Arhitektura i dizajn
Damjan Geber: Arhitektura je stvaranje doživljaja
Stvaranje jedinstvenog prostornog doživljaja posao je poznatog hrvatskog arhitekta Damjana Gebera.
U intervjuu Damjan Geber otkrio nam je zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno, kako na nas utječe prostor koji nas okružuje i još mnogo toga.
Gospodine Geber, kako arhitekt stvara doživljaj u prostoru?
Svaki arhitekt stvara doživljaj u prostoru, svjesno ili nesvjesno. Kad god projektiramo prostor, bilo da se radi o interijeru, eksterijeru, zgradi, vikendici, kući za odmor, hotelu, dućanu ili bilo kojem drugom obliku prostora, arhitektura je stvaranje nekakvog doživljaja omeđenog sa zgradom. Svaki arhitekt mora razmišljati prvenstveno o tome kako se čovjek osjeća i on zapravo stvarajući prostor kroz osnovne alate koje ima na raspolaganju utječe na to raspoloženje. Svjetslost, miris, tekstura, vidljivo, nevidljivo, pregradni zidovi, transparentni, netransparentni, sve to utječe na to kako mi doživljavamo prostor, a tek onda da li nam je to lijepo ili manje lijepo.

Što znači doživljaj u prostoru, na poseban način možemo osjetiti na ovoj izložbi „Od arhitekture do doživljaja“ u Hrvatskom dizajnerskom društvu?
Hrvatsko dizajnersko društvo je nažalost jedna vrlo mala galerija. Pa smo odlučili napraviti jedan potpuno novi prostor unutar poznatog prostora i vidjeti da li možemo stvoriti nekakkv drugačiji doživljaj unutar onoga što je većini posjetitelja ove izložbe već potpuno poznati prostor.

Zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno?
Kada radimo arhitekturu za korisnika, mi njega moramo poznati. Mi ne gradimo zgradu koja će biti spomenik nama, našoj umjetnosti nego lijepa fotografija na Pinterestu, nego stvaramo nečiji dom. I taj dom mora odgovoriti na potrebe, navike, želje onih za koje radimo. Kada radimo javne prostore, tu također postoji korisnik, međutim mi njega ne poznajemo. Bez da upoznamo tko je on i tko bi on mogao biti i tko želimo da on bude, teško da onda možemo napraviti prostor koji će njega onda i privući.
Zato je danas bitno da u pristupu arhitekturi, jako duboko uđemo u analitiku, koristeći sve metode koje su na raspolaganju i koristeći suradnike koji o tome znaju puno više nego mi: od psihologa, biheviolanih psihologa, analitičara, čak i web analitičara jer dobar dio naših života se danas događa i na mreži.

Podigli ste svijest o važnosti načina na koji ljudi percipiraju prostor. Zašto nam je važan prostor koji nas okružuje?
Prostor koji nas okružuje, u nama stvara nekeakve navike, on zapravo jako utječe na naše ponašanje. Primjerice jedan uredski prostor, možda nismo svjesni da mi u tom uredskom prostoru provodimo veliku većinu svog budnog vremena. Da li je taj prostor prilagođen onome što mi tamo radimo, da li se mi u njemu osjećamo dobro, da li sa srećom idemo u taj prostor kada idemo na radno mjesto ili idemo zato što moramo negdje raditi. To je razlika u tome što on može utjecati na naše ponašanje i na tom radnom mjestu i nakon njega.

Uređujete i uredske prostore. Zašto više nije dovoljno imati običan ured? Kakva je budućnost uredskog prostora?
Bitno je naći balans između toga da li se u uredskom prostoru osjećamo motivirano, ugodno, ali prikladno onome za što smo tamo a to je naš posao. I da li nam ostavlja dovoljno vremena za ono drugo vrijeme a to je privatno vrijeme koje provodimo negdje drugdje.“
Uredski prostor mora bit motivirajuć, mora odgovoriti na sve potrebe koje zaposlenici sa navikama prije i poslije Covid pandemije imaju, a ne služiti kao mjesto koje će ih zadržati maksimalno moguće vrijeme na ovom svijetu. Hibridni rad je rad budućnosti, a on uključuje rad sa jedne, dvije, 5 ili 25 lokacija.

Uredili ste puno komercijalnih prostora. Često su ljudi zapanjeni izgledom trgovinama na otvorenju. Ali što je s doživljejem tih prostora poslije?
Trgovina se ne vrednuje na otvorenju. Na otvorenju je sve super kao što ste rekli. Sve sjaji, sve je divno i to može trajati mjesec, dva možda i tri. Međutim onda će doći onaj dan u kojem trgovina mora počet zarađivat. I to je užasno izazovno za nas i mi te projekte shvaćamo kao puno širi izazov u kojem je uspjeh trgovine, uspjeh projekta.

Arhitektura i dizajn
La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona
Bofill ju je zamislio kao “prostor stalne transformacije”, gdje se arhitektura ne doživljava kao statična forma, već kao živi organizam koji raste i razvija se zajedno s onima koji u njemu žive i stvaraju

U industrijskom predgrađu Barcelone, ondje gdje su nekoć vladali buka strojeva i sivi oblaci prašine, danas se nalazi jedno od najfascinantnijih arhitektonskih ostvarenja 20. stoljeća – La Fábrica.
Ovaj jedinstveni projekt, djelo vizionarskog arhitekta Ricarda Bofilla, primjer je kako kreativnost i poštovanje prema prošlosti mogu stvoriti prostor koji nadahnjuje i pola stoljeća nakon svoje obnove.
Ovako izgledaju stanovi u centru Barcelone! 5 primjera inspirativnih renovacija
Napuštenu cementaru Bofill je otkrio 1973. godine. Pokrenuo je radikalnu, višegodišnju transformaciju prostora, odlučan u namjeri da zadrži industrijski karakter, ali mu udahne novi, suvremeni život.
Suživot prirode i industrije
Jedna od najupečatljivijih karakteristika projekta je način na koji su priroda i arhitektura dovedeni u savršeni balans. Zidine koje su nekoć bile simbol industrijskog napretka, danas su prekrivene penjačicama, čempresima i eukaliptusima. Vrt koji okružuje kompleks nije samo dekoracija – on je integralni dio koncepta, zamišljen kao “zeleni filter” između unutarnjeg i vanjskog svijeta.
Unutrašnjost je jednako impresivna. Prostorije su prostrane, s visokim stropovima i velikim prozorima koji propuštaju obilje prirodnog svjetla. Materijali su ostali vjerni izvornoj industrijskoj estetici – beton, metal, sirovo drvo – no sve je oplemenjeno elegantnim detaljima i sofisticiranim interijerima. Posebnu pažnju plijeni stubište, skulpturalno i gotovo monumentalno, koje spaja razine nekadašnjih silosa s lakoćom i stilom.
La Fábrica kao dom, studio i manifest
Iako na prvi pogled izgleda kao umjetnička instalacija, La Fábrica je uistinu dom – i to dom koji se koristi. Bofill je ovdje smjestio svoj privatni život, ali i profesionalni studio, stvarajući prostor u kojem granice između rada i odmora, između umjetnosti i svakodnevice – jednostavno ne postoje. Ova multifunkcionalnost samo potvrđuje osnovnu ideju projekta: prostor se ne treba definirati svojom prošlošću, već mogućnostima koje otvara.
Osim što je dom, La Fábrica postala je i manifest arhitektonske filozofije. Bofill je njome želio dokazati da je svaki prostor vrijedan transformacije, da je svaka zgrada potencijalni medij kreativnosti. Njegov pristup restauraciji – zadržati što se može, redefinirati što se mora – danas se sve više prepoznaje kao održiva i odgovorna praksa u suvremenoj arhitekturi.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Danas, desetljećima nakon završetka projekta, La Fábrica i dalje izaziva divljenje. Njezina estetika, funkcionalnost i filozofija čine je jedinstvenom pojavom u svijetu arhitekture. I što je najvažnije – pokazuje kako prava ljepota može nastati upravo tamo gdje je drugi najmanje očekuju.
Naslovna fotografija: ArchDaily
Dizajn i trendovi
Eichholtz by Mashroom i Intera hub uspješno održali ekskluzivni masterclass za profesionalce u dizajnu interijera
Ekskluzivni masterclass spojio je stručnjake iz dizajna interijera na inspirativnom i edukativnom događaju.

U showroomu Eichholtz by Mashroom, u suorganizaciji s portalom Intera hub, 11. lipnja održan je iznimno uspješan stručni događaj — masterclass radionica namijenjena arhitektima, dizajnerima interijera, građevinskim investitorima i hotelijerima. Događaj je okupio velik broj relevantnih sudionika iz industrije i poslužio kao platforma za umrežavanje, razmjenu ideja i praćenje najnovijih trendova u svijetu interijera.
Program je započeo inspirativnim predavanjem predstavnika brenda Eichholtz, koji su sudionicima predstavili filozofiju brenda, razvojne smjernice te pretpremijerno otkrili novu liniju proizvoda koja se službeno lansira u rujnu 2025. Ova nova kolekcija namijenjena je profesionalnom projektiranju interijera u ugostiteljskom sektoru, s naglaskom na izdržljivost, funkcionalnost i estetsku vrijednost, ali i mogućnost personalizacije prema zahtjevima krajnjih korisnika.



Kroz niz primjera i demonstracija, prisutni su imali priliku upoznati se s inovativnim rješenjima koja podižu standard dizajna i dodaju stvarnu vrijednost prostoru — bilo da je riječ o luksuznim hotelima, restoranima ili suvremenim kafićima.
Uz edukativni sadržaj, masterclass je bio popraćen vrhunskim gastronomskim doživljajem u izvedbi chefova iz restorana Forty Two, dok je za opuštenu atmosferu tijekom večeri bio zadužen DJ Sven Pravica.




Odaziv i reakcije sudionika potvrđuju da je ovakva vrsta događanja iznimno važna za daljnje jačanje profesionalne zajednice. Ostvareni su brojni novi kontakti, pokrenute buduće suradnje i potvrđena zajednička želja za nastavkom edukacije i inspiracije u industriji.
“Eichholtz nije samo brend namještaja – to je platforma za povezivanje, profesionalni razvoj i poticanje kreativnosti u interijerima.”
Zahvaljujemo svim sudionicima na prisutnosti, entuzijazmu i podršci. S nestrpljenjem iščekujemo sljedeće prilike za susret i nastavak stvaranja jedinstvenih iskustava u svijetu dizajna.
You must be logged in to post a comment Login