Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan s pogledom na istarski zaljev koji oduzima dah
Neustrašivom korištenju tamne boje na ponekim zidovima i kuhinjskim frontama savršeno kontriraju bakrena zrcala
Stan od 115 četvornih metara uređen je u skladu s pogledom na zaljev u istarskom Rapcu, a arhitekt je na vrlo pametan način uspio duplicirati taj predivan pogled.
“Boje su uglavnom nježni tonovi, znači neke toplije bež boje, ali i kontrastnije ove smeđe koje možete vidjeti u detaljima, kao i detalji metala i crne boja koja se nalazi u samom interijeru.
Htio sam postići jednu ugodnu atmosferu, to je bilo glavno. Znači, ne pratiti isključivo trendove, nego u biti stvoriti jednu atmosferu u kojoj će se netko osjećat ugodno i opušteno.”, pojasnio je vlasnik stana, dipl.ing.arh. Robert Dragogna
Neustrašivom korištenju tamne boje na ponekim zidovima i kuhinjskim frontama savršeno kontriraju bakrena zrcala. Vlasnik pojašnjava kako se želio istaknuti pogled i tako se duplicirati – da se on odražava u ogledalu preko puta.
Polica koja odvaja blagavaonu od dnevne sobe
Blagovaonski stol okružen je stolcima čiji dizajn datira iz 1968. godine, a vrlo posebna polica odvaja blagovaonu od dnevne sobe.
“Polica je u biti u centru prostora, kablovi su provučeni kroz samu policu, izvod za samu televiziju i sve ono što je potrebno je iz poda i ta polica ima dva trika, jedan je da je korištena televizija frame koja je u biti jako tanka i kad se gleda bočno znači nema cijelog onog dijela koji inače televizije imaju i polica se u ovom centralnom dijelu može okretati tako da se može gledati i iz dnevnog boravka i ovdje iz blagovaone.”, pojasnio je.
Stolarija koja ističe ljepotu lokacije
Osim fantastičnih stilskih trenutaka, odmah očarava pogled na zaljev zbog čega je izabrana stolarija koja dodatno ističe ljepotu lokacije.
“Birane su staklene stijenke koje smo u suradnji sa tvrtkom Roplast u biti izabrali smo iz asortimana Deceuninck i birane su zato jer su one prvi na neki način uspjeli u PVC stolariji proizvesti onaj efekt aluminijske stolarije, pravilnih čistih linija. Naravno, tu se niže i kvaliteta koja dolazi s time, ali moram priznati, prvenstveno je to bila estetika.
Pragovi su ravni zato jer je to najjednostavnije što se može napraviti i najfunkcionalnije. Učinjeno je na taj način da je na vanjskom dijelu terase podignuti pod u drvenim panelima i na taj način se poravnalo recimo kota između unutarnjeg i vanjskog prostora. “, zaključio je.
Dina Matić, voditeljica marketinga tvrtke Deceuninck, dodaje: “Nama je cilj biti pouzdan partner našim kupcima, odgovoriti na sve zahtjeve tržišta i pružiti najbolju uslugu. Upravo zato Deceuninck PVC profili ističu se ne samo svojom kvalitetom nego i različitim izvedbama dizajna tako mogu odgovoriti svakom stilu gradnje. Bilo da se radi o industrijskom, tradicionalnom ili klasičnom. I također naši profili mogu doći u 57 različitih boja. Kako bi to osigurali našem tržištu, prošle godine smo u Donjoj Bistri nadomak Zagreba otvorili proizvodno poslovni pogon za laminaciju profila koji je ujedno i najveći u ovom dijelu Europe. Tako da iz tog pogona možemo odgovoriti na sve zahtjeve naših kupaca ali i tržišta.”.
U ovom je stanu teško ne zaljubiti se u umivaonike…
“Umivaonici su moja tako strast i zato sam birao u biti u svakoj kupaonici jedan drugačiji umivaonik. U prvoj je onaj samostojeći visoki, u ovoj je neki koji je kao isklesan iz jednog komada kamena, tako da se i zašto ne i u kupaonici daje neki poseban štimung.”, zaključio je vlasnik stana.
Predivan pogled na zaljev savršeno potkrijepljen profinjenim dizajnom koji se prelijeva se iz prostorije u prostoriju ovaj stan čine neodoljivim.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Dame Zaha Hadid bila je vizionarka čije ćemo djelo cijeniti još generacijama. Pomaknula je granice mogućeg i ostala dosljedna svojoj viziji, odbijajući kompromis u arhitekturi.
Zaha Hadid obilježila je suvremenu arhitekturu radikalnim odmakom od konvencionalnih formi. Njezini projekti, prepoznatljivi po fluidnosti, dinamičnim linijama i kompleksnoj geometriji, uvode pojam arhitekture kao kontinuiranog kretanja. Upravo je zbog tih inovativnih pristupa javnost je proziva “kraljicom oblina”.
Razvoj jedinstvenog profesionalnog identiteta
Rođena 1950. u Bagdadu, Hadid je rasla u dobrostojećoj i intelektualno stimulativnoj obitelji: otac joj je bio industrijalac i političar, a majka umjetnica, što je snažno oblikovalo njezinu sklonost interdisciplinarnom razmišljanju. Visoko obrazovanje započinje studijem matematike u Bejrutu, što će kasnije utjecati na njezinu sposobnost razumijevanja i oblikovanja kompleksnih geometrijskih sustava. Sedamdesetih godina seli u London kako bi upisala Architecture Association School of Architecture. Tamo upoznaje neka od najznačajnijih imena moderne arhitekture: Rema Koolhaasa, Eliju Zenghelisa i Bernarda Tschumija s kojima je kasnije radila u njihovom studiju OMA. Iako je suradnja bila kratka, Hadid je već tada razvila snažan profesionalni identitet i ambiciju koja ju je izdvajala od kolega.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Od avangardnog “paper architect” do međunarodne afirmacije
U ranim je fazama stvarala pod snažnim utjecajem ruske avangarde i dekonstruktivizma. Godine 1979. osniva vlastiti studio, Zaha Hadid Architects. Iako je njezin rad bio vrlo cijenjen u teorijskim i akademskim krugovima, često je nailazio na institucionalne i rodne barijere. Mnogi projekti tog razdoblja, iako nagrađivani, ostali su nerealizirani, zbog čega je dobila status “paper architect” – arhitektice čiji vizionarski nacrti nadilaze tadašnje tehničke, kulturne ili financijske mogućnosti i ostaju sam na papiru. Posebno se isticao projekt The Peak u Hong Kongu, čiji su fragmentirani volumeni i dramatična geometrija predstavljali potpuno novi pristup oblikovanju prostora.
Vatrogasna postaja Vitra
Prijelomni trenutak: Vatrogasna postaja Vitra
Temeljni pomak u njezinoj karijeri dogodio se kasnih osamdesetih, kada je pozvana da projektira vatrogasnu postaju unutra tvorničkog kompleksa Vitra u Njemačkoj. Rezultat je betonska struktura oštrih kutova i nagnutih ploha, oblikovana kao prostorna manifestacija kretanja i latentne energije. Premda su korisnici navodno izrazili određene rezerve prema funkcionalnosti, projekt je međunarodnu arhitektonsku scenu uvjerio u njezine iznimne sposobnosti i jedinstven potpis.
Tehnološki napredak i globalno priznanje
Uskoro je njezina sposobnost da poveže tradicionalno arhitektonsko znanje s novim, revolucionarnim računalnim alatima doprinijela njezinu probijanju na scenu kao jedne od najutjecajnijih arhitektica svoje generacije. Stvarala je oblike za koje mnogi nisu vjerovali da ih je uopće moguće izvesti. Takvi su projekti bili bolje prihvaćeni u inozemstvu nego u njezinoj novoj domovini, Velikoj Britaniji, gdje je značajniji trag ostavila tek 2012 projektiranjem bazena za Olimpijske igre. Pratila ju je reputacija temperamentne i zahtjevne osobe, a pojedini su njezine zgrade smatrali nepraktičnima ili pretjerano ambicioznima. Ipak, njezina dosljednost i odbijanje kompromisa omogućili su joj da nadvlada predrasude i skepsu te stvori djela koja su osvajala najznačajnije strukovne nagrade. Godine 2004. osvojila je Pritzkerovu nagradu, jedno od najprestižnijih priznanja u arhitekturi. Heydar Aliyev Center u Azerbajdžanu dodatno je produbio njezinu dizajnersku filozofiju: briše granice između arhitekture i krajolika, stvarajući građevine koje djeluju kao da su u stalnom pokretu, gotovo prkoseći gravitaciji.
Zaha Hadid Architects nakon Zahe Hadid
Zaha Hadid preminula je 2016. godine, ali njezin studio Zaha Hadid Architects i dalje djeluje pod vodstvom njezina dugogodišnjeg partnera Patrika Schumachera. Nakon njezine smrti završeni su i neki veliki projekti, među kojima:
- Leeza SOHO, Peking – s jednim od najviših atrija na svijetu
- Beijing Daxing International Airport
- Port House, Antwerpen – reinterpretacija povijesne lučke zgrade
Iako je ponekad nailazila na kritike vezane uz funkcionalnost i troškovnu zahtjevnost, njezin doprinos arhitekturi je neosporan: Hadid je pomaknula granice mogućega i otvorila put novim generacijama arhitekata.
Zaha Hadid bila je i ostala simbol radikalne arhitektonske hrabrosti. Odbijanje kompromisa bilo je dio njezina profesionalnog identiteta, a njezino djelo nastavlja inspirirati arhitekte diljem svijeta. Kroz fluidne, tehnološki sofisticirane forme, ostavila je neizbrisiv trag u povijesti arhitekture.
Le Corbusier: Arhitekt koji je oblikovao svijet kakvog poznajemo
Oscar Niemeyer: Arhitekt koji je brazilski duh pretočio u beton i krivulje
Arhitekti i arhitektonski projekti
Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje
Wonderwoods Vertical Forest pokazuje kako arhitektura može integrirati prirodu i potaknuti zdraviji gradski život.
Utrecht, 7. studenoga 2025. — Projekt Wonderwoods Vertikalna šuma iz Utrechta dobio je nagradu “Global Model of Smart Green Building” na ovogodišnjoj dodjeli New Sustainable Cities and Human Settlements Awards 2025, održanoj Ženevi. Riječ je o međunarodnom priznanju koje dodjeljuje Global Forum on Human Settlements (GFHS) uz podršku Ujedinjenih naroda s ciljem poticanja razvoja održivih gradova i naselja širom svijeta.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode
Photo by: Giovanni Nardi
Nagrada u sklopu globalnog programa za održive gradove
Program nagrada pokrenut je prije 20 godina, a prepoznaje projekte koji doprinose ostvarivanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebice cilja SDG 11 — održivi gradovi i zajednice. Ove je godine 19 projekata iz različitih dijelova svijeta nagrađeno za doprinos u području urbanizma i klimatskih rješenja. Žiri su činili međunarodno priznati stručnjaci, među kojima Carlos Moreno, urbanist i autor koncepta “15-minutnog grada”, te Vicente Guallart, bivši glavni arhitekt Gradskog vijeća Barcelone . Nagrade su uručene na svečanosti u sjedištu Svjetske meteorološke organizacije (WMO), uz potpisivanje tzv. Ženevske deklaracije o urbanim transformacijama i održivom razvoju.
Photo by: Giovanni Nardi
Živi vertikalni ekosustav u srcu grada
Wonderwoods Vertical Forest dio je urbanističkog kompleksa u središtu Utrechta koji obuhvaća dvije povezane zgrade — jednu koju je projektirao talijanski studio Stefano Boeri Architetti, a drugu nizozemski MVSA Architects. Boeri je poznat po projektu Bosco Verticale u Milanu, a Wonderwoods je 14. izvedba koncepta “vertikalna šuma”. Zgrada je prepoznatljiva po fasadi prekrivenoj biljkama, stablima i grmljem. U ovoj vertikalnoj šumi raste ukupno oko 360 stabala i 50.000 biljaka, što odgovara površini jednog hektara šume. Ovo je istinski urbani ekosustav potiče bioraznolikost i pruža utočište lokalnim vrstama ptica, zahvaljujući kružnim otvorima za smještaj ptičjih gnijezda posebno integriranim u fasadu zgrada.
Photo by: Giovanni Nardi
Arhitektura posvećena ljudima i prirodi
Projekt nije samo stambena zgrada, već “vertikalni zeleni grad” — s restoranima, uredima, sportskim sadržajima, javnim prostorima i podignutim pješačkim mostom koji povezuje oba tornja. Most na sedmom katu pretvoren je u panoramsku šetnicu i vrt dostupan svim građanima. Stanovi imaju prostrane terase s bogatom vegetacijom, obiljem dnevnog svjetla i otvorenim pogledima na grad, dok sofisticirani sustav senzora upravlja navodnjavanjem i održavanjem bilja.
Photo by: Giovanni Nardi
Tehnička izvedba i održivost
Vertical Forest Wonderwoods je izgrađena korištenjem prefabriciranih elemenata kako bi se smanjio utrošak materijala i vrijeme gradnje. Arhitektonska forma oblikovana je kroz sustav rotirajućih volumena i terasa koje omogućuju optimalno osvjetljenje i prostor za rast bilja. Wonderwoods je dosad već osvojio više međunarodnih priznanja, uključujući MIPIM Awards 2025 i International Architecture Awards 2025.
Photo by: Giovanni Nardi
Primjer nove generacije urbanizma
Vertical Forest Wonderwoods smatra se primjerom novog pristupa urbanom planiranju u kojem se bioraznolikost i klimatska otpornost integriraju u svakodnevni život grada. Svojim pristupom, Wonderwoods pridonosi širem cilju stvaranja održivijih i zdravijih gradskih prostora, što je u središtu suvremenih europskih i globalnih urbanističkih politika.
