Gastro
Jetra janjeća, teleća, svinjska
Jetra janjeća, teleća ili svinjska se može na više načina koristiti i to uvijek veoma uspješno

Najčešći oblik na selu je da se prokuha u vreloj vodi i onako posoljena krupnom soli, uz malo kapule, blaguje, kao i svinjska krv prigodom kolinja. Mladi to već polako odbacuju, ali to je slastica kojoj se moramo vratiti i koju vratiti u našu kuhinju.
Koristi se tako tamo gdje se koriste tripice u gulašu.
Međutim, jetra se danas veoma često koristi na roštilju ili na tavi tako da se reže na tanke uzdužne komade i zauljena i malo posoljena stavlja na roštilj ili na vruću tavu samo namazanu uljem. Za nekoliko minuta jetra je gotova. Servira se sa stučenim češnjakom dok je još podobro vruća. Prilozi idu kao i za sva jela s roštilja.
Časne sestre su po našim samostanima i župnim kućama unijele kao predjelo u svečanim prigodama jetru na kiselo. Priprema se na već poznati lovački način pripreme mesa. Umjesto mesa ili divljači stavlja se jetra i kraće se kuha. Počinje se pirjanim češnjakom, kapulom, mrkvom, pa se dodaje vino i vrhnje, a k tomu još i malo feferona. Pri kraju jela se dodaje vino.

Jetra sitno rezana i pržena na tavi s kapulom i dodatkom od rajčice so(k)sa može biti izvanredan začin, odnosno umak za rižu ili makarone. Ovako pripremljeni umak nema konkurencije u talijanskim umacima za tjestenine. Nas su časne sestre subotom uvečer u Novicijatu obradovale često ovim prelijepim jelom, a da nismo još znali za parmezan. Danas dodamo malo parmezana i vratimo sebi onaj apetit i volju iz 70 – tih. Ovo je svježe i domaće, a tome konzerva nije nikada konkurentna.
Ovo je jetra na umbrijski način.
Umbrija je pokrajina u kojoj je rođen Sveti Franjo.
U posudu stavite žlicu dvije ulja i odmah stavite dva češnja nagnječenoga češnjaka, dva lovorova lista i feferon. Poslije koju minutu to odstranite i stavite jetru rezanu na kockice. Dodajte soli po volji, a na papar pazite jer je već na samom početku bilo feferona. Najbolja je janjeća jetrica, ali nisu za baciti i svinjska, teleća, juneća, a čak i goveđa. Važno je da je jetra svježa.
Poslije desetak minuta u ovu jetru već dobrano pripremljenu ćemo staviti u mreži svežnjić ruzmarina i lovorova svježega lista. Stavljamo ih tako u mrežici jer ćemo ih nakon nekoliko minuta odstraniti. Na ovo dodajemo lijepo kosanu kapulu, dodajemo obilato kapule. Dodati ćemo bijeloga vina da se stvori umak i da sve pliva.
Ostavljamo kuhati dok se kapula bude gubila u jetri i dok vino postane jedno sa novim umakom.
Ovo ukusno jelo se može servirati u posebno pripremljenim posudama od lisnatoga tijesta.
Uzmite kao za lazanje tijesto. Okrenite posudice od staniola obrano, ili to možete uraditi sa dubokim tanjurom ili čak sa šalicom od kave; pospite ih brašnom, na njih stavite tijesto – pokrijte ih tijestom i pecite nekoliko minuta u dobro zagrijanoj pećnici. Poslije ih okrenete na dubokom tanjuru kao novi tanjur i u ovo tijesto poslužite jetru. Možete ove posude od tijesta praviti u obliku ruža ili cvjetova ili kako vas volja.
Najjednostavnije je uzeti dva jednaka četvrtasta dijela tijesta i prebaciti ih jedan po drugome da se vidi osam kutova. Tako ih stavimo na izvrnutu staniol posudu i sve krajeve malo zakrenemo ili zaoblimo. Tako će se ispeći u obliku osmolisnog cvijeta ili ruže.
Lijepo ukrašeni i servirani tanjur i jelo vrijede dvostruko.

Jetra u tradicionalnom domaćem umaku bez feferona i rajčice
Ove posudice od tijesta se mogu koristiti za mnoga jela. Kod nas ćete u Zagorju naći posudice od tijesta u kojima se poslužuje gusta zagorska juha. Ispeče se mali kruh i izdube se sredina i nalije juha, a poklopac je vrh kruha. Zanimljivo i lijepo za oko, ali ni ukus ne zaostaje. Zato kuharice nemojte se bojati ispeći mali kruh i kakvoj porculanskoj šalici i oprobati ili od tijesta to isto postići. Nemojte se bojati oprobati uraditi ono što do sada niste radili. Sve je u životu jednom prvi put. Prvi put ne mora uspjeti, ali drugi hoće zacijelo jer ga prati vaša ustrajnost na ovome putu.
Budući da smo u jetru stavljali bijelo vino, sada uz ovo moramo oprobati jedno dobro crno vino. Feferon i svi oni lijepi začini to traže, a tek ukus janjeće jetre na umbrijski način. Jetra je bogata cinkom, posebno juneća i goveđa.
Može ići Blatina, Dingač, Babić, Plenković, Andrija ili Prskalo svejedno. Sve su to dobre i poznate crne kapljice.
Jetrica će vam reći da niste pogriješili u odabiru. Sjetite se da ju je takvu oprobao i sam Sveti Franju i vjerojatno zalio dobrom kapljicom Chiantia, naravno dok je još bio bogati bećar.
«Čovjek ne može misliti dobro, voljeti dobro, spavati dobro ako nije jeo dobro». (Virginia Wolf)
Zar Sveti Pavao nije pripomenuo da se gladnome ne propovijeda već da mu se prije dadne kruha?

Jetra-plućica janjeća u lovačkom umaku s rajčicom i feferonom …
Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi
Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.
You must be logged in to post a comment Login