodila u Europu. I mi smo nekako navikli da je to jeftin proizvod.
Puno je recimo jeftinija nego vino, koje uzgajamo tu, koje nema taj trošak transporta i tako dalje. Što znači da većina poljoprivrednika kave dan danas ne pokrivaju svoje proizvodne troškove. Oni nasljeđuju farme, ne mogu nigdje drugdje, to je ono što imaju, ali puno godina su svoju kavu prodavali za manje nego što ona košta u proizvodnji. To je veliki problem, za općenito održivost naše industrije i ono što mi radimo je dajemo farmerima cijene s kojima, zapravo razgovaramo o cijenama”, nadodao je Belković.
Okusi Cogito kave
Da bi se uvjerili u različite okuse, isprobali smo tri različite vrste kave. Jednu iz Etiopije, jednu iz Kenije i jednu iz El Salvadora. Sve tri smo pili pripremljene na poseban japanski način, čiste, bez mlijeka.
Ako pijete kavu s mlijekom ili espresso, možete birat na temelju vrsta. Za kavu s mlijekom dobro je izabrati onu jako svijetlo prženu, jer kava je voće, a svako voće ima kiselinu i kompleksnost.
Kod svijetlo pržene kave manje se osjeti kiselina. Osjeti se element prženja koji karamelizira i daj fini čokoladni dio kave. Ali za dobru kavu s mlijekom, jako je važno izabrati dobro mlijeko. Mi u kafiću „U dvorištu“ koristimo domaće mlijeko i otkad njega koristimo, naše su kave s mlijekom potpuno drugačije, objasnio je Belković.

Tri kave, tri priče
Prvo smo testirali kavu iz El Salvadora koja ima nevjerojatnu punoću okusa.
“Tekstura i obujam u ovoj kavi rezultat su dijelom radi položaja, dijelom zbog načina kako smo došli do zrna, to je jako bitno u kavi, to mi zovemo proces, to je oslobađanje zrna od voća. I ovo je rađeno sušenjem i te kave sa sušenjem uvijek imaju nekakve slatkoće, nekakav obujam, teksturu dok kad se mehanički skine i onda ide u fermentacije”, rekao je Belković.
Druga je bila kava iz Etiopije, koja je dobivena procesom sušenja, a ima okus poput čaja s limunom. Nije intenzivan okus kave, ali je tu. Zanimljivo je da se kava u Etiopiji pije navečer i da, prolazite li ulicom i osjetite miris svježe pržene kave, dobrodošli ste po šalicu kave, bez obzira na to što ne poznajete domaćine.
I za kraj smo probali kavu iz Kenije koja je puna voćnog okusa. Tri kave, tri različita okusa. Za svakog ponešto.
Inovacije i edukacija u Cogito kavi
Pored toga, Matija naglašava koliko je proces prženja bitan za konačni okus kave.
“Kod nas koristimo najsuvremenije pržionice koje omogućuju preciznu kontrolu temperature i vremena. To je ključ za naglašavanje specifičnih aroma svake vrste kave”, dodao je. Također, ističe važnost edukacije osoblja: “Svaki barista prolazi detaljnu obuku kako bi znao prepoznati i pripremiti kavu na najbolji mogući način.”
Za ljubitelje kave, Cogito kava nije samo piće, već cjelokupno iskustvo koje spaja kvalitetu, tradiciju i inovaciju.

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.