Povežimo se

Arhitektura

Damjan Geber: Arhitektura je stvaranje doživljaja

Stvaranje jedinstvenog prostornog doživljaja posao je poznatog hrvatskog arhitekta Damjana Gebera.

U intervjuu Damjan Geber otkrio nam je zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno, kako na nas utječe prostor koji nas okružuje i još mnogo toga.

Gospodine Geber, kako arhitekt stvara doživljaj u prostoru?

Svaki arhitekt stvara doživljaj u prostoru, svjesno ili nesvjesno. Kad god projektiramo prostor, bilo da se radi o interijeru, eksterijeru, zgradi, vikendici, kući za odmor, hotelu, dućanu ili bilo kojem drugom obliku prostora, arhitektura je stvaranje nekakvog doživljaja omeđenog sa zgradom. Svaki arhitekt mora razmišljati prvenstveno o tome kako se čovjek osjeća i on zapravo stvarajući prostor kroz osnovne alate koje ima na raspolaganju utječe na to raspoloženje. Svjetslost, miris, tekstura, vidljivo, nevidljivo, pregradni zidovi, transparentni, netransparentni, sve to utječe na to kako mi doživljavamo prostor,  a tek onda da li nam je to lijepo ili manje lijepo.

Što znači doživljaj u prostoru, na poseban način možemo osjetiti na ovoj izložbi „Od arhitekture do doživljaja“ u Hrvatskom dizajnerskom društvu?

Hrvatsko dizajnersko društvo je nažalost jedna vrlo mala galerija. Pa smo odlučili napraviti jedan potpuno novi prostor unutar poznatog prostora i vidjeti da li možemo stvoriti nekakkv drugačiji doživljaj unutar onoga što je većini posjetitelja ove izložbe već potpuno poznati prostor.

damjan-geber-dom-na-kvadrat

Zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno?

Kada radimo arhitekturu za korisnika, mi njega moramo poznati. Mi ne gradimo zgradu koja će biti spomenik nama, našoj umjetnosti nego lijepa fotografija na Pinterestu, nego stvaramo nečiji dom. I taj dom mora odgovoriti na potrebe, navike, želje onih za koje radimo. Kada radimo javne prostore, tu također postoji korisnik, međutim mi njega ne poznajemo. Bez da upoznamo tko je on i tko bi on mogao biti i tko želimo da on bude, teško da onda možemo napraviti prostor koji će njega onda i privući.

Zato je danas bitno da u pristupu arhitekturi, jako duboko uđemo u analitiku, koristeći sve metode koje su na raspolaganju i koristeći suradnike koji o tome znaju puno više nego mi: od psihologa, biheviolanih psihologa, analitičara, čak i web analitičara jer dobar dio naših života se danas događa i na mreži.

moderna-arhitektura-brigada-dom-na-kvadrat

Podigli ste svijest o važnosti načina na koji ljudi percipiraju prostor. Zašto nam je važan prostor koji nas okružuje?

Prostor koji nas okružuje, u nama stvara nekeakve navike, on zapravo jako utječe na naše ponašanje. Primjerice jedan uredski prostor, možda nismo svjesni da mi u tom uredskom prostoru provodimo veliku većinu svog budnog vremena. Da li je taj prostor prilagođen onome što mi tamo radimo, da li se mi u njemu osjećamo dobro, da li sa srećom idemo u taj prostor kada idemo na radno mjesto ili idemo zato što moramo negdje raditi. To je razlika u tome što on može utjecati na naše ponašanje i na tom radnom mjestu i nakon njega.

djevojka-gleda-u-mobitel-dom-na-kvadrat

Uređujete i uredske prostore. Zašto više nije dovoljno imati običan ured? Kakva je budućnost uredskog prostora?

Bitno je naći balans između toga da li se u uredskom prostoru osjećamo motivirano, ugodno, ali prikladno onome za što smo tamo a to je naš posao. I da li nam ostavlja dovoljno vremena za ono drugo vrijeme a to je privatno vrijeme koje provodimo negdje drugdje.“

Uredski prostor mora bit motivirajuć, mora odgovoriti na sve potrebe koje zaposlenici sa navikama prije i poslije Covid pandemije imaju, a ne služiti kao mjesto koje će ih zadržati maksimalno moguće vrijeme na ovom svijetu. Hibridni rad je rad budućnosti, a on uključuje rad sa jedne, dvije, 5 ili 25 lokacija.

moderni-ured-bruketa-zinic-dom-na-kvadrat

Uredili ste puno komercijalnih prostora. Često su ljudi zapanjeni izgledom trgovinama na otvorenju. Ali što je s doživljejem tih prostora poslije?

Trgovina se ne vrednuje na otvorenju. Na otvorenju je sve super kao što ste rekli. Sve sjaji, sve je divno i to može trajati mjesec, dva možda i tri. Međutim onda će doći onaj dan u kojem trgovina mora počet zarađivat. I to je užasno izazovno za nas i mi te projekte shvaćamo kao puno širi izazov u kojem je uspjeh trgovine, uspjeh projekta.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Hoće li umjetna inteligencija ostaviti dizajnere bez posla?

Umjetna inteligencija ili AI pojavila se kao transformirajuća snaga  u području dizajna interijera revolucionirajući način na koji se prostori koncipiraju, planiraju i dovode u život. Unatoč uvriježenom mišljenju da umjetna inteligencija napravi kompletan dizajn uglavnom se koriste generativni alati, odnosno napredna analiza podataka. 

Kako nam AI pomaže u dizajnu prostora

Timi Kovačević, konzultant za uređenje poslovnih prostora, umjetnu inteligenciju koristi na projektima gdje se analiziraju veliki skupovi podataka. Proučavamo kako ljudi koriste prostor, proučavamo kad dizajniramo hotele različite recenzije, proučavamo kretanje ljudi kroz prostor, odnosno pratimo okupiranost. Uz tu tehnologiju i primjenu pametnih senzora koji su integrirani unutar prostora, dobiju se nevjerojatne količine podataka i u konačnici stvara se određena predikcija i scenariji što bi trebalo učiniti kako bi prostorni resursi bili učinkovitiji i samo korisničko iskustvo bilo puno bolje prilikom boravljenja u određenim prostorima, objasnio je Timi Kovačević iz tvrtke DC&T. 

Korištenjem AI algoritama generiraju se i procjenjuju različite konfiguracije prostorije uzimajući u obzir njene dimenzije te korisničke preferencije, što omogućuje optimalno iskorištavanje prostora i uvelike štedi vrijeme. 

Kad govorimo o istraživanju na koji način ljudi koriste prostor, primjerice ako se radi o uredskom prostoru, hotelskom, poliklinici ili slično, možemo generirat informacije o interakciji unutar pojedinih prostora, bihevioralnog ponašanja i pratit na koji način korisnici ostvaruju interakciju unutar prostora, ali isto tako, kada pričamo o hotelskoj industriji, vi uz takve alate jednostavno možete generirati recenzije, korisnička iskustva iz tisuće različitih recenzija i s takvim informacijama možete donosit puno bolja, kvalitetnija dizajnerska rješenja i prilagođenija samom korisniku, izjavio je Timi Kovačević za Dom na kvadrat.  

Više vremena za kreativni proces umjesto administracije

DC&T projektni tim umjetnu inteligenciju koristi od samog početka što im je donijelo mnoge benefite.   

Koristeći umjetnu inteligenciju ubrzali smo procese, čak i za više od 30 posto i naši timovi danas se puno više mogu fokusirat na kreativne proces, a manje vremena potrošiti na administraciju.  

Neki alati koje pokreće umjetna inteligencija  mogu predložiti paletu boja i tekstura koje bi pristajale nekom prostoru, što također funkcionira na analizi dizajnerskih trendova i postojećih dekora. No, to ne znači da će dizajneri interijera u budućnosti biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom. 

Ja baš mislim suprotno. Dizajneri interijera će u konačnici, potencijalno imat i više posla ukoliko će prigrlit nove alate i nove tehnologije. Ono što vidimo je da definitivno industrija arhitekture i dizajna se mijenja na bolje jer danas s takvim alatima možemo biti kreativniji, financijski povoljniji ali isto tako, možemo bit i brži, odnosno možemo paralelno vodit puno više projekata nego što je to bilo prije upotrebe takve tehnologije, objasnio je Kovačević. 

Umjetna inteligencija pomaže dizajnerima pronaći inspiraciju iz raznih izvora, a analizom uzoraka i elemenata, predložiti kreativni smjer kretanja u projektu, no, Timi smatra da ipak neće moći u potpunosti zamijeniti čovjeka. 

Definitivno tu će uvijek bit suradnja zapravo čovjeka i kreativnih timova kao takvih, ne mislim da će umjetna inteligencija u potpunosti zamijenit ali definitivno će olakšat, ubrzat će procese, naravno trebamo razdvojit arhitekturu i dizajn između možda rezidencijalnih nekretnina i komercijalnih prostora gdje su puno kompleksniji projekti, gdje su puno drugačiji budžeti i tako dalje, a taj jedan aspekt gdje će tehnologija zapravo biti jedina ta koja će vam ponudit neki dizajn, no čovjek će uvijek tu morat napravit određeno budžetiranje, građevinski dio i slično te zato smatram da će ljudski faktor biti nužan kako se u konačnici implementirali takvi projekti, rekao je Kovačević. 

Gdje nam sve umjetna inteligencija može pomoći

Ugradnjom pametnih sustava u kuće, AI će optimizirati rasvjetu, temperaturu i druge čimbenike kako bi se smanjila potrošnja energenata i ugljikova otiska. Analizom povijesnih podataka i trenutnih tržišnih uvjeta, umjetna inteligencija može predvidjeti nadolazeće trendove i stilove. Osim toga, moguće je pokrenuti virtualne pomoćnike koji će obavljati rutinske poslove, oslobađajući više vremena za kreativno razmišljanje. 

Definitivno je ova tehnologija, kao i sve prijašnje tehnologije koje su imale svojevrsnu revoluciju, treba vrijeme za prihvaćanje, da se ljudi aklimatiziraju i u konačnici vide benefite i što to donosi za kvalitetu njihovih života. Tek nakon te neke tranzicije vjerujemo da će to bit u svakodnevnici i da će to bit na razini od fizičkih osoba do kompletne primjene u poslovanju, izjavio je Kovačević. 

Integracija umjetne inteligencije u dizajn interijera pruža brojne prednosti za dizajnere i klijente, a svakodnevnim razvojem, obećavajući je alat za bolju budućnost. 

Nastavite čitati

Arhitektura

Luksuzni i ugodni interijeri u kojima se volimo družiti

Lako je pretpostaviti da se kod otvaranja komercijalnih prostora vodi briga o zanimljivoj ponudi i iskusnom osoblju, no posljednjih godina primjećuje se pomak u svjesnosti o uređenju tih prostora. 

Goran Gračanin, dizajner komercijalnih interijera kaže da se tržište promijenilo prije svega po tome što su prije 10 godina ugostitelji prvenstveno razmišljali kako napraviti prostor koji će funkcionirat, koji će biti solidan i da se ne potroši preveliki budžet. Danas su postali svjesni koliko je zapravo taj vizualni kod interijera bitan u poslovanju pa se uz sam nekakav dizajn interijera velika pažnja posvećuje i marketingu i uniformama konobara i cjenicima i cijelom tom konceptu koji prati to nekakvo obrtno sredstvo.

Dizajn komercijalnog prostora

Dizajn interijera komercijalnih prostora uvelike se razlikuje od dizajna rezidencijalnih prostora. Osim što treba odisati ugodnom atmosferom, komercijalni prostor, poput kafića, restorana ili noćnog kluba, treba dizajn interijera koji će se sviđati većem broju posjetitelja. 

Kad se uređuje komercijalni prostor potpuno je drugačiji način promišljanja nekakvog dizajna interijera u kafićima, recimo barovima, u nekakvim restoranima i u noćnim klubovima. Jer su ljestvice tih nekakvih poticajnosti unutar samo prostora su različite. Noćni klub naravno mora biti sastavljen i napravljen na način da zadovoljava neke druge kriterije, neke druge potrebe, kaže Gračanin te da svaki potencijalni komercijalni prostor treba razmotriti iz funkcionalne i operativne perspektive. 

Treba paziti na poziciju, to znači postoji li osigurano parkiralište za posjetitelje, blizina šetnica, frekvencija ljudi, što su osnovni parametri za neki prostor je li uopće može zaživjeti kao komercijalni prostor, a zatim krenuti u sami interijer i tražiti koje su to neke sastavnice koje nam zapravo trebaju pomoći da bi taj prostor trebali napraviti što funkcionalnijim, nastavio je Gračanin. 

Uređenje interijera kao slika branda

Pretvaranje prostora u inspirativni interijer s kojim se klijenti mogu povezati postao je ključan dio procesa izgradnje nekog brenda. 

Da bi znali što je to što je trenutno u trendu treba pratiti ne samo nekakve portale, emisije, knjige koje se bave dizajnom interijera, nego treba pratiti i modu, film, glazbu, sve popratne sadržaje koji se prije ili kasnije ovoga nađu u tom prostoru, objasnio je Gračanin za Dom na kvadrat. 

Tako je zagrebački kafić Coffee In svoj dizajn interijera započeo od velikih ulja na platnu, optičkih vlakana, neonskih natpisa i zelenila na osnovu kojih su birane boje i materijali. 

Vodili smo se idejom korištenja toplih tonova i upotrijebili smo materijale koji u sebi imaju i staro zlato, mesing, bakar, rose gold i na tom konceptu smo zapravo onda bazirali kompletan dizajn, dok smo kultni restoran Kaptolska klet obogatili zanimljivim tapetama i rasvjetom čime je dobio potpuno novi vizualni identitet. 

Radili smo kompilaciju neka dva ili tri stila čime smo postigli da prostor izgleda ugodno i luksuzno, rekao je Goran Gračanin. 

Novi je trend povezivanje različitih koncepata u noćnim klubovima, kao što je zagrebački LAF. To zahtijeva dizajn interijera koji će dobro izgledati u svim uvjetima. 

Ove naše društvene mreže koje svi koristimo, su dovele do toga da su, da su prostori morali postati fotogenični. Klijenti sami rade promociju tih prostora i zato moraju izgledati ugodno, luksuzno i biti vizualno privlačni, izjavio je Gračanin.  

Dizajn interijera komercijalnih prostora mora biti dosljedan, usklađen i komunicirati poruku s kojom će se posjetitelji moći poistovjetiti. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice