Gastro
Kadulja – žalfija – salvija – Salvia officinalis
Koliko je ova biljka bila uvijek poznata i koliko se do nje i njenih svojstava držalo kazuje i prastara medicinska škola u Salernu koja ju je zvala Salvia salvatrix – kadulja spasiteljica.
Nešto slično se stvorilo i u našem narodu sa travom ivom. Narodna poslovica kaže tako da „trava iva od mrtva pravi živa”.
Sve vrste kadulje, a njih ima mnogo, su veoma aromatične a posebno je najbliža kuhinju ova officinalis. Ime dolazi od latinskoga „salus” zdravlje, a samim time se i kaže koliko znači ova biljka iz obitelji usnjača – labiace-a.
Vremenom nije gubila svoju važnost ni u medicinu, ni u kuhinji, a ni u kozmetici. Danas e jednako koristi kao dodatak jelima na našim stolovima i kuhinjama, koristi se u našim ormarima da čuva odjeću od moljaca kao i smilje i lavanda, te njeni čajevi pobjeđuju naše mamurluke, a ekstrakti čuvaju ljepotu lica i naše kože. Dakle, sve u svemu, svima prijatelj.
U kuhinji se ne bi smjelo previše odjedanput koristiti jer je njezino aromatično ulje veoma jako. Bolje je koristiti češće i manje količinski. Kadulju najčešće dodajemo divljači, ribljim i krem juhama, kotletima, svinjskim roštiljima i pekama, tepsijama i pečenjima, jetricama, peradi, mesnim nadjevima i morskim ribama.
Vrlo je omiljena u talijanskoj kuhinji. Budući da ima izraziti miris i okus, koristimo je manjim količinama. Začinska i ljekovita biljka koju su Stari Rimljani smatrali “svetom biljkom”. U srednjem vijeku su je u kombinaciji s timijanom, lavandom, ružmarinom i octom koristili za stvaranje otopine kojim su se mazali protiv svih epidemija, pa i epidemije kuge.
Ima gorkast i trpak okus, a njezini se listovi svježi i sušeni koriste kao dodatak mesnim i ribljim jelima, a posebice u marinadi i jelima od divljači i riže. Česti je začin u mesnim konzervama.
Kadulja u prirodi raste divlje, po kamenitim i neplodnim mjestima a uzgaja se i u vrtovima. Zato i imamo više vrsta kadulja jer se prilagođava uvjetima svoga habitata. Za začinjavanje koristimo svježe ili sušeno lišće kadulje i cvjetne vrške. Beremo ih u svibnju i lipnju, prije nego biljka procvjeta. Tada sadrži najviše aromatičnoga eteričnog ulja. U hranu se stavlja u obliku cijelih listića ili vršaka, a može se usitniti ili samljeti.
Njezini čajevi se mogu miješati sa mentom i vrijeskom. Kažu narodne tradicije da može uspješno pomoći u otklanjanju astme i pomoći u poboljšanju općega stanja i raspoloženja čovjeka.
Kaduljin med ima snažno antiseptičko i umirujuće djelovanje. Izvanredno djeluje protiv suhog kašlja jer omogućuje izbacivanje sluzi iz dušnika i bronhija. Nezamjenjiv u terapiji dišnih organa.
Ipak se kaže da, pored svih svojih dobrih odlika, sangviničari i prenapeti ljudi ne uzimaju previše kadulje zbog njezina oštra i žestoka eteričnoga ulja.
Kadulja kuhana u vinu i vodi u jednakim omjerima čisti krv, jača živce i zaustavlja drhtanje ruku. Pije se tri puta na dan po 1 dl.
U litru slađega domaćega vina stavimo 80 grama kadulje i držimo desetak dana, a svaki dan pomalo promućkamo. Ljudi tanjih živaca to trebaju piti tri puta na dan po dvije jedaće žlice nakon jela.
Glasoviti travar Kneipp je davno napisao: „Tko ima imalo vrta morao bi u njemu imati kadulji, pelin i srčenik, a čim to ima tu mu je i prirodna ljekarna pri ruci.”
Na znanje i ravnanje!
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić
Gastro
Kako pravilno skladištiti vino kod kuće
Svi imamo onu jednu butelju vina koju čuvamo za posebne prilike. Da tu priliku ne bismo upropastili, jer smo vino pogrešno skladištili, poznata zagrebačka sommelierka Jelena Šimić Valentić, otkrila nam je kako pravilno čuvati vina prije i poslije otvaranja.
Najbitnija je temperatura
Vino je, kažu, poezija u boci, a kako bismo doživjeli punu čaroliju koju nudi, potrebno je znati kako ga pravilno skladištiti kod kuće.
Za početak treba pronaći pravo mjesto s prihvatljivom temperaturom koju je potrebno održavati. Sve eventualne promjene u temperaturi trebaju se odvijati polako. Naime, što su promjene veće, vino će prije izgubiti na kvaliteti.
“Najidealnije bi bilo deset do petnaest stupnjeva, dakle malo niža temperatura gdje je vlaga 60 do 70 posto. Međutim, nemamo svi takve uvjete stoga treba obratiti pozornost na to da previše ne premještamo vina s jedne police na drugu ili iz jedne sobe u drugu sobu”, objašnjava Jelena.
Trebamo pripaziti da nam vina nisu na direktnom izvoru sunčeve svjetlosti, a isto tako treba obratiti pozornost i na to da vina ne budu u blizini nekakvih vibracija, poput frižidera ili nekog drugog izvora buke jer sve to šteti vinu.
Svako vino ima svoja pravila
Važno je znati da svako vino ima svoju idealnu temperaturu na kojoj doživljava svoj puni izričaj. U tom bismo pogledu trebali zaboraviti na priče o čuvanju na sobnoj temperaturi.
Bijela, mlada vina koja su svježa i lagana, treba poslužiti na temperaturi do deset stupnjeva. Mlada, crna vina, poput sorte pinot noir, traže malo hladniju temperaturu, između 14 do 16 stupnjeva, dok ona snažna, moćna, jaka i robusna vina, možemo poslužiti na temperaturi do 18 stupnjeva.
Položaj vina od velike je važnosti
Treba imati na umu i položaj u kojem se vino čuva. Crna vina, koja su namijenjena za odležavanje moramo položiti kako bi vino uvijek bilo u kontaktu s plutenim čepom. To činimo da se on ne bi sušio i kako bi vino bolje sazrijevalo.
Boce koje imaju scool cap ili čep na navoj ne moraju biti položene. Razlog je taj što su to vina koja su hermetički zatvorena. To su vina koja ćemo trošiti u roku od tri, četiri godine, i najčešće su to vina novog svijeta – Novi Zeland, Australija, Južna Amerika. Cijeli je svijet pun tih čepova, i ne treba ih se bojati.
Ne treba se bojati ni dekantiranja. No, ono je namijenjeno isključivo starijim, arhivskim, taničnim vinima jakog, robusnog tijela.
Pretakanjem vina u staklenu posudu, odnosno dekanter, zapravo odvajamo vino od taloga koji se godinama stvara na dnu boce jer ne želimo taj talog u našoj čaši. Tu dolazi do laganog prozračivanja vina, gdje se zapravo sve te tercijarne arome koje su godinama bile zarobljene u čaši sada napokon oslobađaju i vino prodiše.
Koliko dugo vino smije biti otvoreno?
Jednom kad otvorite bocu, možda je nećete uspjeti popiti čitavu. Bilo da je riječ o bijelom, crvenom ili pjenušavom vinu, dobro je znati koliko dugo otvoreno vino smijemo držati u hladnjaku.
Ako otvorimo jednu butelju vina, a recimo živimo sami, kroz tri- četiri dana ta boca vina može se popiti, neće doći do oksidacije.
Vino može trajati i duže odlučite li se nabaviti poseban otvarač koji vam omogućuje da točite vino iz boce pomoću kombinacije šuplje igle i inertnog plina, bez uklanjanja pluta. Takvo vino možete čuvati i nekoliko mjeseci gdje neće doći do oksidacije.
Na kraju trebate znati da rok trajanja otvorene boce vina varira ovisno o vrsti te da se svjetlija vina kvare puno brže od tamnijih sorti.
Gastro
Kuhajte s nama – prijedlog za večeru za Valentinovo
Darko Debić profesionalni je kuhar, koji je kuhinju jednog poznatog zagrebačkog hotela zamijenio internetskim blogom. Pripremit će jednostavno jelo, a vjerujte na riječ, nećete pogriješiti spremite li ga za Valentinovo.
Riblja večera
Romantičnu večeru vjerojatno ćete kuhati osobi koju dobro poznajete i sigurno znate što voli jesti. Darko bi za Valentinovo predložio riblju večeru i laganija jela.
Danas će pripremati rižoto s ciklom, a od ribe je odabrao dimljenu oradu u kombinaciji s hrenom, odnosno kremom od hrena.
Potrebne namirnice:
- caneroli riža
- cikla
- luk
- češnjak
- parmezan
- maslac
- bijelo vino
- dimljena orada
- hren
- kiselo vrhnje
- majčina dušica
- sol
- rikola (po želji)
Priprema:
Prvo nasjeckamo luk i češnjak. Potom ćemo luk propirjati na malo maslinovog ulja.
Nakon toga dodajemo rižu koju pirjamo dok ne ostakli.
Potom dodajemo češnjak i majčinu dušicu.
Nakon toga dodajemo bijelo vino i sol.
Kada vino iskuha, dodajemo povrtni temeljac.
Sada ćemo lagano povremeno miješati rižu i dolijevati po potrebi temeljac.
Kuhanu ciklu narežemo na manje komade i usitnimo sa štapnim mikserom.
Rižoto ćemo završiti sa dimljenom oradom i kremom od hrena.
Za kremu od hrena pomiješat ćemo hren i kiselo vrhnje i dodat ćemo još malo temeljca.
Nakon toga dodajemo pire od cikle. Možete koristiti pečenu ciklu ili kuhanu za pire.
Potom slijedi maslac i parmezan.
Nakon toga stavljamo rižoto na tanjur, a na vrh dimljeni file orade. Dodajemo malo kreme od hrena i rukole, a po želji možemo rižoto pokapati s malo maslinovog ulja.
You must be logged in to post a comment Login