Arhitektura i dizajn
Ured u trgovačkom centru! Izazov kojem nisu mogli odoljeti
Prostor trgovine koriste kao svojevrsni laboratorij, a u pravi ured ulazi se pritiskom na veliki crveni gumb.
Proteklih 12 godina njihova je misija pretvoriti prostor u jedinstveni doživljaj. To su uspjeli i uređenjem svog novog ureda smještenog u trgovačkom centru. Njihova je agencija specijalizirana za dizajn trgovina i ureda pa nije ni čudo da su svoj novi ured sakrili iza trgovine u shopping centru.
„Zapravo trgovački centar je i najprirodnije mjesto gdje bi mi i trebali biti. Kako se Brigada bavi interijerima koji su prvenstveno uredski i prodajni, dakle trgovine i uredi, nekako nam je bilo najlogičnije bilo da pokušamo te dvije stvari spojit u jedno“, kaže za Dom na kvadrat, Damjan Geber, osnivač i kreativni direktor Brigade.
Dućan ureda kao laboratorij doživljaja
U ured se ulazi kroz dućan. „Dućane smo morali uzeti sa uredom zato što su sastavni dio i onda je to došlo zapravo kao jedan blagoslov jer smo rekli pa mi konačno imamo svoj dućan, ajmo vidjeti šta se s tim dućanom da napraviti“, priča nam poznati hrvatski arhitekt.
Od jednog dućana napravili su showroom čije instalacije često mijenjaju. Ovaj prostor je zapravo svojevrsni laboratorij u kojem testiraju sve bitne elemente doživljaja interijera.
„Sve sa ciljem da u javnom prostoru dostupnom svima, koji je otvoren za sve posjetitelje centra nekako pokušamo i mi istražiti interakciju ljudi sa tim prostornim instalacijama koje radimo, na koji način oni na njih reagiraju i šta možemo novo, dakle da sami sebe stalno potičemo. Prve rekacije su kao i obično došle od djece. Djeca jednostavno kada ovo vide, utrče unutra i nedaju se van tako da smo imali po 10-tak djece koja su trčali pola sata i otkrili nam neke stvari koje nismo ni znali o ovoj instalaciji a to je da kada se puše u cijevi se stvaraju dosta neugodni zvukovi, a pogotovo kada 10-tero djece puše u cijevi onda je cijeli shoppig centar bio pun simfonije neugodnih zvukova koja je na kraju postala jako ugodna i zabavna“, s veseljem se prisjeća Geber.
Iza ove instalacije nalazi se ured, ali prije njega zavirit ćemo u drugi izlog koji nije otvoren za posjetitelje. Radi se o sobi za sastanke.
Retro soba za sastanke
„Opremljena je mojom dugogodišnjom kolekcijom dizajnerskog namještaja iz 70-tih i 60-tih, a ima i nešto 80-tih, sa područja bivše države. Stolice su dizajnera Nike Kralja, originalne, nepopravljene. Tu je i poznata lampa od Mebla, koju je Meblo radio po Gucinijevoj licenci, koju je također relativno teško nać zato što je napravljena od plastike koja se vrlo lako lomi tako da sve te lampe koje smo skoro svi nekada imali kod kuće, više ne postoje i to je bio jedan od vrlo dobrih ulova”, objašnjava Geber.
U cijelu sobu odllično su uklopili i komodu koja je njihov vlastiti produkt dizajn.
Speak easy ured
I u uređenju ureda pokazali su da stvaraju interijere prepune doživljaja. Njihov ured skriven je iza instalacije, a u njega se ulazi pritiskom na veliki crveni gumb.
„Svi su uvijek pozvani da dođu do nas, međutim, kada bi ured bio previše otvoren prema trgovini možda bi malo previše ljudi dolazili onda ne bi imali ništa vremena da radimo svoj posao. Pa je ideja bila da sakrijemo ured, da napravimo jedan moment iz prohibicijskih vremena, takozvani speak easy prostori. Tada su bili speak easy barovi. Barovi u koje se ulazilo kroz telefonske govornice, trebala se znat posebna šifra, koji su opet naravno popularni po cijelome svijetu, e pa mi smo napravili speak easy ured koji je sakriven iza dućana“, ističe Geber.
Dizajn bez dizajna
Dizajn ovog ureda nazivaju dizajn bez dizajna, odnosno dizajnom kroz doživljaj prostora.
„Naš ured zapravo nema gotovo ništa dizajnerskog namještaja. Odlučili smo ići sa najjednostavnijim materijalima. Koristili smo gumene podove, šperploču, obične pocinčane čelične police. Dakle, neke stvari bi više sretali u skladištima nego uredima. Međutim, u kombinaciji jedne sa drugima i posebice sa rasvjetom i naravno velikim fokusom koji je pogled na terasu, a to je pogled na zelenilo, ured je ugodan. I to je ono s čime sam najsretniji u ovom prostoru što dizajn je sekundaran, doživljaj je ono čega se svi sjećamo i čega se svi naši gosti sjećaju kad odlaze iz ureda“, naglasio je Geber u razgovoru za Dom na kvadrat.
Urbani vrt i velika terasa dio su Brigadinog novog ureda
Svi će se zacijelo sjećati mira i ugode koju pruža 90 kvadrata predivne terase sa stablima i urbanim vrtom. Želja za njim došla je u vrijeme lockdowna.
„Tada sam shvatio da znam projektirati bilo šta, a zapravo ne znam uzgojiti niti mrkvu a kamoli nešto ozbiljnije poput paradajza ili tikvice. I onda smo rekli, kada ćemo jednog dana, nać novi ured, trebao bi imati veliku terasu na kojoj ćemo moć imat i urbani vrt“, iskren je Geber.
Krenuli su sa jednom povišenom gredicom, a sada ih imaju pet. U njima su osim rajčica i tikvica, svoje mjesto našle i feferone, salata i začinsko bilje.
Sve ovo konzumiraju naravno u uredu, a već iduće godine imaju u planu ozbiljno proširenje urbanog vrta koji sada ima i pašnjak za pčelice.
Budućnost uredskih prostora je ured u koji će zaposlenici željeti doći. Ovaj ured to zasigurno je.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
Arhitektura i dizajn
Hrvatski dizajn namještaja kao spoj znanja, resursa i identiteta
Kroz malu povijest dizajna provela nas je dizajnerica Karla Kocijan, čiji rad prirodno nastavlja dugu tradiciju hrvatskog dizajna, ali je interpretira kroz suvremeni autorski izraz
U posljednjih desetak godina hrvatski dizajn, pa tako i hrvatski dizajn namještaja, sve se snažnije pozicionirao na međunarodnoj sceni.
Da interes za domaći dizajn ne jenjava potvrđeno je i 2025. godine na Zagreb Design Weeku. Ove godine su posjetitelji imali priliku upoznati brojne suvremene hrvatske proizvode, kao i prošetati izložbom predmeta iz 60-ih, 70-ih i 80-ih.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Dizajn kao životni poziv
Kroz malu povijest dizajna provela nas je dizajnerica Karla Kocijan, čiji rad prirodno nastavlja dugu tradiciju hrvatskog dizajna, ali je interpretira kroz suvremeni autorski izraz. Kako sama ističe, dizajn ju zanima od najranijih dana.
“Uvijek sam nešto crtala i radila ili su to bili interijeri ili neki komadi namještaja ili neki
proizvodi. Jednostavno, od uvijek sam znala. Onda kada sam pisala napokon taj fakultet, to je bilo samo onako jedna zanimljiva igra” rekla je Karla.
Karla kaže da je odrasla u umjetničkoj obitelji, ali je vrlo rano znala da se neće baviti istim područjima kao ostali članovi obitelji, već dizajnom. Studij dizajna opisuje kao igru koja se s vremenom razvila u ozbiljan profesionalni poziv – i uživanje.
Povijesni temelji hrvatskog dizajnerskog namještaja
Karla podsjeća da se razvoj domaćeg dizajna snažno veže uz razdoblje nakon Drugog svjetskog rata. Industrijska proizvodnja ubrzano razvijala, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ističe da je Hrvatska raspolagala bogatim resursima, posebice šumama, što je omogućilo snažan razvoj proizvodnje namještaja.
Dodaje kako je važan trenutak bio i osnutak Obrtničke škole oko 1880. godine, današnje Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, čime se započelo sustavno obrazovanje kadrova. Kratko djelovanje Akademije primijenjene umjetnosti, iznjedrilo je visoko obrazovane stručnjake koji su kasnije zapošljavani u tvornicama.
Karla objašnjava da su tadašnji dizajneri često ostajali anonimni jer su proizvodi izlazili pod imenom tvornice. Navodi imena poput Adama Petranovića, Vlade Petričevića, Olega Hržića i Mladena Orešića kao ključne autore koji su iz industrijskog sustava izrasli u samostalna dizajnerska imena.
1989. otvoren je i Studij dizajna kao interdisciplinarni i interfakultetski studij.
Tradicija kao temelj suvremenog dizajna
Govoreći o današnjem trenutku, Karla naglašava da je važno tradiciju koristiti na inovativan način. Smatra da su domaći materijali, osobito drvo, velika prednost hrvatskog dizajna, jer suvremeni kupci sve više cijene prirodne materijale i lokalnu proizvodnju.
“Hrvatska je iznimno bogata šumskim resursima, što se prirodno odražava i na dizajn namještaja. Korištenje domaćeg drva ne predstavlja samo logičan izbor materijala, već i snažnu poveznicu s tradicijom i lokalnim identitetom“, kaže dizajnerica.
Upravo takvi prirodni materijali danas su sve traženiji – publika cijeni autentičnost, održivost i domaću proizvodnju.
Prema njezinim riječima, hrvatski dizajn danas je teško svesti na jedan prepoznatljiv stil, jer se globalni trendovi brzo šire i međusobno isprepliću.
“Prije je, recimo, skandinavski dizajn koji je bio vrlo specifičan jer su koristili tako svjetlo drvo, ali danas je to vrlo moderno pa onda i druge zemlje to koriste i teško je reći da baš Hrvatska ima neki konkretan potpis.”
Izazovi proizvodnje i tržišta
Jedan od najvećih izazova za domaće dizajnere, ističe Karla, i dalje je proizvodnja. Samostalnim autorima često je teško realizirati proizvod u većim serijama bez podrške tvornica, stručnjaka i infrastrukture. Unikatni komadi mogu se proizvesti u manjim količinama, no ozbiljniji iskorak na tržište zahtijeva suradnju s proizvođačima.
Zato smatra da je suradnja dizajnera i tvornica ključna – upravo takvi modeli omogućuju stvaranje proizvoda koji se ne samo proizvode, već i kvalitetno plasiraju i promoviraju, ne samo u Hrvatskoj nego i na međunarodnoj sceni.
“Kupci jako vole hrvatski dizajn, baš zato jer je iz Hrvatske, jer je to domaći proizvod”, kaže dizajnerica.
Kupci prepoznaju vrijednost domaćeg dizajna
Unatoč izazovima, interes za domaći dizajnerski namještaj raste. Karla kaže da kupci sve češće biraju hrvatske proizvode upravo zato što su domaći, kvalitetni i izrađeni od lokalnih materijala. Ako budžet dopušta, prednost se daje domaćem dizajnu, a čak i kada je budžet ograničen, mnogi su spremni uložiti u jedan dizajnerski komad s jasnim identitetom i pričom.
Vidljivosti značajno pridonose i manifestacije poput Zagreb Design Weeka, ali i međunarodni sajmovi poput milanskog Salone del Mobile, koji javnosti jasno pokazuju da je dizajn sastavni dio svakodnevnog života.
Dizajn koji ima budućnost
Tržište hrvatskog dizajnerskog namještaja danas se gradi na snažnim povijesnim temeljima i suvremenim autorskim pristupima. Kroz kvalitetu, promišljenu proizvodnju i snažnu prezentaciju, domaći dizajn sve se jasnije pozicionira – ne kao prolazni trend, već kao dugoročna vrijednost.
