Bez kategorije
Kako izabrati ormar po vašoj mjeri
Iako uredan i pregledan interijer ne zvuči kao teško ostvariv cilj, mnoštvo sitnica koje gomilamo tijekom godina ponekad će nas spriječiti u toj nakani. No, kvalitetan i dobro organiziran ugradbeni ormar unijet će reda i u najneurednije prostore.

Zbog svoje multipraktičnosti, ormari po mjeri postali su nezaobilazan element u manjim stanovima u kojima rasterećuju dom i racionalno skladište sitnice koje bi inače zauzimale dragocjeni slobodni prostor. Vrata ormara osiguravaju da sve vaše osobne stvari poput važnih dokumenata, CD-a, albuma s fotografijama, knjiga i drugih detalja ostanu na jednom mjestu i skrivene od pogleda.
Naravno, primarna uloga ugradbenih ormara je skladištenje odjeće. Raspored ladica, pregrada i drugih elemenata unutar ormara ovisit će o tome koliko ćemo se brzo ujutro spremiti za posao. Veliki izbor ladičara za intimno rublje i čarape, kao i klizni sistemi na izvlačenje za hlače, kravate i košulje, uvelike olakšavaju snalaženje u moru odjeće, ali sprječavaju i njezino gužvanje.
Police s najpotrebnijim odjevnim predmetima trebale bi biti u ravnini očiju, dok će se u gornjem dijelu ormara naći mjesta za odjeću koju rjeđe koristimo. Njena uporaba ipak je olakšana raznim suvremenim mehanizmima poput spuštajućeg nosača vješalica koji svaki dio garderobnog ormara čini lako dostupnim.
Ne treba zanemariti niti estetsku vrijednost ormara, pri čemu valja spomenuti njegove fronte dostupne u raznim kombinacijama boja i materijala – od mediapana i iverala do staklenih fronti koje vizualno proširuju spavaću sobu. Ukoliko izrađujete garderobni ormar po mjeri, veoma je važno pravilno izmjeriti točne dimenzije koje uključuju dubinu, širinu i visinu od poda do visine koju želimo.
Prema uzetim mjerama, skicirajte svoj budući ormar kako biste dobili što bolju sliku onoga što želite. U svoju skicu ucrtajte elemente: police, prostor za dasku za peglanje, košarice i ladice za čarape, sisteme na izvlačenje za osjetljivu odjeću, bar za alkoholna pića… Ukoliko se bavite nekim hobijem poput pecanja ili ste veliki filmofil, jedan dio ormara rezervirajte za ribičke štapove odnosno bogatu kolekciju DVD filmova.
Dobro organizirani ugradbeni ormar rasteretit će stan, a dobiveni slobodni prostor moći ćete iskoristiti na adekvatniji način.
Bez kategorije
Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya
Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.
Ljubav na prvi pogled
Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.
Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.
Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.
Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.


Vrijedna ostavština
Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.
Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
You must be logged in to post a comment Login