Povežimo se

Arhitekti i arhitektonski projekti

Stan s pogledom na istarski zaljev koji oduzima dah

Neustrašivom korištenju tamne boje na ponekim zidovima i kuhinjskim frontama savršeno kontriraju bakrena zrcala

Stan od 115 četvornih metara uređen je u skladu s pogledom na zaljev u istarskom Rapcu, a arhitekt je na vrlo pametan način uspio duplicirati taj predivan pogled.  

“Boje su uglavnom nježni tonovi, znači neke toplije bež boje, ali i kontrastnije ove smeđe koje možete vidjeti u detaljima, kao i detalji metala i crne boja koja se nalazi u samom interijeru. 

Htio sam postići jednu ugodnu atmosferu, to je bilo glavno. Znači, ne pratiti isključivo trendove, nego u biti stvoriti jednu atmosferu u kojoj će se netko osjećat ugodno i opušteno.”, pojasnio je vlasnik stana, dipl.ing.arh. Robert Dragogna

Neustrašivom korištenju tamne boje na ponekim zidovima i kuhinjskim frontama savršeno kontriraju bakrena zrcala.  Vlasnik pojašnjava kako se želio istaknuti pogled i tako se duplicirati – da se on odražava u ogledalu preko puta.

Polica koja odvaja blagavaonu od dnevne sobe

Blagovaonski stol okružen je stolcima čiji dizajn datira iz 1968. godine, a vrlo posebna polica odvaja blagovaonu od dnevne sobe

“Polica je u biti u centru prostora, kablovi su provučeni kroz samu policu, izvod za samu televiziju i sve ono što je potrebno je iz poda i ta polica ima dva trika, jedan je da je korištena televizija frame koja je u biti jako tanka i kad se gleda bočno znači nema cijelog onog dijela koji inače televizije imaju i polica se u ovom centralnom dijelu može okretati tako da se može gledati i iz dnevnog boravka i ovdje iz blagovaone.”, pojasnio je.

Stolarija koja ističe ljepotu lokacije

Osim fantastičnih stilskih trenutaka, odmah očarava pogled na zaljev zbog čega je izabrana  stolarija koja dodatno ističe ljepotu lokacije

Birane su staklene stijenke koje smo u suradnji sa tvrtkom Roplast u biti izabrali smo iz asortimana Deceuninck i birane su zato jer su one prvi na neki način uspjeli u PVC stolariji proizvesti onaj efekt aluminijske stolarije, pravilnih čistih linija. Naravno, tu se niže i kvaliteta koja dolazi s time, ali moram priznati, prvenstveno je to bila estetika. 

Pragovi su ravni zato jer je to najjednostavnije što se može napraviti i najfunkcionalnije. Učinjeno je na taj način da je na vanjskom dijelu terase podignuti pod u drvenim panelima i na taj način se poravnalo recimo kota između unutarnjeg i vanjskog prostora. “, zaključio je.

Dina Matić, voditeljica marketinga tvrtke Deceuninck, dodaje: “Nama je cilj biti pouzdan partner našim kupcima, odgovoriti na sve zahtjeve tržišta i pružiti najbolju uslugu. Upravo zato Deceuninck PVC profili ističu se ne samo svojom kvalitetom nego i različitim izvedbama dizajna tako mogu odgovoriti svakom stilu gradnje. Bilo da se radi o industrijskom, tradicionalnom ili klasičnom. I također naši profili mogu doći u 57 različitih boja. Kako bi to osigurali našem tržištu, prošle godine smo u Donjoj Bistri nadomak Zagreba otvorili proizvodno poslovni pogon za laminaciju profila koji je ujedno i najveći u ovom dijelu Europe. Tako da iz tog pogona možemo odgovoriti na sve zahtjeve naših kupaca ali i tržišta.”. 

U ovom je stanu teško ne zaljubiti se u umivaonike…

Umivaonici su moja tako strast i zato sam birao u biti u svakoj kupaonici jedan drugačiji umivaonik. U prvoj je onaj samostojeći visoki, u ovoj je neki koji je kao isklesan iz jednog komada kamena, tako da se i zašto ne i u kupaonici daje neki poseban štimung.”, zaključio je vlasnik stana.

Predivan pogled na zaljev savršeno potkrijepljen profinjenim dizajnom koji se prelijeva se iz prostorije u prostoriju ovaj stan čine neodoljivim. 

Arhitekti i arhitektonski projekti

Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada

Interior, University, Open space, architecture award

Studio Brigada je 2023. godine osvojio čak dvije nagrade prestižnog priznanja Architecture MasterPrize: nagradu Best of the Best u kategoriji Workplaces Interior, te Special Mention u kategoriji Conceptual Interior, obje za uređenje vlastitog hibridnog ureda i showrooma u Kaptol Centru. Ovim uspjehom Brigada se svrstala među ugledne dobitnike jednog od najcjenjenijih međunarodnih arhitektonskih priznanja. Veliki uspjeh nastavljen je i 2024. godine, kada je studio ušao u uži izbor za nagradu The Firm of the Year.

I dok stručni žiri odlučuje o ovogodišnjim pobjednicima donosimo pregled projekata nagrađenih prošle godine.

Ured u trgovačkom centru! Izazov kojem nisu mogli odoljeti

Zašto je Brigadin novi ured sakriven iza trgovine u shopping centru?

Nagrada Architecture MasterPrize 2024: pregled i značenje

Nagrada Architecture MasterPrize 2024 još je jednom potvrdila važnost inovativnog pristupa u suvremenoj arhitekturi, unutarnjem uređenju i krajobraznom oblikovanju. Prošlogodišnje izdanje naglasilo je kako se struka sve snažnije usmjerava prema rješenjima koja odgovaraju aktualnim društvenim, ekološkim i estetskim izazovima. Prema riječima organizatora, nagrađeni projekti „ističu se svojom inovativnošću, ambicijom i sposobnošću postavljanja novih mjerila onoga što arhitektura može postići“.

Istaknuti nagrađeni projekti „Architecture MasterPrize“ 2024. 

Hopkins University Bloomberg Center, Washington D.C: – Arhitektonski projekt godine

Najprestižniju nagradu, Architectural Design of the Year, osvojio je Bloomberg Center na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu (SAD), čiji su autori Rockwell Group u suradnji s Ennead Architects i SmithGroup. Johns Hopkins University Bloomberg Center okuplja odjele Sveučilišta iz Baltimorea i Washingtona pod jednim krovom. Nastao prenamjenom i obnovom nekadašnjeg muzeja, projekt je nagrađen zbog iznimne sposobnosti spajanja konteksta, programa i inovacije: zgrada unutar kampusa povezuje prostore za učenje i javnost te je u kratkom roku postala nova gradska znamenitost.

54 Social Housing in Inca (Mallorca, Španjolska) – Projekt s društvenim utjecajem godine
Photo by: Jose Havia

Jedna od ključnih novosti izdanja 2024. jest uvođenje kategorije Social Impact Project of the Year, kojom se naglašava društvena odgovornost arhitekture. Nagrada je pripala projektu 54 Social Housing in Inca, Mallorca arhitekata Fortuny-Alventosa, Morell Arquitectes (F-AM Arquitectes). Projekt se bavi temom pristupačnog stanovanja, s naglaskom na zajednicu i uklapanje u lokalni kontekst, potvrđujući da arhitektura može istodobno biti estetska, funkcionalna i društveno angažirana.

Nobu (Meksiko) – Interijer godine
Photo by: Zaickz

U kategoriji unutarnjeg uređenja nagradu je osvojio projekt renovacije terase restorana Nobu  u Meksiku, autora studija Cuaik CDS. Nobu potvrđuje da AMP ne nagrađuje samo monumentalne građevine, već i prostorne doživljaje. Promišljenim odabirom namještaja, izloženih umjetničkih djela i rasvjete stvorena je nova, osvježena slika prostora jedinstvenog ugođaja.  

Qin Lake Park (Kina) – Krajobrazni projekt godine

Nagradu Landscape Architecture of the Year osvojio je projekt Qin Lake Park: From Culture to Nature studija Grasp Earth Architecture & Landscape Design Co., Ltd. Park pokazuje kako krajobrazna arhitektura može povezati kulturu, prirodu i dizajn – stvarajući prostore identiteta, refleksije i ekološke osviještenosti.

Arhitektura kao društvena i kulturna odgovornost

Nagrade poput AMP-a ne slave samo lijepe zgrade – one oblikuju razumijevanje o tome što arhitektura danas jest i što bi trebala biti.
Prošlogodišnji izbor naglašava društvenu odgovornost, interdisciplinarni pristup i globalnu razmjenu ideja. Pobjednički projekti pokazuju kako visoki dizajn može istodobno služiti zajednici, okolišu i kulturnom identitetu. Za studente, profesionalce i klijente, AMP pruža dragocjen uvid u aktualne trendove. Čak i bez sudjelovanja u natjecanju, principi koji stoje iza pobjedničkih projekata – održivost, kontekstualnost i društvena relevantnost – postaju univerzalni standardi suvremene arhitekture.


Kako će izgledati kultni pariški muzej nakon renovacije?

Nikola Fabijanić i Juraj Glasinović: Arhitektura kao dijalog, inspiracija i izazov

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn

Arhitekt Damjan Geber u svom radu spaja analitiku i intuiciju, psihologiju i dizajn

Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.

Kombinacija strukture i slobode

„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“

Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“

Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.

Psihologija prostora i moć intuicije

Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“

Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.

Prostor koji uči iz ponašanja

„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“

U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“

Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“

Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.

Centar Kaptol – prostor koji živi

Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“

Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“

Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.

Showroom koji spaja dizajn i emociju

Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.

Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.

10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna

Od trgovina do svemira

Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.

Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.

Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice