Arhitektura i dizajn
Što su brižljiva arhitektura i urbanizam?
O prirodnom okolišu brinemo u mnogo različitih aspekata. Ne samo razvrstavanjem otpada i korištenjem javnog prijevoza umjesto automobila. Veliki utjecaj na ekologiju također imaju promjene koje se odvijaju u građevinskoj industriji. Primjer takvih promjena je i trend brižljive arhitekture.
Brižljiva arhitektura – što je to?
Prema istraživanjima, građevinska industrija odgovorna je za 23% onečišćenja zraka, 40% onečišćenja pitke vode i proizvodnju čak 50% otpada! Svijest o ovim zabrinjavajućim podacima nagnala je mnoge tvrtke u ovom sektoru da radikalno promijene pristup vlastitoj misiji i vrijednostima. Na taj je način trend održive gradnje počeo dobivati na popularnosti. Utemeljen na svjesnom korištenju prirodnih sirovina i tehnologijama za uštedu energije, brzo se usadio u umove arhitekata diljem svijeta.
Kao posljedica toga, počeli su projektirati niskoemisione građevinske konstrukcije koje koriste tehnološka dostignuća u cilju redovitog smanjenja ugljičnog otiska tijekom eksploatacije. Na učinke nismo morali dugo čekati. Samo u Hrvatskoj održiva gradnja omogućila je Puli da 2020. godine osvoji nagradu Sustainable City Award Svjetske organizacije za održivi razvoj za gradove koji se razvijaju na održiv način.
Svijest o potrebi implementacije održivih rješenja šire i aktivnosti hrvatskog ogranka Green Building Council koji kroz brojne projekte nastoji podići svijest o ekološkoj gradnji.
Međutim, treba imati na umu da postoji temeljna razlika između opisane održive gradnje i brižljive arhitekture. Oba ova trenda se zbog ove razlike ne mogu staviti u istu ravan..
Razlika je u načinu razmišljanja o građevinskom objektu. Dok se ekološka gradnja usredotočuje na građevinu kao funkcionalan objekt, dizajniran da ispuni specifične ciljeve, a istovremeno bude ekološki prihvatljiv, brižljivi urbanizam se proteže na mnoge druge aspekte vezane uz nastanak spomenutog objekta.
Na primjer, kada arhitekt, koji projektira u skladu s načelima održive gradnje, odluči upotrijebiti drvo u projektu, on to čini jer je to obnovljivi resurs koji odgovara pretpostavkama ekološkog dizajna. Međutim, sukladno smjernicama brižljive arhitekture, važno je ne samo iskoristiti ovo drvo, već i osigurati da njegova nabavka ne uzrokuje nikakvu štetu okolišu. Štoviše, svi ljudi koji su uključeni u proces stvaranja, a potom i korištenja zgrade također su u centru pažnje. Od onih koji se bave nabavkom i obradom materijala, preko onih koji se bave izgradnjom objekta, pa sve do onih koji se bave održavanjem građevine.
Kako graditi brižljivo?
Elementi brižljive arhitekture prodiru u mnoge elemente stvarnosti. U cilju implementacije iste u urbane projekte, dovoljno je pogledati oko sebe i primijetiti izvrsne primjere za njezine primjene.
Jedan od najboljih primjera je reciklaža građevinskih materijala među kojima se svakako ističe aluminij. Ova sirovina savršeno se uklapa u trend brižljivog urbanizma, npr. zbog ušteda koje donosi njegova obrada i ponovna uporaba. Ovim procesom možemo uštedjeti čak 95% energije u usporedbi s proizvodnjom primarnog aluminija. Prednosti recikliranja aluminija se također očituju u 95% manjem onečišćenju zraka i čak 97% manjem onečišćenju vode.
Mogućnosti povezane s ovim procesom koristi tvrtka Aluprof koja proizvodi aluminijske sustave za proizvodnju prozora i vrata namijenjenih kako poslovnoj tako i stambenoj gradnji. U ponudi tvrtke nalaze se rješenja koja se uklapaju u ekološke trendove arhitekture. Kao primjere, između ostalog, možemo navesti:
- zidove u sustavu MB-SR50N, koji su savršeni za izradu ostakljenih fasada zgrada, zahvaljujući visokom koeficijentu toplinske izolacije i vodootpornosti,
- prozore i vrata sa sustavima MB-86N i MB-79N namijenjene energetski štednoj gradnji,
- MB-104 Passive s certifikatom Passive House Institute Darmstadt za pasivnu gradnju.
Zgrade koje brinu o okolišu
Aluminijski prozori, vrata i fasade s Aluprof sustavima korišteni su u mnogim projektima diljem svijeta, gdje se može primijetiti veliki utjecaj brižljive arhitekture. Jedan od najboljih primjera korištenja ovih rješenja je Sara Kulturhus – najviša drvena zgrada na svijetu, gdje je uz visokokvalitetno drvo (nabavljeno u skladu sa svim ekološkim standardima) iskorištena i spomenuta aluminijska fasada MB-SR50N HI+.
Još jedan zanimljiv primjer korištenja elemenata brižljive arhitekture je revitalizacija i pružanje novih funkcija starim zgradama implementacijom ekoloških rješenja. To su razmišljanje slijedili arhitekti koji su revitalizirali poljski projekt pod nazivom Browary Warszawskie, pretvarajući bivšu pivovaru u poslovno-stambeni kompleks ili češku dvoranu Nadraží Havířov, koja se od kolodvorske zgrade pretvorila u sportski i kulturni centar.
Let’s build a better future
Nasuprot klasičnim trendovima dizajna, brižljiva arhitektura fokusira se ne samo na samu zgradu kao finalni proizvod, već i na sve druge aktivnosti koje vode do izgradnje zgrade. Iz tog razloga implementacija njezinih načela već u fazi projektiranja ima znatno veći utjecaj na ekološki aspekt procesa izgradnje, od trenutka nabavke sirovina, preko primjene odgovarajućih tehnologija pa do jednostavnog, niskoemisionog logističkog procesa. Svi ovi elementi kombinirani i usklađeni na pravi način pridonose poboljšanju stanja prirodnog okoliša u puno većoj mjeri nego sama niskoemisiona zgrada s najboljim mogućim građevinskim certifikatima.
Aluprof se sa svojom ponudom sustava prozora i vrata od recikliranog aluminija savršeno uklapa u ovaj trend, omogućujući izgradnju dugotrajnih, „zelenih“ objekata uz najmanji mogući utjecaj na floru i faunu našeg planeta. Riječ je o objektima koji će, zahvaljujući korištenju odgovarajućih materijala, služiti ne samo nama, već i budućim generacijama.
Aluprof SA
+38 970 213 563
Viktor Stojanoski
vstojanoski@aluprof.eu
aluprof.com/hr
Arhitektura i dizajn
Staklene fasade osvajaju suvremenu arhitekturu: Koliko su doista energetski učinkovite?
Zašto sve više zgrada ima staklene fasade i što to znači za vaše račune za struju
Staklene fasade posljednjih su desetljeća postale jedan od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture. Od poslovnih nebodera i hotela do javnih zgrada i pojedinih stambenih projekata, transparentna pročelja sve su češći izbor arhitekata i investitora koji žele više prirodnog svjetla, bolju povezanost unutarnjeg prostora s okolinom i osjećaj veće prostornosti.
No uz rastuću popularnost sve se glasnije postavlja jedno pitanje – koliko su staklene fasade doista energetski učinkovite?
Upravo ta tema bila je u središtu međunarodne znanstvene konferencije održane krajem svibnja u Zagrebu, koja je okupila stručnjake iz Hrvatske i svijeta.
Staklo kao dio energetske ovojnice zgrade
Staklene fasade odavno su prestale biti puki estetski element. One su danas važan dio energetske ovojnice zgrade i izravno utječu na potrošnju energije, kvalitetu unutarnjeg prostora i ugodnost boravka, baš kao što je slučaj i s klasičnim fasadnim sustavima koji su desetljećima bili standard u gradnji.
„Gotovo sve suvremene zgrade koje se danas grade koriste ostakljena pročelja jer iskorištavaju prednosti stakla kao transparentnog dijela ovojnice. Dobivamo više prirodnog svjetla, ali i toplinskih dobitaka koje zatim moramo pažljivo kontrolirati”, objašnjava prof. dr. sc. Zoran Veršić, organizator konferencije
Upravo ta ravnoteža između svjetlosti i topline jedan je od najvećih izazova suvremenog projektiranja.
Gdje se najčešće koriste?
Iako ih mnogi povezuju isključivo s poslovnim neboderima, staklene fasade danas se javljaju na sve većem broju projekata. U uredskim zgradama, hotelima, trgovačkim centrima, kulturnim ustanovama i javnim objektima.
„Staklena pročelja predviđena su uglavnom za poslovne i javne zgrade, manje za obiteljske kuće i višestambene zgrade. Međutim, vidimo da gotovo sve suvremene zgrade koriste prednosti ostakljenih pročelja”, ističe Veršić
Učinkovite — ali pod jednim uvjetom
Odgovor na pitanje o energetskoj učinkovitosti nije jednostavan. Moderna staklena pročelja mogu biti vrlo učinkovita, ali samo ako su projektirana i izvedena prema najvišim standardima.
„Učinkovite su u odnosu na zahtjeve tehničkih propisa. Slabija je učinkovitost u odnosu na klasične fasade, a kod svakog ostakljenog pročelja najslabija točka uvijek je staklo”
To nije drukčije ni kod standardnih prozora i stolarije — i tu je staklo oduvijek bila najizazovnija komponenta s aspekta toplinskih gubitaka.
Što sve danas ide u staklenu fasadu?
Kako bi se toplinski gubici sveli na minimum, a pregrijavanje ljeti stavilo pod kontrolu, industrija je u posljednjih desetak godina napravila značajan iskorak. Danas se u modernim fasadama koriste niskoemisijski (Low-E) premazi, međuprostori punjeni argonom ili kriptonom, napredni sustavi razmaknica i troslojna izolacijska stakla — a posljednja generacija donosi i vakuumsko izolacijsko staklo koje drastično smanjuje masu uz zadržavanje odličnih toplinskih svojstava.
„Najnoviji proizvod je izolacijsko staklo s vakuumom koje drastično smanjuje masu, a pritom zadržava vrlo dobra svojstva trostrukog ostakljenja”, objašnjava Veršić. Za usporedbu, sličan napredak u toplinskoj izolaciji bilježimo i u drugim segmentima gradnje — od krova do zidova.
Tržište se razvija brže nego ikad
Razvoj staklenih fasada danas se ne promatra samo kroz arhitekturu. Sve veći naglasak stavlja se na održivost materijala, smanjenje ugljičnog otiska i mogućnost recikliranja — što je tema o kojoj sve ozbiljnije razgovaraju i sudionici domaćih stručnih skupova o zelenoj gradnji.
„Kao i sve na današnjem tržištu, fasade se razvijaju vrlo brzo. Pojavljuju se novi materijali, novi oblici, složeniji dizajni i sve veći zahtjevi za CO₂ neutralnošću i energetskom učinkovitošću”, kaže Luka Fukat, predavač na konferenciji.
Koji su nedostaci?
Nekvalitetni materijali ili loše projektiran sustav mogu dovesti do povećanih toplinskih gubitaka zimi i pregrijavanja ljeti. Početna investicija viša je nego kod klasičnih fasadnih sustava, osobito kada su u igri vrhunska izolacijska stakla i napredni sustavi sjenjenja.
Ipak, stručnjaci ističu da kvalitetno projektno rješenje dugoročno može donijeti osjetno manju potrošnju energije — i nadoknaditi početni trošak.
Hrvatska prati trendove
„U Hrvatskoj posljednjih godina primjećujemo značajan rast interesa za staklena pročelja. U urbanim sredinama prepoznata je njihova arhitektonska i estetska vrijednost, ali i mogućnost povezivanja unutarnjeg i vanjskog prostora kroz transparentne ovojnice”, ističe Fukat
To je vidljivo ponajviše na novim poslovnim zgradama, hotelima i suvremenim stambenim projektima.
Pametna pročelja kao sljedeći korak
Stakla koja reagiraju na intenzitet sunca, napredni sustavi sjenjenja, vakuumska ostakljenja — sve su to tehnologije koje već sada oblikuju gradove budućnosti. No iza svake od njih stoji isti izazov: pronaći ravnotežu između transparentnosti, ugodnosti boravka i odgovornog korištenja energije.
Hoće li staklene fasade i dalje dominirati gradskim vizurama ovisi upravo o tome koliko uspješno te tehnologije odgovore na taj izazov.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Podcast Prostor okuplja poznata imena arhitektonske scene i otvara teme o kojima se premalo govori
Sve smo ih već imali prilike upoznati u Dom na kvadrat, a sada se okupljaju u podcastu Prostor da zajedno razgovaramo o arhitekturi, urbanizmu i prostoru koji nas svakodnevno okružuje.
Prostor u kojem živimo oblikuje kvalitetu našeg svakodnevnog života, no o arhitekturi, urbanizmu, održivosti i uređenju prostora rijetko se razgovara dovoljno otvoreno i bez stručnih fraza. Upravo zato predstavljamo podcast Prostor, novi format koji će se uskoro početi emitirati, a okuplja poznata imena hrvatske arhitektonske i dizajnerske scene te otvara teme koje se tiču svih nas – bez obzira jesmo li investitori, projektanti ili jednostavno prolaznici u prostoru.
Kroz razgovore s gostima iz različitih područja podcast će se baviti temama koje oblikuju naše gradove, domove i javne prostore, ali i pitanjima koja se često nalaze izvan fokusa stručne i šire javnosti.
Održivost, zelena gradnja i budućnost gradova
Jedna od sudionica podcasta bit će Snježana Turalija, koja će se baviti temama zelene gradnje, održivosti, kružnog gospodarstva i zelene infrastrukture.
„Vjerujem da sam ovdje zato da se bavim temama koje imaju veze sa zelenom gradnjom, održivošću kao takvom, možda nešto malo urbanizma iz ove perspektive zelenog, jednako tako zelenom infrastrukturom, kružnim gospodarenjem i zgradama“
Poseban interes usmjerit će prema investitorima i njihovom pogledu na održivu gradnju.
„Zanimat će me kako investitori doživljavaju trenutačno tržište, što im znači pojam zelene i održive gradnje, zašto bi uopće išli u tom smjeru i koji su njihovi razlozi“, kaže Turalija.
Baština iz perspektive onih koji s njom žive
Arhitekt Dražen Arbutina u podcast donosi temu očuvanja i korištenja kulturne baštine.
„Bavit ću se baštinom“, kratko i jasno opisuje svoj fokus.
No iza te jednostavne definicije kriju se brojna pitanja – kako živjeti u zaštićenim povijesnim prostorima, kako ih održavati te kako pronaći ravnotežu između očuvanja i suvremenih potreba.
„Želim razgovarati sa svima koji na baštini rade, koji od baštine žive i koji s baštinom imaju problema“
Interijeri kao odraz načina života
Jedan od voditelja podcasta bit će i arhitekt Damjan Geber, koji će se baviti temama interijera i prostora koji nas svakodnevno okružuju.
„Prvenstveno ću se baviti prostorom koji nas okružuje. Ne prostorom kroz koji se krećemo, nego prostorom koji je svugdje oko nas. To su interijeri – poslovni, privatni i javni interijeri. Zapravo svi oni prostori koji su na neki način drugačiji od klasičnih“
No njegov interes ne staje samo na dizajnu prostora.
„Nadam se da ćemo kroz razgovore otvoriti teme o kojima se možda premalo govori. Ne samo o prostoru, nego i o svemu što dolazi prije nego što taj prostor nastane – o načinu poslovanja, stanju struke i izazovima s kojima se susreću profesionalci“, ističe.
Urbanizam i život u gradovima
Arhitekt Marko Dabrović bavit će se aktualnim pitanjima urbanizma, razvoja gradova i kvalitete života u urbanim sredinama.
„U podcastu Prostor bavit ću se aktualnim temama arhitekture, urbanizma i življenja u gradovima danas“, kaže Dabrović.
Posebno ga zanimaju problemi nekontroliranog širenja gradova i nedostatka kvalitetnog urbanističkog planiranja.
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj“
Razgovori koji idu ispod površine
Iako će svatko od voditelja imati svoj tematski fokus, zajednički cilj podcasta Prostor jest otvoriti iskrene, stručne i sadržajne razgovore o temama koje oblikuju našu svakodnevicu.
Kroz razgovore s arhitektima, investitorima, dizajnerima, urbanistima, stručnjacima za održivost i ljudima koji svakodnevno oblikuju prostor oko nas, podcast će ponuditi drukčiji pogled na arhitekturu i gradove od onoga na koji smo navikli.
Jer prostor nije samo ono što vidimo oko sebe. To su domovi u kojima živimo, gradovi kroz koje prolazimo, zgrade koje nas okružuju i odluke koje danas donosimo, a koje će oblikovati kvalitetu života generacija koje dolaze.
