Povežimo se

Gastro

Džem, pekmez ili marmelada? Tri odlična recepta za vašu zimnicu

Mnogi svrstavaju džem, pekmez i marmeladu pod isti proizvod jer su okusom, a i izgledom, poprilično slični. Razlikuju se u udjelu voća, načinu pripreme te postotku šećera.

pekmez

Tijekom sezone uživamo u raznim okusima svježeg voća, no postoji li nešto bolje nego pretvoriti ih u ukusan džem, pekmez ili marmeladu.

Džemovi, marmelade i pekmezi najčešće se konzumiraju tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana, a doručak bez marmelade na kruhu se čini kao nezamisliv. Sve to možete kupiti u bilo kojem supermarketu, često i prilično jeftino ako naletite na povoljne akcije. Međutim, izrada vlastitih namaza je takav užitak da ih oni koji ih pripremaju svake godine nikad neće zamijeniti kupovnim.

Sigurno ste se uvijek pitali koja je razlika između pekmeza, marmelade i džema. Saznajte koja je razlika između ovih ukusnih, premda različitih zimnica!

Recept za džem

Sastojci za džem:

  • 2 kg šljiva
  • 400 do 500 g šećera

Priprema džema:

  1. Šljive najprije operite. Pomoću noža svaku prepoloviti i izvadi košticu te ju narezati na što manje komadiće.
  2. Šljive pomiješajte sa šećerom i prebacite ih u duboku posudu za pečenje u pećnici. 
  3. Posudu sa šljivama staviti na najnižu razinu pećnice te ju poklopiti poklopcem ili aluminijskom folijom. Peći 30 minuta na 170 stupnjeva Celzijevih. 
  4. Nakon pola sata potrebno je ukloni poklopac i šljive promiješati kuhačom i vratiti u pećnicu. Šljive u loncu bez poklopca peći još tri i pol sata na 150 stupnjeva Celzijevih, a vrata pećnice ostaviti malo otvorena kako bi višak vlage mogao ispariti.
  5. Kada su se šljive potpuno raspale, džem je gotov. Potrebno je prebaciti ga u vruće staklenke te ih odmah zatvori poklopcem. Džem treba skladišti na tamnom i hladnom mjestu, a jednom kada ga otvorite držite ga u hladnjaku i potrošiti kroz nekoliko tjedana.

Recept za marmeladu

Sastojci za marmeladu:

  • Dolcela želin
  • Jagode ili voće po izboru
  • Šećer- količina piše na želinu

Priprema:

  1. Potrebno je sterilizirati staklenke.
  2. Zatim oprati voće i po želji ga usitniti u blenderu.
  3. Voće je potrebno stavititi u lonac.
  4. U manjoj posudici pomiješajte želin i 2 žlice šećera, zatim to odmah dodajte u voće, promiješajte i stavite na vatru da kuha.
  5. Sada kada je lonac na vatri dodajte i šećer te stalno miješajte.
  6. Ukoliko želite možete uklanjati pjenu koja će se pojavljivati na vrhu, ali i ne morate.
  7. Nakon što voće zakuha, kuhajte još dodatne 3 minute.
  8. Vruću marmeladu lijevajte u vruće, sterilizirane staklenke.

Recept za pekmez

Sastojci za pekzmez:

  • 5 kg šljiva
  • 1 kg šećera
  • 2 komada limuna
  • 2 dcl ruma
  • 3 vanilin šećera

Priprema:

  1. Šljive prvo operite pod mlazom tekuće vode zatim ocijedite, raspolovite i izvadite koštice.
  2. U posudu u kojoj ćete kuhati pekmez stavite red šljiva, red šećera i tako dok sve ne potrošite.
  3. Ostavite preko noći na hladnom.
  4. Kuhajte na srednje jakoj vatri.
  5. Kada je smjesa već dosta gusta, dodajte oguljen limun i nasjeckan na tanke ploške.
  6. Pred sam kraj kuhanja dodajte rum. Kuhano je kada sa kuhače pekmez pada u komadima.
  7. Sipajte u sterilizirane i zagrijane teglice i ostavite u mlakoj pećnici sa malo otvorenim vratima da se ohladi i da se uhvati zaštitna korica.
  8. Ohlađeni pekmez pospite sa žlicom šećera, zatvorite celofanom namočenim u rum i stavite poklopac.

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice