Gastro
Kako ispeći savršenu pizzu kod kuće
Tajna dobre pizze nije samo u krušnoj peći, već u temperaturi na kojoj se peče i kvalitetnim sastojcima. Trikove kako dobru pizzu napraviti kod kuće, pokazala nam je food blogerica Sandra Rončević.

Kada se kvasac krene pjeniti, znači da je dobar
Prije nego krenete raditi pizzu, uključite pećnicu na najvišu temperaturu i stavite grijati kamen ili lim na kojem ćete pizzu peći. Zatim aktivirajte kvas.
“Stavim prstohvat šećera, žličicu brašna, to izmiješam i zalijem sa otprilike pedesetak mililitara mlake vode. Kada vidite da se kvasac pjeni, znači da je dobar, te možete nastaviti odmah raditi.”

Ovo tijesto koje ćemo raditi možete napraviti večer prije, pustiti ga na hladnu fermentaciju, a možete ga ostaviti i svega pola sata da odstoji, no optimalno vrijeme fermentacije bi bilo oko sat vremena.
00 brašno je najbolje za pizzu
Sandra koristi 00 brašno, 300 grama. Stavlja ga u zdjelu i mrvicu ga posoli te izmiješa i pusti da odstoji.

“Ja koristim uvijek 00 brašno, ponekad miješam sa Manitobom. To su visoko proteinska i visoko glutenska brašna, talijanska, koja nam daju tu jednu finu, hrskavu koricu.”

Na 100 grama brašna dodaje 60 mililitara, odnosno 60 grama vode. Ako radite od pola kile, znači da dodajete 300 grama vode.
Kada se kvasac mrvicu zapjeni, znači da je aktivan i prebacujete ga u zdjelu sa brašnom, a Sandra ima običaj dodati mlake vode. Nakon što je dodala kvasac i vodu, dodaje otprilike žlicu maslinovog ulja.
“Prvo zamijesim uvijek vilicom, kako bih pokupila sve iz zdjele i onda ga bacim na radnu površinu i zamijesim ga do kraja.”
Radnu površinu uvijek treba dodatno pobrašniti
Tijesto mora biti meko i podatno, dakle treba ga mijesiti dok ne dobijete konzistenciju tijesta koje je podatno meko i ne lijepi se za ruke. No, ne treba pretjerivati sa dodavanjem brašna.
“To je tijesto koje se ne lijepi za ruke, još jedno par minuta ga izmijesim, stavim ga u zdjelu, prekrijem prozirnom folijom i pustim da odmori minimum trideset minuta.”
Dok tijesto odmara, napravit će umak
Uzmite pasiranu odnosno sitno sjeckanu rajčicu, ono što Talijani zovu polpa di pomidoro i procijedite je, jer će izbaciti dosta tekućine.


Gusti dio koji vam ostane začinite sa malo soli, malo maslinovog ulja i origanom i ostavite dok se tijesto digne taman da se svi lijepo okusi povežu.
Za prvi korak još ga malo pobrašnite jer ćemo ga kratko premjesiti.
Tijesto možete valjati, no i ne morate
Sandra ga osobno voli raditi rukama, samo ga utisne s jedne i druge strane. Pritiska ga prema rubovima van kako bi se postigao lijepi pufasti rub.

Pizzu ćemo prvo nadjenuti unaprijed pripremljenim umakom, zatim dodati dobro ocijeđenu mozzarelu sobne temperature i posuti ribanim sirom. Tako nadjeveno tijesto dodatno razvući rukama i oblikovati te prebaciti na papir za pečenje i lopaticom prebaciti na vrući pizza kamen.

Pizzu ćemo peći tri minute na visokoj temperaturi i najniže postavljenoj rešetki. Vruću pizzu dodatno ćemo nadjenuti konfitiranim rajčicama, pršutom i svježim bosiljkom.

Dobar tek!

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.