Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Zgrada koja stanarima daje osjećaj kao da žive u kući

Komercijalna stanogradnja za koju je investitor tražio maksimalnu iskorištenost

Donosimo priču o originalnoj zgradi sa stanovima koju je projektirao Arhitektonski ured NFO. U nju su stanari uselili prije tri godine. A mi smo otišli provjeriti žive li onako kako je bilo zamišljeno i projektirano i koliko su zadovoljni svojim domovima.

Ova zanimljiva zgrada predstavlja komercijalnu stanogradnju za koju je investitor tražio maksimalnu iskorištenost čestice što je projektantima bio dodatan izazov jer su zahtjevom bili ograničeni u smislu oblikovanja.

kata-marunica-dom-na-kvadrat

‘Gledali smo, kako se radi o stambenoj zgradi, da pokušamo ostvariti određenu stanarsku intimu svakome stanu i de facto smo se onda fokusirali na oblikovanje balkona koji su postali ekstenzija unutarnjeg prostora’, kaže nam Kata Marunica, dipl. ing. arhitekture, koautorica projekta.

Stanovi u prizemlju imaju veliku prednost

Posegnuli su za poluotvorenim prostorom koji svoj volumen definira vrlo jasno, pružajući određenu intimu korisnicima, a opet izvana djeluje kao balkon i dovoljno transparentno. Za stanove na višim katovima dodana je vrijednost balkon, a u prizemlju je drugačije.

‘U ovom stanu gdje smo sada, njegova velika prednost je vrt, ali isto tako i stanovima koji su iznad, njihova prednost je pogled, izdizanje iznad tog okruženja u kojem se nalazimo. Također, isto, tu je veliki izazov kao i općenito stanogradnje danas da kupci sudjeluju zapravo u projektiranju tokom same gradnje, i zgrada mora biti projektirana dovoljno fleksibilno da može zadovoljiti zahtjeve kupaca tokom projektiranja, ali isto moramo biti svjesni da se vlasnici stanova mijenjaju tokom godina’, dodaje.

ufo-dom-na-kvadrat

Stanari su u ovu zgradu uselili prije više od tri godine, pa nas je zanimalo koliko su zadovoljni svojim novim domom.

Osjećaj kao da se živi u kući

‘Ustvari smo dobili šta smo tražili. Živimo u stanu, a imamo osjećaj kao da živimo u kući. Sad nakon tri i po godine što živimo tu, stvarno mogu s pravom reći da je osjećaj takav. Imamo dvoje djece, muško i žensko, i htjeli smo da svatko od nas ima svoju intimu. Znači, roditeljska soba je odvojena sa svojom kupaonom. Svaka dječja soba ima svoju kupaonu, oni imaju svoj balkon, a zajednički prostor je veliki i povezan je tako da, u principu, kad se želimo družiti, družimo se, a kad trebamo mir, imamo ga’, kaže vlasnica stana Kristina Božičević.

ufo-dom-na-kvadrat

Stanovi su projektirani tako da zadovoljavaju individualne želje svakog kupca pa je projektiranje, kako kaže arhitektica, bilo vrlo dinamično.

‘Nije bilo da smo mi ispostavili samo idejno rješenje, svi su ga prihvatili, itd. nego se tijekom projektiranja konstantno mijenjalo i bio je veliki izazov kako zapravo zadržati oblikovanje koje će još uvijek odgovarajuće odgovoriti na kontekst’, kaže arhitektica.

ufo-dom-na-kvadrat

U ovom konkretnom stanu, čim zatopli, staklena stijena se otvara, pa dnevni boravak od 25 kvadrata dobiva dodatnih dvadeset. Vani se ruča, večera, druži, klinci se igraju. Upravo je zbog predivnog vrta vlasnica imala poseban zahtjev za dodatnom staklenom stijenom.

‘Bilo je zamišljeno da ja sjedim na klupici i promatram klince kako rade snješka vani i otad nije pao snijeg, ali ja se ne dam, tu je klupica, sve je spremno, bit će’, kroz smijeh govori vlasnica stana.

ufo-dom-na-kvadrat

Vrijeme je za ocjene

Nakon tri godine života ove zgrade, vrijeme je za ocjene. ‘Na primjeru ovog stana ja mogu reći da sam jako zadovoljna jer se tokom godina kada se stanari usele, može se dogodit svašta. U ovom slučaju smo naravno, zadovoljni s rezultatom’, kaže Kata.

ufo-dom-na-kvadrat

‘Definitivno, uspjeli su napraviti to da, Kružna je sama po sebi kaotična ulica i još je tu tržnica, vikendom je gužva, a ti, kad si na terasi u svom ovom zelenilu, ni ne primijetiš to ludilo oko sebe, a kad se zatvore prozori, ništa se ne čuje. Usred centra imaš svoju oazu mira, tako da, definitivno bi opet ponovila’, sigurna je Kristina.

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice