Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima
U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.
Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitekti i arhitektonski projekti
Hrvatski arhitekt koji je desetljećima bio ispred svog vremena ponovno je u fokusu svijeta dizajna
Malo tko zna da je ovaj hrvatski arhitekt još prije nekoliko desetljeća zamišljao gradove budućnosti, a njegov je namještaj tek ove godine predstavljen svijetu u Milanu.
Ima arhitekata koji projektiraju zgrade, a ima onih koji pokušavaju dizajnirati cijeli način života. Vjenceslav Richter bio je nedvosmisleno ovo drugo.
Arhitekt, urbanist, kipar, slikar, dizajner namještaja, scenograf… teško ga je svrstati u jednu kategoriju. Njegova su promišljanja o gradu, stanovanju i dizajnu danas aktualnija nego ikad.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Tko je bio Vjenceslav Richter?
Vjenceslav Richter (1917. – 2002.) studirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1949. godine. Ono što ga ističe u masi je opsesivna potreba da arhitekturu poveže s umjetnošću, dizajnom i svakodnevnim životom.
Za života je ostavio trag u gotovo svakom području vizualne kulture. Osmislio je jugoslavenski paviljon na Expo 58 u Bruxellesu, koji je nakon kraja izložbe demontiran, prodan i ponovo sastavljen kako bi dobio novu funkciju – katolička škola u Wevelgemu. Projektirao je interijere Kazališne kavane i Kavane Corso u Zagrebu. Razvio je utopijski projekt idealnog grada Sinturbanizam koji će doživjeti brojne iteracije, pa i varijacije imena: Sinturbanizam II. i Heliopolis.
Bio je suosnivač EXAT 51, grupe koja je prekinula s dominantnim socrealizmom i uvela apstrakciju u hrvatsku umjetnost. Čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti prikazana je kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva, grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze eksperimentirajući različitim umjetničkim medijima te daljnji razvoj ove ideje u ciklusima spontanog, semi-spontanog, slobodnog i gravitacijskog crteža te grafika.
Osim u Muzeju suvremene umjetnosti, umjetnički radovi Vjenceslava Richtera nalaze se u mnogim muzejima diljem svijeta, među kojima su The Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Museum of Contemporary Art Kiasma u Helsinkiju, Museo Civico u Padovi i dr.
I na kraju, projektirao je namještaj koji je desetljećima ostao tek na razini skica, prototipova i arhivskih nacrta. Tek ove godine, na Salone del Mobile u Milanu, taj je dizajn prvi put izašao iz arhiva i ušao u stvarnu proizvodnju zahvaljujući projektu “Revisiting Richter” hrvatskog brenda Prostoria.
EXAT 51: kada je Richter promijenio hrvatsku umjetničku scenu
Početkom 1950-ih, u vrijeme kada je socrealizam bio ne samo dominantan nego i politički poželjan, Richter je zajedno s Bernardom Bernardijem, Ivanom Piceljem, Aleksandrom Srnecom, Vladom Kristlom i Božidarom Rašicom osnovao grupu EXAT 51 — Eksperimentalni atelijer 51.
Njihova je ideja bila jednostavna, a za to doba gotovo provokativna: apstrakcija nije neprijatelj, nego budućnost. I više od toga — arhitektura, slikarstvo, skulptura i dizajn nisu odvojene discipline nego dijelovi jedne cjeline.
Ta sinteza umjetnosti postala je temelj svega što je Richter kasnije radio.
Expo 58: paviljon koji je ostavio Europu bez daha
Richterova izvorna zamisao bila je potpuno viseća konstrukcija — ideja toliko napredna da nije bila tehnički izvediva u tom trenutku. Konačno realizirano rješenje s čeličnim lukovima ipak je postalo simbol modernističke Jugoslavije i međunarodno priznato arhitektonsko djelo.
Nakon izložbe paviljon nije srušen već je premješten na drugu lokaciju u Belgiji i danas tamo postoji kao škola.
Sinturbanizam: grad koji nije bio za tadašnje doba
1960-ih Richter razvija koncept koji naziva Sinturbanizam, vlastitu viziju grada budućnosti.
Zamišljao je vertikalne gradove s racionalnom organizacijom prostora. Predlagao je više zelenila, strogo odvojenim prometom od stanovanja, modularnom gradnjom i megastrukturama koje mogu rasti prema potrebama zajednice. Kasnije razvija i Heliopolis, futuristički model grada koji ide još korak dalje.
Većina tih projekata nikada nije realizirana. No danas, dok Zagreb i drugi europski gradovi s mukom rješavaju pitanja prenapučenosti, dostupnog stanovanja i mobilnosti, Richterove skice izgledaju manje kao utopija, a više kao neiskorišteni priručnik.
Zašto se o Vjenceslavu Richteru ponovno govori upravo sada?
Hrvatski brend Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavio je projekt Revisiting Richter. Time je po prvi put u povijesti pokrenuo serijsku proizvodnju namještaja prema Richterovim originalnim skicama, prototipovima i arhivskim nacrtima.
Kolekcija obuhvaća pet linija — VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61 — s dvadesetak komada razvijenih iz ideja koje za Richterova života nikada nisu dobile šansu za pravu proizvodnju. Projekt su razvili dizajnerski studiji Numen/For Use, Grupa i Neisako zajedno s Prostorijinim timom.
Posebno je znakovito što mnogi od tih komada nisu nastajali kao samostalni proizvodi — nego kao dio većih arhitektonskih vizija, poput paviljona za Expo 58 ili hotelskih interijera. Tek sada, desetljećima kasnije, te ideje ulaze na globalno tržište.
Njegova kuća u Zagrebu — danas muzej koji možete posjetiti
Privatna kuća bračnog para Richter danas je dom Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter kojom upravlja Muzej suvremene umjetnosti i koja je otvorena za javnost.
Ondje se na jednom mjestu mogu vidjeti njegova arhitektura, umjetnost i način razmišljanja — u prostoru koji je sam osmislio kao produžetak vlastite filozofije. Ako vas je zaintrigirao čovjek koji je desetljećima bio ispred svog vremena, upravo je ta Zbirka najbolje mjesto za početak upoznavanja njegova rada.
Richter: arhitekt budućnosti kojeg smo tek počeli razumjeti
Vjenceslav Richter projektirao je gradove koji nikada nisu izgrađeni, dizajnirao namještaj koji je desetljećima ostao u arhivima i promišljao način života o kojem danas ponovno govorimo kroz teme održivosti, fleksibilnog stanovanja i gradova prilagođenih ljudima.
Nije bio ispred svog vremena samo zato što je stvarao futurističke ideje, već zato što je rano prepoznavao probleme koji su danas postali globalne teme — od prenapučenosti gradova do potrebe za kvalitetnijim javnim prostorom.
Danas, kada njegov namještaj prvi put ulazi u proizvodnju, a njegove urbanističke ideje ponovno privlače pažnju, jasno je da svijet možda nije zakasnio na Richtera — nego ga tek sada počinje razumjeti.
Naslovna fotografija: MSU
Arhitektura i dizajn
Od Dana Orisa do Green Energy Expoa: Najvažnija događanja za arhitekte i dizajnere u Hrvatskoj ovog proljeća
Od Zagreba do Opatije, proljetni kalendar donosi niz važnih domaćih događanja za arhitekte, dizajnere i građevinske stručnjake
Sezona stručnih okupljanja je u punom jeku. Pred nama su događanja za arhitekte i dizajnere koja donose nove ideje, trendove i prilike za povezivanje sa strukom.
Od festivala posvećenih arhitekturi i urbanizmu do konferencija koje otvaraju pitanja održive gradnje i energetske budućnosti, proljetni kalendar ispunjen je događajima koje vrijedi zabilježiti.
Ako pratite suvremenu arhitekturu, dizajn interijera, građevinske inovacije ili održive tehnologije, naredni mjeseci nude brojne prilike za edukaciju. Donose i inspiraciju, ali i priliku za networking te razmjenu iskustava unutar struke.
Dani Orisa otvaraju sezonu arhitektonskih događanja u Zagrebu
Prvo veliko događanje za arhitekte i dizajnere održava se 9. i 10. svibnja 2026. u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, gdje se održava novo izdanje Dani Orisa.
U organizaciji Oris Kuća arhitekture, ovaj međunarodni arhitektonski festival već više od dva desetljeća okuplja renomirane arhitekte, urbaniste, dizajnere i studente iz Hrvatske i inozemstva.
Posjetitelji mogu poslušati predavanja nekih od najzanimljivijih domaćih i svjetskih imena arhitekture, upoznati se s aktualnim projektima i saznati kako struka danas promišlja gradove, stanovanje i javni prostor.
Program počinje i dan ranije. U petak, 8. svibnja, u Oris Kuća arhitekture otvara se izložba Revisiting Richter, organizirana povodom 26. izdanja festivala. Projekt je prethodno predstavljen na Salone del Mobile, gdje je Prostoria predstavila novu kolekciju inspiriranu dizajnom namještaja Vjenceslava Richtera, jedne od ključnih figura hrvatskog modernizma. Riječ je o zanimljivom dodatku festivalskom programu koji povezuje arhitekturu, dizajn i domaću modernističku baštinu.
Pogledajte kako je to izgledalo prije 6 godina
Dani OIE u Opatiji donose fokus na energetsku budućnost gradnje
Od 20. do 22. svibnja 2026. Opatija postaje središte razgovora o obnovljivim izvorima energije kroz Dani OIE 2026.
Iako je riječ o energetskoj konferenciji, teme koje ondje otvaraju sve su važnije i za arhitekte, investitore i građevinski sektor.
Govorit će se o energetskoj neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom. Fokus će biti i na ulaganjima u obnovljive izvore te novim tehnologijama koje mogu smanjiti troškove energije za kućanstva i poslovne objekte.
Konferencija okuplja stručnjake, investitore i predstavnike institucija iz brojnih zemalja, a očekuje se još veći međunarodni interes nego prethodnih godina.
Green Energy Expo u Zagrebu predstavlja tehnologije budućnosti
Početkom lipnja ponovno se fokus vraća na Zagreb, gdje će se 9. i 10. lipnja 2026. u The Westin Zagreb održati Green Energy Expo Zagreb 2026.
Ovaj međunarodni sajam i konferencija donose pregled tehnologija koje će sve više utjecati na razvoj gradova i održivu gradnju. Posjetitelji će imati priliku upoznati rješenja vezana uz obnovljivi vodik, baterijske sustave za pohranu energije, obnovljive izvore energije, male modularne nuklearne reaktore, e-metanol i bio goriva. Uz izložbeni dio, održavat će se i panel rasprave te predavanja stručnjaka koji oblikuju zelenu tranziciju.
Dani HKIG-a zatvaraju bogatu sezonu stručnih okupljanja
Već dan kasnije, od 10. do 13. lipnja 2026., održavaju se 20. Dani HKIG, tradicionalno stručno okupljanje koje organizira Hrvatska komora inženjera građevinarstva.
Ovaj kongres namijenjen je stručnjacima iz građevinskog sektora, a program uključuje seminare, okrugle stolove i rasprave o zakonodavnim okvirima, upravljanju projektima i specijalističkim temama iz različitih grana građevinarstva. Sudionici će imati priliku pratiti aktualne promjene u industriji i povezati se s kolegama iz struke.
Proljeće prepuno prilika za inspiraciju i povezivanje
Ovogodišnja događanja za arhitekte i dizajnere pokazuju koliko se struka mijenja. Fokus više nije samo na arhitekturi i dizajnu, već i na energetici, održivosti i tehnološkim inovacijama.
Ako tražite inspiraciju za nove projekte, želite pratiti trendove ili proširiti profesionalnu mrežu, pred vama je sezona koju vrijedi iskoristiti.
A ako vas zanima što se ove godine događa i izvan Hrvatske, u idućem pregledu donosimo i najvažnije svjetske festivale, sajmove i konferencije koji oblikuju globalnu arhitektonsku i dizajnersku scenu.
You must be logged in to post a comment Login