Gastro
Juha(e)
Juha je najosnovnije i najjednostavnije jelo koje postoji. Veoma se lako sprema, a veoma je korisno našemu tijelu.

Ne mogu shvatiti one koji žive sami da su tako lijeni i da se veoma brzo odreknu juhe, odnosno kuhanja ove jednostavnosti.

Janjeća, pileća, goveđa je uvijek mesna dobra juha..

Najobičnija ali često i najljepša-kokošija juha
Svatko može oprati komad bilo kojega mesa: piletine, kokoševine, janjetine, ovčetine, teletine, junetine, govedine, srnetine, veprovine, tučevine, patke, faraonke, zeca, kunića ili čak ribe i slatkovodne i morske (riba se prokuha pa se odstrane kosti i ponovno se vrati u juhu) i staviti u posudu sa hladnom vodom i kuhati. Pri kraju kada vidiš da se meso zagulilo ili odvaja lijepo od kosti dodaj začine – sol, papar, celer, peršin, rendanu mrkvu ili još one koji ti se sviđaju i tjesteninu ili razmućena jaja ili pak rižu. Jedan od ljepših dodataka jesu rezanci od palačinaka ili okruglice od uštipaka.
Imaš u ovome mali milijun mogućnosti i to sve bez pogrješke.

Sama kakvoća tjestenine znade utjecati na ljepotu juhe…

…ali i riblja juha ima svoje ljepote i čari, bilo da je riječna ili morska riba kuhana unutra
Ipak se sjeti samo ovoga: meso ili mesa se stavljaju uvijek u hladnu vodu da što bolje korisni sastojci iz mesa iziđu u juhu i pazi nemoj previše soli stavljati dok se juha kuha. To možeš uvijek nadoknaditi na stolu, a i bolje je da svatko to čini na svoju mjeru.
Dakle, duljinu kuhanja će ti odrediti vrsta mesa, a hoće li biti bistra juha ili gusta ili pak nešto kao čorba, ovisi od tebe što i koliko si stavio u lonac. Ako slijedi drugo jelo ili prilog s onim mesom što se kuhalo u juhi, onda će biti bistra juha, ali ako nisi drugo spremao onda nadodaj ili povrća ili tjestenine, riže ili razmućenih jaja u juhu. To više neće biti samo juha već pravi objed koji si ti pripremio(la). Ovdje će pasti čašica laganoga bijeloga vina ili kakav roze.

Junetina se kuha za juhu

Juneća juha s mesom i tjesteninom
Juhe se pripremaju i od samoga povrća, kao od rajčice, gljiva, krupica, samoga miješanoga povrća ili čak samoga celera. Tako isto možete napraviti i juhe od tolikih vrsta slatkovodnih i morskih riba.

Krem juha sa gljivama

Juha od rajčice
Riblja juha se može napraviti od ribljih glava i drugih slaboiskoristivih dijelova, a da one glavne dijelove pripremate na drugi način, kao glavno jelo.
Kuhinja je fantazija i kada se radi o juhama, pa bile one i riblje. Samo naprijed. To ti možeš kao i oni drugi učiniti.

Juha sa paradaizom

Svatovska janjeća juha
Juha je premasna
Kada vam je juha premasna i ne želite ju takvu služiti na stol onda možete jednim kuhinjskim papirnim ubrusom riješiti problem. Stavite ubrus na vrh juhe i on će pokupiti višak, a vi ga samo otklonite i sklonite s dometa oka, ali ga prije pustite da se nadoji one masnoće.
No, ovo je puno praktičnije i korisnije. Poslije fešta i derneka se puno baca, a sutra žali što smo radili. Ne bacajte nikad preostalu goveđu, juneću, kokošju juhu ili ostale. Najjednostavnije možete je ohladiti i staviti u plastične boce i u zamrzivač. No, ako nemate toliko prostora u zamrzivaču imate toliko potreba pa gledajte ovo! Pokupite masnoću s juhe. Tu će vam otići i dosta vode. Zato tu masnu juhu stavite polako na vatru da voda ispari, a onaj ostatak lijepo zamrznite i ostavite za podloge pečenjima ili mesu u umacima. Bolji umak ne možete napraviti nego je taj od juhe.
Dobro razmisli prije nego štogod baciš iz kuhinje. Ti si i sutra kuhar-ica pa će ti trebati ponovno.
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.
You must be logged in to post a comment Login