Povežimo se

Događanja

Obnovom povijesne zagrebačke škole ostvareno čak 84 posto uštede energije za grijanje i zdraviji prostor za 600 učenika i učitelja

Jučer se u Centru za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu održala panel diskusija na temu obnove zgrada javne namjene u Hrvatskoj, odnosno postoji li recept za uspjeh iste.

Jučer se u Centru za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu održala panel diskusija na temu obnove zgrada javne namjene u Hrvatskoj, odnosno postoji li recept za uspjeh iste.

Na panelu kojeg je organizirao Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uz partnerstvo tvrtke ROCKWOOL Adriatic, sudjelovali su ključni dionici uspješnog projekta obnove Centra Slave Raškaj u Zagrebu koji su podijelili svoja iskustva, a sve kako bi pomogli uspješnoj realizaciji budućih sličnih projekta, zbog kompleksnosti i iznimno zahtjevnih procedura.

Riječ je o uspješnoj obnovi zgrade javne namjene koja se nalazi u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i u zoni zaštite prirode, a izvedena je u vrlo kratkom roku.

Obnova Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu pokazuje snagu ovog projekta kojom se osigurala viša kvaliteta rada i života djece, roditelja i zaposlenika. Projekt je unatoč izazovima pandemije COVID-19 i jakim potresima uspješno završen, na dobrobit 600 ljudi koji koriste ovu zgradu, uključujući učenike s poteškoćama i više od 100 zaposlenika.

Škola je ostvarila 84% uštede energije za grijanje zahvaljujući potpuno izoliranoj ovojnici zgrade (prozori, podovi, krovovi, fasada), ali je ugrađena i dizalica topline kao obnovljivi izvor energije, čime su ostvarene dodatne uštede energije na računima.

Osim što je postignuta ušteda energije za grijanje, obnovom je značajno poboljšana kvaliteta života učenika i radnika u centru. Kvaliteta zraka značajno je bolja zahvaljujući novom sustavu ventilacije i uklanjanju azbesta s krova. Izgrađen je i senzorni park koji pomaže učenicima s oštećenjima sluha i autizmom uključiti sva osjetila.

U projekt je bilo uključeno 200 ljudi pri čemu se koristila tehnologije poput Building Information Modeling (BIM) kako bi se olakšala obnova i predvidjeli problemi prije nego što se pojave.

Zašto je ova priča sada bitna?

Ostvarena ušteda energije u ovakvim projektima obnove nudi zaštitu od viših cijena energije. S povećanjem cijena energije u Hrvatskoj posljednjih godina, 84% uštede energije omogućuje školi preraspodjelu svojih resursa za bolje usluge za učenike i nastavnike koji koriste objekt.
Ublažavanje rizika od potresa. Hrvatska se nalazi u aktivnom potresnom području, a razorni potresi 2020. dokazuju da su ovakve obnove potrebne kako bi se povijesne građevine zaštitile od budućih potresa.

Klimatske promjene dovode do viših temperatura u Hrvatskoj. Utjecaj klimatskih promjena u južnoj Europi dovodi do više dana ekstremnih temperatura. U Hrvatskoj se do kraja stoljeća predviđa porast srednjih mjesečnih temperatura za 4 stupnja. Ovakva obnova, uz ugradnju sustava ventilacije, hlađenja i senzornog parka, može pomoći u smanjenju rizika od topline za učenike i nastavnike koji koriste zgradu.

Priča je jako dobar primjer kako se javno financiranje može učinkovito koristiti za obnovu zgrada

EU Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) mogla bi omogućiti puno ovakvih projekata, dajući prioritet obnovi naših zgrada sa slabim energetskim performansama. Direktiva je sada u posljednjim koracima prihvaćanja na razini Europskog parlamenta i Vijeća, a proces revizije započeo je 2021. u okviru EU Green Deala.

Na panel diskusiji sudjelovali su ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj Jelena Grabovac, glavna projektantica Tea Helman Jukić (Arhitektonski studio Helman i Jukić), Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba, Hrvojka Skoković Harašić, direktorica Gi3 servisne linije, Deloitte d.o.o., Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te Božo Matijević, voditelj tehničke podrške ROCKWOOL Adriatic d.o.o.. Moderatorica diskusije je Anđelka Toto Ormuž, voditeljica korporativnih poslova, ROCKWOOL Adriatic d.o.o.

Citati sudionika

„Samo sveobuhvatna obnova ima dugoročno smisla i s financijskog, zdravstvenog i energetskog aspekta.“ Bojan Milovanović, izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

„Naša je preporuka da investitor svakako angažira tehničku osobu – voditelja projekta građenja, a da nadležna tijela za javni poziv uključe ovaj trošak kao prihvatljiv jer se time povećava efikasnost svih procesa.“ Hrvojka Skoković Harašić, direktorica Gi3 servisne linije, Deloitte d.o.o.

„Na razini sustava bi trebalo razviti procedure podrške korisnicima – tzv. one-stop-shop. Potrebno je preuzeti odgovornost i riskirati kako bismo ostvarili pozitivnu promjenu za djecu, za djelatnike i cijelo društvo.“ Jelena Grabovac, ravnateljica Centra za odgoj i obrazovanje Slave Raškaj u Zagrebu

„Ovakvim projektima obnove potrebno je pristupiti sveobuhvatno i temeljito. Nužna je dobra priprema projekta, temeljita analiza svih ulaznih podataka, stručna odluka o opsegu obnove i kvalitetan projekt. U projektiranju je nužan multidisciplinarni pristup, te kontinuirano praćenje i kontrola tijekom svih faza projekta. Kao najveći izazovi su se pokazali nedostatak kvalitetne postojeće dokumentacije, nedostatni standardi (uz što je vezana izrada troškovnika), definiranje i praćenje procedura, te nedostatak vremena u fazi projektiranja. A ključni sastojak su kvalitetni dionici i njihova dobra suradnja.“ Tea Helman Jukić, arhitektica, Arhitektonski studio Helman i Jukić

„Kada govorimo o izazovima obnove graditeljske baštine, često se obnova povijesnih zgrada predstavlja kao nemoguća misija. Uspješno obnovljena zgrada ovog Centra ilustrativan je i poučan primjer. Prije nego što investitor krene u projekt odnosno projektant u projektiranje, važno je da zatraže informacije odnosno konzervatorske smjernice od nadležnog konzervatorskog odjela jer će na taj način ubrzati cijeli projekt i spriječiti nepotrebne zastoje. Naglasila je važnost interdisciplinarnost u procesu obnove i suradnju svih struka međusobno.“
Marijana Sironić, pomoćnica pročelnika za nepokretna kulturna dobra Grada Zagreba

„Na ovom se projektu koristila kamena vuna za izolaciju ovojnice zgrade. Korištenjem ovog izolacijskog materijala u obnovi osigurava se manja potrošnja energije, viša razina zaštite od požara i od buke, a ujedno vodimo brigu o održivosti resursa. Uza sve to kamena vuna je dimenzijski stabilan građevinski materijal.“ Božo Matijević, voditelj tehničke podrške ROCKWOOL Adriatic

Video o obnovi Centra možete pogledati OVDJE

Oglas

Događanja

Godišnje nagrade za zelenu gradnju najboljimprojektima, instituciji i osobi godine

Na svečanosti Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili su godišnje nagrade za
zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i
projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i
održivom gospodarstvu u protekloj godini.

„Mi i kroz ove nagrade želimo naglasiti važnost održive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada nećemo postići ako ne uključimo sve dionike, od svih sudionika u građevinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade – jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u konačnici moguće postići. Upravo su ove nagrade naš doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je važan i može biti inspiracija drugima. Zato još jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da će potaknuti mnoge da učine naše zgrade i naš okoliš boljim za život,“istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica stručnog povjerenstva čestitajući svim dobitnicima.

„Zahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagrađeni te tako dali doprinos boljoj kulturi života i razvoju našeg društva. Mi kao udruga koja okuplja proizvođače građevinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rješenja ali i stručnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Stručno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:

Građevinom godine – novogradnja proglašen je Hotel Materra, koji se prekrasno uklapa u prirodni okoliš slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije, koristeći prirodne materijale karakteristične za slavonsko podneblje. Hotel je primjer održivosti s brojnim ekološkim značajkama, a hotel je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije gotovo samoodrživ. Nagradu je preuzela Nina Dumančić, glavni direktorica, investitora ŽITO grupe a uručio ju je prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva.

Za građevinu godine – rekonstrukcija/obnova proglašena je obnova zgrade hotela Art’Otel
Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uključujući dosad neviđene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je započeta 2021. i hotel je otvoren nakon nešto više od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekološke održivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je prošao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospođa Sandra Kalagac, Direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uručio Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS.

U kategoriji institucija / organizacija godine nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge više dodane vrijednosti, poželjan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i poželjan partner u razvoju održivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pažnju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe te razvoju javne turističke infrastrukture dostupne svima i unaprjeđenju kvalitete života lokalnih stanovnika.

Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara a nagradu je uručila doc.dr.sc. Vlasta Zanki s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te članica i predsjednica povjerenstva za nagrade.

Projektom godine proglašena je knjiga “Što je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje što je
regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti,
pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, učiteljima i profesorima, planerima, arhitektima, inženjerima u gradnji, izvođačima i ostalim stručnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rješavanje stambenog pitanja, održivost, jednakost i život u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta, ovlašteni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uručila je Goranka Tropčić Zekan, članica Upravnog odbora HSZG-a i članica povjerenstva.

Studentskim projektom godine proglašen je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study. Dugi Rat predložio je cjelovito rješenje sanacije prostora bivše tvornice te način ponovnog korištenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoliš i okolno stanovništvo, što uključuje održivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mnoštvo zelenih površina kroz koje bi pridonijeli poboljšanju kvalitete zraka i voda. Uz zelene površine, okrenuli bi se i korištenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Mejašić, studentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagradu je uručio Dario Henezi, član povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.

Osobom godine proglašen je prof.dr.sc. Zoran Veršić, redovni profesor na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.
Profesor Veršić je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, Održivo građenje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Također je predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

U stručnom povjerenstvu su: Suzana Babić Tkalčević, GTC, stručnjakinja iz razvoja nekretnina;
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Rajka Bunjevac,
dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu; Nina Dražin Lovrec, dipl.ing.građ., predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva; Kajo Ferić, Cemex, stručnjak iz područja građevinskih materijala; Dario Henezi, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stručnjak iz područja građevinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba; Vedrana Likan, direktorica Colliersa, stručnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar, arhitektica i stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Energetski institut Hrvoje Požar; doc. dr.sc. Vlasta Zanki, zavod za inženjerstvo okoliša, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za inženjerstvo okoliša; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a i predsjednica povjerenstva.

Svečanost su vodile Tanja Mance ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Anđelka Toto
Ormuž ispred HUPFAS-a.

Nastavite čitati

Događanja

Zajednica dizajnera interijera organizirala dizajnerski izlet inspiriran prirodom i kreativnošću

U opuštajućem ruralnom krajoliku Moslavine, novinari i dizajneri su razgovarali o zajedničkom doprinosu razvoju dizajna interijera i eksterijera u Hrvatskoj, regiji, ali i šire. Saznajte gdje pronaći dizajnere unutarnjih i vanjskih prostora te kako dizajn našega doma i ureda utječe na kvalitetu života i rada općenito.

Slikovitost ruralnoga krajolika te arhitekture i dizajna interijera nadahnutih kulturnim naslijeđem Lijepe naše, izvrsna su scenografija za druženje sa Zajednicom dizajnera interijera. Naime, prisjetimo se da su među vodećim trendovima u dizajnu upravo priroda (i njena zaštita) te autentični interijeri koji pričaju o kulturnim bogatstvima neke regije ili države (ili spajaju dizajnerske elemente nekoliko regija, država, kontinenata).

Započnimo ovo dizajnersko druženje upoznavanjem domaćina. Nedavno osnovana Zajednica dizajnera interijera (ZADIN) je profesionalno udruženje koje okuplja dizajnere interijera, dekoratere, stiliste, arhitekte, krajobrazne arhitekte, dizajnere vrtova i ostale zaljubljenike u dizajn na jednom mjestu – s fokusom na zajednički rast, razmjenu iskustava, razvoj talenata te promociju dizajna interijera i eksterijera.

Izlet u opuštajući ruralni krajolik Moslavine

Predstavnici Zajednice (Tatjana Kos, Ada Kezić, Drago Veselčić, Danica Maričić) su 27. lipnja okupili urednike i novinare partnerskih medija te ih poveli na izlet u opuštajući ruralni krajolik Moslavine, uz ukusne zalogaje i kušanje vina. Na prekrasnom seoskom imanju u Šumećanima, novinari i dizajneri su se zabavljali i na radionici oblikovanja skulptura od gline (uz stručno vodstvo) i kreirali svoje suvenire i uspomene na ovaj kreativan izlet i druženje. Stručni žiri je odabrao i pobjednike radionice. Na trećem i drugom mjestu su novinari Tara Šitum i Nebojša Subanović, a prvo mjesto je osvojila dizajnerica interijera Iris Androšević Pinjuh.

Uz skulpture od gline koje su sami kreirali te nagrade za pobjednike radionice, urednici i novinari su kao uspomenu ponijeli i hrvatske proizvode od drva i pluta – za dekoriranje doma.
Poput oblikovanja skulptura od gline, okupljeni medijski partneri su s predstavnicima Zajednice oblikovali načine suradnje s ciljem zajedničkog doprinosa razvoju dizajna. Također, spomenimo i cilj upoznavanja javnosti s profesijama dizajnera interijera i eksterijera u Hrvatskoj, regiji, ali i šire.

Dizajn našega doma i radnoga prostora utječe na nas

Među načinima suradnje novinara i dizajnera, svakako treba istaknuti i informiranje javnosti o prednostima koje kvalitetan dizajn donosi u stambeni i radni prostor. Naime, dizajn našega doma i ureda utječe na naše raspoloženje, produktivnost, relaksaciju te kvalitetu života i rada općenito. Drugim riječima, uređenje unutarnjih i vanjskih prostora komunicira s nama, bilo da smo mi toga svjesni ili ne.

Primjerice, kako odabrati boje koje će povećati našu produktivnost u radnim prostorima? Kako kombinirati materijale u stambenim interijerima? Koji sve dizajnerski elementi kreiraju najugodnije prostore? Kako pozicionirati rasvjetu u multifunkcionalnim interijerima? Kakvi interijeri nas najviše opuštaju? Ovo su samo neka od brojnih pitanja na koja će vam dizajneri(ce) interijera ponuditi svoj stručan odgovor.

Zaključimo… U Hrvatskoj djeluje sve veći broj dizajnera interijera, budući da su klijenti prepoznali važnost angažiranja profesionalaca prilikom uređenja stambenog ili poslovnog prostora. Gdje pronaći dizajnere interijera, pitate se? Pozivamo vas da posjetite web platformu Zajednice dizajnera interijera – ZADIN.eu.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice