Događanja
IKEA Hrvatska slavi deseti rođendan
U deset godina rada robna kuća IKEA Zagreb ugostila je skoro 18 milijuna posjetitelja, a ukupni promet ostvaren u tom razdoblju u Hrvatskoj iznosi više od 1 milijardu eura
Na današnji dan prije točno deset godina, 21. kolovoza 2014. otvorena je robna kuća IKEA Zagreb. Od tada, posjetilo ju je skoro 18 milijuna posjetitelja, dok je ukupni promet tvrtke IKEA Hrvatska dostigao više od 1 milijardu eura (bez PDV-a) – prve godine iznosio je nešto više od 70 milijuna, u poslovnoj godini 2023. (01. rujna 2022. – 31. kolovoza 2023.) oko 150 milijuna, dok se i za poslovnu godinu 2024., koja upravo ide svom kraju, očekuje značajni rast.
Ovakvi rezultati ne bi bili mogući da IKEA nije nastojala biti dostupna svojim kupcima i klijentima širom Hrvatske. Upravo stoga je između 2017. do 2020. otvoreno šest IKEA dostavnih centara – Rijeka, Split, Osijek, Dubrovnik, Zadar i Pula (po redu otvaranja), a 2021. otvoren je i IKEA Studio za planiranje u Splitu, prvi u regiji IKEA Jugoistočna Europa (Hrvatska, Rumunjska, Slovenija, Srbija, Ukrajina).
Velik je trud uložen i u pokretanje internetske trgovine, pa kupci svoje omiljene IKEA proizvode od 2016. godine mogu naručiti i platiti on-line. Danas taj kanal čini više od trećine ukupnog IKEA prometa u Hrvatskoj – i jedan je od najvećih udjela u IKEA svijetu koji čine 473 robne kuće u 63 države.
„Plan za prvu godinu IKEA poslovanja u Hrvatskoj bio je ostvariti prihod od 60 milijuna eura i imati oko 300 zaposlenih. Danas, dok slavimo deset predivnih godina na ovom tržištu, gotovo smo utrostručili prodaju, ali i broj djelatnika. Naši planovi time su postali stvarnost. IKEA vizija – stvaranje boljeg svakodnevnog života za što više ljudi, bilo kada i bilo gdje – čini nas onim što danas jesmo – dobrim i pouzdanim partnerom za opremanje doma”, rekla je Davorka Pazanin, odnedavno direktorica tržišta IKEA Hrvatska.
Tijekom prvog desetljeća, OFTAST tanjuri i zdjelice bili su među najomiljenijim proizvodima kupaca iz Hrvatske, pa ih je prodano čak 4,9 milijuna u raznim veličinama. Prodano je i 185.000 komada BILLY biblioteka, koje su već godinama jedan od ikoničkih IKEA proizvoda, i koje bi – poredane u nizu – tvorile biblioteku dugu 114 kilometara, dovoljno dugu da se povežu Zagreb i Maribor. Uz to, 400.000 prodanih LACK stolića svih dimenzija poslagani jedan na drugoga tvorili bi planinu visine od 164 kilometra, 18 puta višu od Mount Everesta.
Prednosti IKEA Family kluba vjernosti danas koristi čak 470.000 građana Hrvatske, koji su u njega učlanjeni.
„Znamo da bolji dom znači i bolji život, i trudimo ga se omogućiti ne samo našim kupcima, već i našim djelatnicima, bez kojih IKEA ne bi mogla biti ono što danas jest, a uvijek nastojimo pomoći i lokalnoj zajednici“, dodala je Davorka Pazanin.
Ravnopravnost, različitost i inkluzija važne su odrednice IKEA poslovanja i dio vrijednosti ove tvrtke. Koliko se o tome vodila briga, govori i to što je IKEA Hrvatska više puta, prema neovisnom istraživanju portala Moj Posao, birana za jednog od tri najbolja poslodavca među velikim tvrtkama.
IKEA Hrvatska bila je i predvodnik u tehnološkim rješenjima pa je, pored implementacije automatskog sustava za prikupljanje narudžbi, IKEA Zagreb i jedna od prvih robnih kuća koje već dvije godine koriste dronove za kontrolu stanja zaliha.
Svih ovih godina IKEA je nastojala biti i dobar susjed – donacijama i volonterskim angažmanom svojih djelatnika uključila se u pomoć stanovnicima poplavljenih područja, kao i onima ugroženima potresima i njihovim posljedicama. Upravo su, u suradnji s UNICEF Hrvatska, u tijeku realizacije donacija za KBC Zagreb te Županijsku bolnicu Čakovec, kako bi se pomoglo ukupnoj dobrobiti djece koja se liječe u ovim institucijama. Istodobno, u tijeku je i donacija Udruzi Krijesnica, koja pomaže obiteljima s djecom s malignim bolestima.
Događanja
Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami
Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.
Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.
Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.
Grad kao zajednički ekosustav
Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.
2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz
Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.
Milano: učenje grada iz perspektive životinja
Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.
2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže
Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.
Umjetnost u svakodnevici grada
Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.
U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.
Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?
Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.
Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.
Događanja
Stručni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada
U Centru Doživi Europu 12. prosinca 2025. održan je stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“.
Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.
Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom
Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.
Obnova bez početnog kapitala suvlasnika
Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.
Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje
Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.
Europski kontekst i poruke s početka skupa
Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.
Zagreb između širenja i revitalizacije
Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.
Iskustva iz Londona i Beča
Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.
Perspektiva Grada Zagreba
Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.
Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi
Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.
Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024
Radionice i ključni zaključci
U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.
Održivi pristup organizaciji
Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.
Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.
