Povežimo se

Događanja

Godišnje nagrade za zelenu gradnju najboljimprojektima, instituciji i osobi godine

Na svečanosti Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili su godišnje nagrade za
zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i
projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i
održivom gospodarstvu u protekloj godini.

„Mi i kroz ove nagrade želimo naglasiti važnost održive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada nećemo postići ako ne uključimo sve dionike, od svih sudionika u građevinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade – jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u konačnici moguće postići. Upravo su ove nagrade naš doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je važan i može biti inspiracija drugima. Zato još jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da će potaknuti mnoge da učine naše zgrade i naš okoliš boljim za život,“istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica stručnog povjerenstva čestitajući svim dobitnicima.

„Zahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagrađeni te tako dali doprinos boljoj kulturi života i razvoju našeg društva. Mi kao udruga koja okuplja proizvođače građevinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rješenja ali i stručnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Stručno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:

Građevinom godine – novogradnja proglašen je Hotel Materra, koji se prekrasno uklapa u prirodni okoliš slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije, koristeći prirodne materijale karakteristične za slavonsko podneblje. Hotel je primjer održivosti s brojnim ekološkim značajkama, a hotel je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije gotovo samoodrživ. Nagradu je preuzela Nina Dumančić, glavni direktorica, investitora ŽITO grupe a uručio ju je prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva.

Za građevinu godine – rekonstrukcija/obnova proglašena je obnova zgrade hotela Art’Otel
Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uključujući dosad neviđene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je započeta 2021. i hotel je otvoren nakon nešto više od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekološke održivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je prošao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospođa Sandra Kalagac, Direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uručio Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS.

U kategoriji institucija / organizacija godine nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge više dodane vrijednosti, poželjan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i poželjan partner u razvoju održivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pažnju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe te razvoju javne turističke infrastrukture dostupne svima i unaprjeđenju kvalitete života lokalnih stanovnika.

Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara a nagradu je uručila doc.dr.sc. Vlasta Zanki s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te članica i predsjednica povjerenstva za nagrade.

Projektom godine proglašena je knjiga “Što je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje što je
regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti,
pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, učiteljima i profesorima, planerima, arhitektima, inženjerima u gradnji, izvođačima i ostalim stručnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rješavanje stambenog pitanja, održivost, jednakost i život u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta, ovlašteni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uručila je Goranka Tropčić Zekan, članica Upravnog odbora HSZG-a i članica povjerenstva.

Studentskim projektom godine proglašen je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study. Dugi Rat predložio je cjelovito rješenje sanacije prostora bivše tvornice te način ponovnog korištenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoliš i okolno stanovništvo, što uključuje održivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mnoštvo zelenih površina kroz koje bi pridonijeli poboljšanju kvalitete zraka i voda. Uz zelene površine, okrenuli bi se i korištenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Mejašić, studentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagradu je uručio Dario Henezi, član povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.

Osobom godine proglašen je prof.dr.sc. Zoran Veršić, redovni profesor na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.
Profesor Veršić je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, Održivo građenje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Također je predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

U stručnom povjerenstvu su: Suzana Babić Tkalčević, GTC, stručnjakinja iz razvoja nekretnina;
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Rajka Bunjevac,
dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu; Nina Dražin Lovrec, dipl.ing.građ., predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva; Kajo Ferić, Cemex, stručnjak iz područja građevinskih materijala; Dario Henezi, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stručnjak iz područja građevinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba; Vedrana Likan, direktorica Colliersa, stručnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar, arhitektica i stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Energetski institut Hrvoje Požar; doc. dr.sc. Vlasta Zanki, zavod za inženjerstvo okoliša, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za inženjerstvo okoliša; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a i predsjednica povjerenstva.

Svečanost su vodile Tanja Mance ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Anđelka Toto
Ormuž ispred HUPFAS-a.

Događanja

Artmarkova Jesenska aukcija u Hotelu Sheraton

Artmarkova Jesenska aukcija jedinstvena je prilika da oplemenite svoj dom umjetničkim djelom, ali i sudjelujete u humanitarnoj akciji

Artmark započinje novu sezonu sa Jesenskom aukcijom koja ujedno obilježava godinu dana izložbi i aukcija Artmarka u Zagrebu. Ovoga puta aukcija ima i dobrotvorni segmet posvećen udruzi Osmijeh, organiziran uz Rotary klub Zagreb – Donji grad.
Aukcija će se održati u Hotelu Sheraton, u srijedu 09. listopada sa početkom u 19 h, a do tad umjetnička djela možete razgledati u Kući Amruš, Trg J.J. Strossmayera 5, Zagreb. Ovdje možete pronaći jedinstvena remek-djela moderne i klasične umjetnosti, rijetke antikvitete, ali i suvremene kreacije koje intrigiraju i oduševljavaju.

Klasici hrvatske moderne

Umjetnost obogaćuje naš život estetski i emocionalno. Umjetničko djelo može izazvati različite osjećaje, inspirirati, povezati nas s kulturnim nasljeđem i produbiti naše razumijevanje svijeta, a kvalitetna umjetnička djela često s vremenom dobivaju na vrijednosti. Kupovina umjetnosti može biti dugoročno ulaganje koje donosi financijsku dobit, dok istovremeno uživate u ljepoti djela.

Prvi dio selekcije Jesenske aukcijske izložbe čini hrvatska moderna umjetnost. Hrvatska moderna u slikarstvu, koja se razvijala krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Obilježena je prelaskom s tradicionalnog akademskog realizma na individualne, subjektivne pristupe umjetnika, inspiriranih europskim modernističkim pravcima poput impresionizma, simbolizma i secesije, a među ključnim predstavnicima ističu se Vlaho Bukovac, Bela Čikoš Sesija i Oton Iveković čije radove možete pokušati ugrabiti na aukciji.

Suvremena umjetnost

Ovoga puta, aukcija poprima i humanitarni dio u organizaciji Rotary kluba Zagreb – Donji grad. 18 suvremenih umjetnika poklonila su svoja djela za ovaj dobrotvorni segment s ciljem pomaganja djece koja boluju od rascjepa usne i nepca.

Dobrotvorni lotovi aukcije numerirani su 67 – 84 i označeni su posebnom oznakom ( ❤️ )

Kupnjom umjetničkog djela u dobrotvorne svrhe izravno pomažete onima kojima je pomoć potrebna i time aktivno sudjelujete u stvaranju pozitivnih promjena u društvu.

Kako odabrati savršeno umjetničko djelo za svoj dom, otkriva stručnjak

Nastavite čitati

Događanja

Rekordan broj posjetitelja i izlagača na sajmu graditeljstva, opremanja i uređenja Promoarh

Sajmovi su jedinstvena platforma za istraživanje inovacija i stvaranje strateških partnerstva, zbog čega bilježe sve veći broj posjetitelja i izlagača, a jedan je održan upravo prošloga tjedna u Poreču. 

Četvrto izdanje međunarodnog sajma graditeljstva, opremanja i uređenja Promoarh održano je prošloga tjedna u Poreču, a okupio je brojne stručnjake iz graditeljskog sektora. 

“Imamo rekordan broj izlagača, ove godine čak preko 100. izlagači nam dolaze iz sedam europskih zemalja, dakle, iz Hrvatske, Austrije, Italije, Slovenije, Njemačke i Češke. Sajam se proteže na 2,500 metara kvadratnih unutrašnjeg izložbenog prostora i preko 1000 metara kvadratnih vanjskoj izložbenog prostora.”, izjavila je Ivana Štiković, direktorica sajma.

Ivana Štiković, direktorica sajma

Proizvođači ovakve sajmove vide kao idealnu priliku za demonstraciju najnovijih dostignuća i tehnologija u graditeljstvu te razmjenu znanja i iskustva. Organizatori su izrazito ponosni na izlagače koji im daju povjerenje i koji se rado vraćaju svake godine.

Izložbeni program pratile su i stručne edukcije. Održano je više od 30 predavanja na temu sigurnosti, energetske učinkovitosti te digitalizacije.

“Povjerena nam je jedan dan da organiziramo stručna predavanja iz područja energetske učinkovitosti i održivosti, evo to smo i ove godine napravili gdje su članovi klastera pripremili predavanja, razna predavanja upravo s temom energetske učinkovitosti, poboljšanja energetske učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu. 

U sklopu samog predavanja smo prezentirali na početku i smjernice za energetsku obnovu zgrada koje su proglašene kulturnim dobrom, smjernice koje Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu, sa svojim stručnjacima napravio za potrebe Ministarstva kulture i medija i u suradnji sa Ministarstvom graditeljrada koje su zaštićeno kulturno dobro.”, pojašnjava dr.sc. Zoran Veršić, Klaster NZEB.

Nedavno provedeno istraživanje potvrdilo je važnost sajmova za uspješno ostvarivanje kontakta s potencijalnim klijentima te širenje poslovnih kontakata, zato ne čudi što sajam svake godine bilježi sve veći broj posjetitelja i izlagača.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice