Arhitektura i dizajn
Što su brižljiva arhitektura i urbanizam?
O prirodnom okolišu brinemo u mnogo različitih aspekata. Ne samo razvrstavanjem otpada i korištenjem javnog prijevoza umjesto automobila. Veliki utjecaj na ekologiju također imaju promjene koje se odvijaju u građevinskoj industriji. Primjer takvih promjena je i trend brižljive arhitekture.
Brižljiva arhitektura – što je to?
Prema istraživanjima, građevinska industrija odgovorna je za 23% onečišćenja zraka, 40% onečišćenja pitke vode i proizvodnju čak 50% otpada! Svijest o ovim zabrinjavajućim podacima nagnala je mnoge tvrtke u ovom sektoru da radikalno promijene pristup vlastitoj misiji i vrijednostima. Na taj je način trend održive gradnje počeo dobivati na popularnosti. Utemeljen na svjesnom korištenju prirodnih sirovina i tehnologijama za uštedu energije, brzo se usadio u umove arhitekata diljem svijeta.
Kao posljedica toga, počeli su projektirati niskoemisione građevinske konstrukcije koje koriste tehnološka dostignuća u cilju redovitog smanjenja ugljičnog otiska tijekom eksploatacije. Na učinke nismo morali dugo čekati. Samo u Hrvatskoj održiva gradnja omogućila je Puli da 2020. godine osvoji nagradu Sustainable City Award Svjetske organizacije za održivi razvoj za gradove koji se razvijaju na održiv način.
Svijest o potrebi implementacije održivih rješenja šire i aktivnosti hrvatskog ogranka Green Building Council koji kroz brojne projekte nastoji podići svijest o ekološkoj gradnji.
Međutim, treba imati na umu da postoji temeljna razlika između opisane održive gradnje i brižljive arhitekture. Oba ova trenda se zbog ove razlike ne mogu staviti u istu ravan..
Razlika je u načinu razmišljanja o građevinskom objektu. Dok se ekološka gradnja usredotočuje na građevinu kao funkcionalan objekt, dizajniran da ispuni specifične ciljeve, a istovremeno bude ekološki prihvatljiv, brižljivi urbanizam se proteže na mnoge druge aspekte vezane uz nastanak spomenutog objekta.
Na primjer, kada arhitekt, koji projektira u skladu s načelima održive gradnje, odluči upotrijebiti drvo u projektu, on to čini jer je to obnovljivi resurs koji odgovara pretpostavkama ekološkog dizajna. Međutim, sukladno smjernicama brižljive arhitekture, važno je ne samo iskoristiti ovo drvo, već i osigurati da njegova nabavka ne uzrokuje nikakvu štetu okolišu. Štoviše, svi ljudi koji su uključeni u proces stvaranja, a potom i korištenja zgrade također su u centru pažnje. Od onih koji se bave nabavkom i obradom materijala, preko onih koji se bave izgradnjom objekta, pa sve do onih koji se bave održavanjem građevine.
Kako graditi brižljivo?
Elementi brižljive arhitekture prodiru u mnoge elemente stvarnosti. U cilju implementacije iste u urbane projekte, dovoljno je pogledati oko sebe i primijetiti izvrsne primjere za njezine primjene.
Jedan od najboljih primjera je reciklaža građevinskih materijala među kojima se svakako ističe aluminij. Ova sirovina savršeno se uklapa u trend brižljivog urbanizma, npr. zbog ušteda koje donosi njegova obrada i ponovna uporaba. Ovim procesom možemo uštedjeti čak 95% energije u usporedbi s proizvodnjom primarnog aluminija. Prednosti recikliranja aluminija se također očituju u 95% manjem onečišćenju zraka i čak 97% manjem onečišćenju vode.
Mogućnosti povezane s ovim procesom koristi tvrtka Aluprof koja proizvodi aluminijske sustave za proizvodnju prozora i vrata namijenjenih kako poslovnoj tako i stambenoj gradnji. U ponudi tvrtke nalaze se rješenja koja se uklapaju u ekološke trendove arhitekture. Kao primjere, između ostalog, možemo navesti:
- zidove u sustavu MB-SR50N, koji su savršeni za izradu ostakljenih fasada zgrada, zahvaljujući visokom koeficijentu toplinske izolacije i vodootpornosti,
- prozore i vrata sa sustavima MB-86N i MB-79N namijenjene energetski štednoj gradnji,
- MB-104 Passive s certifikatom Passive House Institute Darmstadt za pasivnu gradnju.
Zgrade koje brinu o okolišu
Aluminijski prozori, vrata i fasade s Aluprof sustavima korišteni su u mnogim projektima diljem svijeta, gdje se može primijetiti veliki utjecaj brižljive arhitekture. Jedan od najboljih primjera korištenja ovih rješenja je Sara Kulturhus – najviša drvena zgrada na svijetu, gdje je uz visokokvalitetno drvo (nabavljeno u skladu sa svim ekološkim standardima) iskorištena i spomenuta aluminijska fasada MB-SR50N HI+.
Još jedan zanimljiv primjer korištenja elemenata brižljive arhitekture je revitalizacija i pružanje novih funkcija starim zgradama implementacijom ekoloških rješenja. To su razmišljanje slijedili arhitekti koji su revitalizirali poljski projekt pod nazivom Browary Warszawskie, pretvarajući bivšu pivovaru u poslovno-stambeni kompleks ili češku dvoranu Nadraží Havířov, koja se od kolodvorske zgrade pretvorila u sportski i kulturni centar.
Let’s build a better future
Nasuprot klasičnim trendovima dizajna, brižljiva arhitektura fokusira se ne samo na samu zgradu kao finalni proizvod, već i na sve druge aktivnosti koje vode do izgradnje zgrade. Iz tog razloga implementacija njezinih načela već u fazi projektiranja ima znatno veći utjecaj na ekološki aspekt procesa izgradnje, od trenutka nabavke sirovina, preko primjene odgovarajućih tehnologija pa do jednostavnog, niskoemisionog logističkog procesa. Svi ovi elementi kombinirani i usklađeni na pravi način pridonose poboljšanju stanja prirodnog okoliša u puno većoj mjeri nego sama niskoemisiona zgrada s najboljim mogućim građevinskim certifikatima.
Aluprof se sa svojom ponudom sustava prozora i vrata od recikliranog aluminija savršeno uklapa u ovaj trend, omogućujući izgradnju dugotrajnih, „zelenih“ objekata uz najmanji mogući utjecaj na floru i faunu našeg planeta. Riječ je o objektima koji će, zahvaljujući korištenju odgovarajućih materijala, služiti ne samo nama, već i budućim generacijama.
Aluprof SA
+38 970 213 563
Viktor Stojanoski
vstojanoski@aluprof.eu
aluprof.com/hr
Arhitektura i dizajn
Ovo su 3 najimpresivnija stadiona Svjetskog prvenstva 2026. godine
Ljubitelji nogometa pratit će najveće zvijezde svijeta, no ljubitelji arhitekture i dizajna imat će jednako dobar razlog za praćenje…
Od povijesnog stadiona na kojem je igrao Pelé do futurističkih arena s pomičnim krovovima i najvećim ekranima na svijetu – donosimo tri stadiona koja će obilježiti Svjetsko prvenstvo 2026.
Svjetsko prvenstvo 2026. bit će najveće u povijesti nogometa. Po prvi put domaćini su tri države, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Meksiko, a utakmice će se igrati na stadionima koji predstavljaju vrhunac suvremene arhitekture i tehnologije.
Ljubitelji nogometa pratit će najveće zvijezde svijeta, no ljubitelji arhitekture i dizajna imat će jednako dobar razlog za praćenje: neki od stadiona na kojima će se igrati utakmice već su postali ikone svojih gradova, dok drugi pomiču granice mogućeg u konstrukciji, održivosti i iskustvu gledatelja. Donosimo tri koja se posebno izdvajaju.
1. Estadio Azteca – stadion koji je ispisao povijest nogometa
Malo je sportskih objekata koji nose status kakav uživa Estadio Azteca. Otvoren 1966. godine, ovaj legendarni meksički stadion ugostio je dva finala svjetskih prvenstava i bio pozornica nekih od najupamćenijih trenutaka u povijesti nogometa. Na njegovu travnjaku igrao je Pelé, na njemu je Diego Maradona postigao i “Ruku Božju” i gol stoljeća u četvrtfinalu 1986.
Za SP 2026. Azteca prolazi kroz opsežnu modernizaciju: unapređenje infrastrukture, novi sadržaji za posjetitelje te poboljšanja usmjerena na energetsku učinkovitost i održivost. Taj spoj nasljeđa i suvremenih standarda posebno je zanimljiv jer odražava trend koji se sve češće vidi i u civilnoj gradnji: pitanje zašto se okrećemo održivoj gradnji jednako je relevantno za stambene blokove i za sportske divove.
Azteca će postati prvi stadion u povijesti koji je ugostio utakmice čak tri svjetska prvenstva. Ni jedna arena na svijetu ne može se pohvaliti takvim kontinuitetom.
2. SoFi Stadium – futuristička arena vrijedna milijarde dolara
Kada je otvoren 2020. godine u Inglewood u Kaliforniji, SoFi Stadium odmah je ušao u razgovor o najimpresivnijim sportskim objektima na svijetu. Nije teško razumjeti zašto.
Njegova prepoznatljiva značajka je golemi prozirni krov koji natkriva cijeli kompleks, ali ne i zatvara ga, pa unutra prodire prirodno svjetlo, a gledatelji imaju osjećaj otvorenosti i bez izloženosti vremenskim uvjetima. Iznad terena lebdi jedinstveni ovalni videoboard, jedan od najvećih sportskih zaslona ikad izrađenih, koji omogućuje pogled na teren s gotovo svake strane.
No SoFi nije samo stadion. Kompleks je osmišljen kao dio potpuno novog urbanog središta koje uključuje trgove, javne prostore, komercijalne sadržaje i zelene površine. Upravo u tome leži njegova arhitektonska ambicija: ne biti zatvoreni objekt koji se jednom tjedno probudi, nego živi urbani fragment koji funkcionira neovisno o rasporedu utakmica. Ta logika razmišljanja bliska je onome što arhitekti poput Stefana Boerija zastupaju u civilnom kontekstu, vraćanjem prirode i javnog života u tkivo gradova.
3. AT&T Stadium – dom jednog od najvećih ekrana na svijetu
AT&T Stadium u Arlingtonu u Teksasu poznat je po kombinaciji monumentalne konstrukcije i tehnoloških inovacija koje i danas, godinama nakon otvorenja, ostavljaju dojam.
Pomični krov jedna je od njegovih najvažnijih tehničkih karakteristika: ovisno o vremenskim uvjetima i vrsti događanja, stadion se može u potpunosti otvoriti ili zatvoriti, što ga čini fleksibilnim prostorom za spektakle daleko izvan nogometa. Golemi centralni ekran, koji dominira unutrašnjošću stadiona, postavio je standarde koji su u trenutku otvorenja bili bez presedana.
Sofisticirani sustavi rasvjete, ventilacije i upravljanja događanjima čine ga primjerom onoga što se u arhitekturi sve češće naziva high-tech pristupom, u kojemu tehnološke komponente nisu skrivene, nego postaju dio vizualnog identiteta objekta. Tipovi suvremene arhitekture koji oblikuju današnji prostor upravo na ovakvim primjerima dobivaju najjasniji oblik.
Stadioni više nisu samo mjesta za sport
Gledano zajedno, ova tri stadiona govore nešto važno o smjeru u kojemu ide suvremena gradnja sportskih objekata. Monofunkcionalnost odlazi u prošlost. Današnji stadioni postaju multifunkcionalni kompleksi koji objedinjuju arhitekturu, tehnologiju, urbano planiranje i, sve češće, elemente održivosti.
Slično kao što staklene fasade u civilnoj arhitekturi više nisu samo estetski element, nego dio energetske ovojnice zgrade, i suvremeni stadioni moraju odgovoriti na zahtjeve energetske učinkovitosti, iskustva korisnika i urbanog konteksta u kojemu su smješteni. SP 2026. pokazat će kako izgleda nova generacija takvih objekata, od legendarnih arena koje se transformiraju do futurističkih građevina koje postavljaju nova mjerila. Bez obzira pratite li SP zbog nogometa ili arhitekture, ovi stadioni dokaz su da sportski objekti mogu biti jednako impresivni kao i gradovi oko njih.
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
