Povežimo se

Gastro

Juha(e)

Juha je najosnovnije i najjednostavnije jelo koje postoji. Veoma se lako sprema, a veoma je korisno našemu tijelu.

Ne mogu shvatiti one koji žive sami da su tako lijeni i da se veoma brzo odreknu juhe, odnosno kuhanja ove jednostavnosti.

Juha Dom2

Janjeća, pileća, goveđa je uvijek mesna dobra juha..

Juha Dom2

Najobičnija ali često i najljepša-kokošija juha

Svatko može oprati komad bilo kojega mesa: piletine, kokoševine, janjetine, ovčetine, teletine, junetine, govedine, srnetine, veprovine, tučevine, patke, faraonke, zeca, kunića ili čak ribe i slatkovodne i morske (riba se prokuha pa se odstrane kosti i ponovno se vrati u juhu) i staviti u posudu sa hladnom vodom i kuhati. Pri kraju kada vidiš da se meso zagulilo ili odvaja lijepo od kosti dodaj začine – sol, papar, celer, peršin, rendanu mrkvu ili još one koji ti se sviđaju i tjesteninu ili razmućena jaja ili pak rižu. Jedan od ljepših dodataka jesu rezanci od palačinaka ili okruglice od uštipaka.

Imaš u ovome mali milijun mogućnosti i to sve bez pogrješke.

Tjestenina za juhu Dom2

Sama kakvoća tjestenine znade utjecati na ljepotu juhe…

Riblja juha Dom2

…ali i riblja juha ima svoje ljepote i čari, bilo da je riječna ili morska riba kuhana unutra

Ipak se sjeti samo ovoga: meso ili mesa se stavljaju uvijek u hladnu vodu da što bolje korisni sastojci iz mesa iziđu u juhu i pazi nemoj previše soli stavljati dok se juha kuha. To možeš uvijek nadoknaditi na stolu, a i bolje je da svatko to čini na svoju mjeru.

Dakle, duljinu kuhanja će ti odrediti vrsta mesa, a hoće li biti bistra juha ili gusta ili pak nešto kao čorba, ovisi od tebe što i koliko si stavio u lonac. Ako slijedi drugo jelo ili prilog s onim mesom što se kuhalo u juhi, onda će biti bistra juha, ali ako nisi drugo spremao onda nadodaj ili povrća ili tjestenine, riže ili razmućenih jaja u juhu. To više neće biti samo juha već pravi objed koji si ti pripremio(la). Ovdje će pasti čašica laganoga bijeloga vina ili kakav roze.

Juha Dom2

Junetina se kuha za juhu

Juha Dom2

Juneća juha s mesom i tjesteninom

Juhe se pripremaju i od samoga povrća, kao od rajčice, gljiva, krupica, samoga miješanoga povrća ili čak samoga celera. Tako isto možete napraviti i juhe od tolikih vrsta slatkovodnih i morskih riba.

Juha Dom2

Krem juha sa gljivama

Juha Dom2

Juha od rajčice

Riblja juha se može napraviti od ribljih glava i drugih slaboiskoristivih dijelova, a da one glavne dijelove pripremate na drugi način, kao glavno jelo.

Kuhinja je fantazija i kada se radi o juhama, pa bile one i riblje. Samo naprijed. To ti možeš kao i oni drugi učiniti.

Juha s paradajzom Dom2

Juha sa paradaizom

Svatovska janjeća juha Dom2

Svatovska janjeća juha

Juha je premasna

Kada vam je juha premasna i ne želite ju takvu služiti na stol onda možete jednim kuhinjskim papirnim ubrusom riješiti problem. Stavite ubrus na vrh juhe i on će pokupiti višak, a vi ga samo otklonite i sklonite s dometa oka, ali ga prije pustite da se nadoji one masnoće.

No, ovo je puno praktičnije i korisnije. Poslije fešta i derneka se puno baca, a sutra žali što smo radili. Ne bacajte nikad preostalu goveđu, juneću, kokošju juhu ili ostale. Najjednostavnije možete je ohladiti i staviti u plastične boce i u zamrzivač. No, ako nemate toliko prostora u zamrzivaču imate toliko potreba pa gledajte ovo! Pokupite masnoću s juhe. Tu će vam otići i dosta vode. Zato tu masnu juhu stavite polako na vatru da voda ispari, a onaj ostatak lijepo zamrznite i ostavite za podloge pečenjima ili mesu u umacima. Bolji umak ne možete napraviti nego je taj od juhe.

Dobro razmisli prije nego štogod baciš iz kuhinje. Ti si i sutra kuhar-ica pa će ti trebati ponovno.      

 

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice