Povežimo se

Događanja

6. otvoreni dijalog partnera ima cilj smanjenje onečišćenja zraka

Do 2050. godine

Početkom lipnja 2022. održan 6. otvoreni dijalog partnera u organizaciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Zadnji se otvoreni dijalog održao prije više od dvije godine, a kako pratimo njihova održavanja, nismo propustili povratnički.

U okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti za Republiku Hrvatsku ugrađena je inicijativa 6.1 za obnovu zgrada. Vrijedna je 4,4 milijarde kuna, a cilj joj do 2050. značajno smanjiti onečišćenje zraka dekarbonizacijom zgrada.

dijalog-dom-na-kvadrat

‘Mi i kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, a i strateškim dokumentima, višegodišnjim financijskim okvirom, te novom kohezijskom omotnicom koja će nam biti na raspolaganju, ćemo doprinijeti ostvarenju ciljeva i zelene europe, a naravno i zelene i zelenije Hrvatske’, kaže Sanja Bošnjak, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Usmjereni na širi spektar partnera

Važnosti energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva svjesni su i potpisnici Povelje o dekarbonizaciji zgrada. Ona je potpisana u sklopu 6. otvorenog dijaloga partnera kojeg je organiziralo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

dijalog-dom-na-kvadrat

‘Mi smo usmjereni na široki spektar partnera, od same javne uprave, znači neki gradovi su potpisnici, ministarstvo, isto tako Fond za zaštitu okoliša, a danas je potpisao fond za obnovu koji je u međuvremenu formiran, središnji državni ured. Isto tako svi koji sudjeluju u procesu građenja’, kaže Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

‘Zapravo je ideja otvorenog dijaloga partnera stavit za stol privatni i javni sektor te se vidi razmjena ideja i problema iz raznih kuteva. Svatko ima u svom dijelu posla određene probleme koje onda podijelimo i onda znamo svi zajedno doći do rješenja’, dodaje.

Tri arhitektonska ureda

Po prvi puta, povelju su potpisala tri arhitektonska ureda: NFO, 3LHD i Sangrad+AVP.

‘3LHD već cijeli niz godina primjenjuje zelene politike u svojim projektima i to nam je izmnimno važno i to jedan od ono strateških ciljeva. Da ti projekti budu, zeleni i zeleno usmjereni. Mislim da je u cilju dodatne promocije zelenih politika za koje se hrvatska opredijelila iznimno važno, da i arthitekti se u to uključe’, tvrdi Romana Ilić, direktorica 3HLD.

Arhitekti se često vide, ali zapravo iza cijelog projekta je čitav niz inženjera raznih struka da bi cijeli projekt na kraju mogao biti usmjeren na zeleno i energetski priča da bi mogla biti suvisla.

dijalog-dom-na-kvadrat

Potpisivanjem povelje potiče se kontinuirana suradnja na izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada i prelazak na standard gradnje zgrada gotovo nulte energije (nZEB).

Model zelene urbane obnove

‘Sad krećemo s jednim novim, holističkim pristupom, gdje ćemo sagledavati ne više samo zgrade i to ne zgrade koje se koriste, nego i prostore oko njih, znači kompletnu zelenu infrastrukturu tih javnih zgrada koje koriste i višestambenih zgrada. Ali isto tako i zgrade koje su do sada bile prazne pa nisu trošile energiju i nisu mogle bit obnovljene. Sad ćemo kroz kružno gospodarenje zgrada zapravo obnavljati i te zgrade’, kaže Ines Androjić Brajčić, iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U okviru nacionalnog plana za oporavak i otpornost financirat će se i energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Radi se o zgradama koje često ne mogu postići postotak uštede koje postižu zgrade koje nisu pod zaštitom.

300 milijuna bespovratnih sredstava

‘Za tu investiciju osigurano je 300 milijuna kuna i ministarstvo kulture i medija priprema poziv za dodjelu bespovratnih sredstava’, kaže Anastazija Magaš Mesić, iz Ministarstva kulture i medija.

‘Mi tražimo 30 posto uštede primarne energije za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra dok je obično postotak uštede koji se traži kod zgrada koje to nisu, veći’, nadovezuje se.

U postizanju energetskih i klimatskih ciljeva, potpisnici povlje vodit će se primjenom načela ‘energetska učinkovitost na prvome mjestu’, a poseban naglasak stavit će na korištenje obnovljivih izvora energije. Posljednji otvoreni dijalog bio je u veljači 2020.-te godine, nakon koje se počelo djelovati u smjeru sveobuhvatne obnove.

‘Ono što se desilo značajno je bio potres koji nas je sve doveo u situaciju da, osim o energetskoj obnovi zgrada, moramo misliti i o obnovi od potresa koja je puno skuplja’, dodaje Križ Šelendić.

6. otvoreni dijalog održan je u hibridnom obliku, a njegovi rezultati odrazit će se ne samo na dekarbonizaciju zgrada, energetske uštede i sveobuhvatnu obnovu već i na unaprjeđenje gospodarstva u gotovo svim njegovim segmentima.

Događanja

Arhibau – sajam kulture građenja i održivog razvoja

Raznolike teme od arhitekture, turizma i zelene ekonomije bile su prisutne na drugom Arhibau sajmu.

Početkom listopada održan je drugi Arhibau. Tema sajma sa stručnom konferencijom bila je Izazovi oporavka i otpornosti. Evo kako ih savladati.

Trajalo je jedan dan više nego prvo izdanje Arhibaua, ali i teme koje su otvarali bile su puno raznolikije.

Raznolike teme

‘Graditeljski sektor u BDP-u sam nosi 5, 5.5%. Međutim, utjecaj na sve ostale segmente BDP-a je znatan, i vjerojatno graničimo, kad govorimo o turizmu, kažemo 20%, ali to je sa utjecajem. Tako isto i građevina, vjerojatno doprinosi BDP-u sa 20-ak %’, kaže Tihomil Matković, predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau.hr

Upravo taj utjecaj otvara puno okolnih tema koje smo imali prilike čuti na konferenciji, bilo da su to teme iz nekretninskog sektora ili teme energenata. Recentni trenutak u graditeljstvu svakako dobro opisuje okrugli stol „Od ideje…do realizacije“.

Od ideje do realizacije

‘Izazovna je i sama ideja, naime, uopće, od ideje do realizacije, to je jedan proces sa jako jako puno sudionika, počevši od arhitekata pa do inženjera, konstruktera do onih izvođača koji na kraju to sve na gradilištu moraju zaziđati.  Izazovi su, kako vi svi volite reći jako veliki, ustvari problemi su veliki, nedostatak radne snage je veliki i ta radna snaga koja dolazi možda nije odmah sad niti educirana za sve ono što treba napraviti u tako velikoj kvaliteti, posebno u Gradu Zagrebu koji ima jako puno spomenika nulte kulture i koji ima jako puno zaštićene kulturne baštine’, kaže Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet.

Graditeljska baština

I dodaje da se zidanje brzo uči…

‘U naš plan oporavka i otpornosti su uključene i zgrade koje imaju status kulturne baštine, pojedinačno ili u zoni, imamo jednu posebnu alokaciju 300 milijuna kuna koju provodi ministarstvo kulture, gdje će se energetski obnavljati zgrade kulturne baštine koje nisu oštećene u potresu, međutim, unutar alokacije koja je zapravo 4,2 milijarde kuna za obnovu zgrade oštećene u potresu, nalazi se i mnogo zgrada koje imaju ili status zaštićenog kulturnog dobra pojedinačnog ili u zoni’, kaže Irena Križ Šelendić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zgrade se obnavljaju iz fonda solidarnosti

I te se zgrade nastavljaju obnavljati. Nakon toga iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirat će se dio vezan za energetsku učinkovitost. Pred graditeljskim sektorom svakako je puno izazova, ali njih nije nemoguće savladati.

Puno izazova pred graditeljskim sektorom

‘Ja bih rekla novaca nikad više, problema nikad više, a to očigledno ide jedno sa drugim. Ne bismo se trebali žaliti, građevinske firme naše rade obnovu, radi se jako puno iz fonda solidarnosti, iz nacionalnog plana oporavka, možda im treba sad malo jedan period prilagodbe s obzirom da su došle i strane kompanije koje su došle udružene, da se i oni udruže, ali ja vjerujem da će te početne bolesti, jako brzo se preboljeti’, kaže Mirjana.

A sajmovi poput Arhibaua koji povezuju sve segmente graditeljske struke svakako će tome pridonijeti.

Nastavite čitati

Događanja

Sajam za ljubitelje svijeta interijera – Family Mall

Ljubitelji svijeta interijera u rujnu su mogli posjetiti sajam namještaja i dekora, koji je okupio čak 100 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Srbije te BiH. Bili smo ondje i saznali koji nas trendovi čekaju ove jeseni.

Ljubitelji svijeta interijera u rujnu su mogli posjetiti sajam namještaja i dekora, koji je okupio čak 100 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Srbije te BiH. Bili smo ondje i saznali koji nas trendovi čekaju ove jeseni.

Razne dekoracije, biljke, rasvjetu, namještaj pa čak i parkete, moglo se pronaći na sajmu namještaja i dekora Story home koji je sredinom rujna održan u Zagrebu.

Sajam koji broji preko 100 izlagača

‘Radi se o sajmu namještaja i dekora koji broji čak 100 izlagača. Izlagači, znači mali i veliki proizvođači i namještaja i dekoracija dolaze nam čak iz susjednih zemalja, tako da smo ugostili brendove iz Slovenije, iz Italije, iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Htjeli smo im osigurati jednu kartu prema direktnoj prodaji i direktnoj promociji zato što se s vremenom i zadnjih godina izgubio taj jedan direktni ‘touch’ između kupca i prodavatelja’, kaže Anela Conary, organizatorica.

‘Ovaj sajam je super i očekujemo puno posjetitelja, da se možemo predstaviti i da ljudima možemo pokazat zapravo s čime se bavimo jel sam ja ovaj posao iz hobija stvorila’, kaže Ivona Vukasović, izlagačica.

Osim svojih proizvoda, izlagači su predstavili i nove trendove.

Parketi Sever – obiteljska tradicija

‘Zapravo je novo staro, vraćaju nam se naši hrastovi podovi, u natur izvedbi. Tu nam dolaze i neki novi trendovi, neki novi dizajni kao što su 3D podovi, domino kocke, inspiracija valovima, raznoraznim, beskrajnim mogućnostima slaganja’, kaže Eduard Sever, izlagač.

Tradicionalno ili retro, uklopljeno u modernu priču bilo je vidljivo u gotovo svakom kutku sajma. Mi smo zastali i kod štanda arhitektice iz Srbije, koja je u svom dizajnu spojila masivno drvo i čelik.

Bullet – ručno rađeni namještaj

‘Smatram da je to sada apsolutni trend, odnosno, već neko vrijeme, a osim što je trend, mi smatramo da je to stvar koja nije prolazna ako se dizajnira na pravi način i uklopi na pravi način, mislim da je generacijska stvar’, kaže Ivana Nenadović, izlagačica.

Corda.lightingrasvjeta u stilu 80-ih

Upravo je rasvjeta kakvu su poznavale starije generacije sada opet hit.

‘Dosta se vraćamo u retro stil, 80-ih godina, imamo tu nešto i industrijskog stila, tražene su filmament žarulje i imamo malo mesinganih zglobova, aluminij.  Najtraženije su staklene kugle radi lakšeg održavanja, estetski su jednostavnije, a i daju dovoljno svjetlosti’, kaže Dorotea Njokoš, izglagačica.

Plantmania – jedinstveni biljni terarij i rijetke biljke

U svijetu biljaka, u trendu su rijetke vrste.

‘Još uvijek su jako popularne biljke koje su varigirane, tj. koje imaju razno-razne oblike bijelog, rozog, drugačijih boja na sebi, ali isto tako su dosta popularne neke biljke koje su trenutno novo otkrivene’, kaže Mateja Majić,  izlagačica.

Među njima su se našle neke vrste begonija, od kojih jedna još nema ni ime, a vodi se pod brojem U614.

‘Pošto živi na Himalajama, jako dobro podnosi sve moguće uvjete tko da ljudi lagano prepoznaju kao nešto drugačije egzotično, a podnosi sve’, kaže.

Popularno je i stabilizirano cvijeće.

‘To cvijeće traje 4-5 godina. Znači to je buket koji vi imate i imate. Miriši, izgleda kao pravo cvijeće, i je pravo cvijeće, ali se ne suši i ne umire’, kaže.

Interijeri budućnosti

Na sajmu su predstavljeni i proizvodi kakve bi trebali imati moderni interijeri budućnosti. Za oko nam je zapela crno bijela garnitura izlagača iz Slovenije.

‘ Sjedište mora biti čvrsto, da se ne ulegne. Mora biti kvalitetno napravljena. Izgled sjedeće garniture mora biti poseban. Zato su u nju ugrađena svjetla, kao i posebna svjetla za čitanje knjiga, ali i ugrađeni zvučnici kako bi slušali glazbu i tako se umirili’, kaže Natalija Kreos, izlagačica.

Kad malo bolje sagledamo stvari, upravo je što veća ugoda u interijeru, opuštanje i smiraj trend koji će vladati i ove jeseni.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice