Bez kategorije
Centralno usisavanje – štedi novac i vrijeme te čuva zdravlje
Iako centralni sustav usisavanja nije tehnološka novotarija (u Njemačkoj i Sjedinjenim američkim državama koriste se još od početka prošlog stoljeća) kod nas ih se još i danas smatra teško dostižnim standardom. Kako bilo, riječ je o vrlo jednostavnom te izuzetno učinkovitom sustavu za čišćenje.
Centralni usisavač smješten je u izdvojenoj prostoriji: u podrumu, kotlovnici ili garaži, tako da njegov rad ne stvara buku u kućanstvu. Cjevovodom ugrađenim u zidove povezan je s interijerom, a usisne utičnice planski su raspoređene po prostoru kako bi usisavanje fleksibilnim i dugim crijevom, koje se u njih utakne, bilo što praktičnije.
Uz praktično i jednostavno rukovanje, tu je i velika snaga motora centralne jedinice čime povećava brzinu čišćenja i tako štedi vrijeme i novac. Čišćenje je vrlo efikasno, jer kod usisavanja nema vrtloženja mikročestica kao kod klasičnih usisavača, pa tako niti neugodnog mirisa prašine. Izdvojena centralna jedinica iz životnog prostora uklanja nečistoće, alergene i grinje.
Zbog navedenih prednosti primjena centralnih usisivača preporuča se u hotelima, uredima, proizvodnim pogonima, bolnicama te obiteljskim kućama i većim stanovima. Praksa je pokazala da se početna investicija vraća za samo 3-4 godine. Daljnja ušteda na troškovima, zdravlje i besprijekorna čistoća vaš su profit.
Upoznajte Disan uređaj i sustav za centralno usisavanje:
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login