Arhitekti i arhitektonski projekti
Rekonstrukcija motela Sljeme – Vitićevo djelo postaje Rivia Arts and Culture Hotel
Kultno Vitićevo djelo motel Sljeme postaje Rivia Arts and Culture Hotel!
Motel Sljeme, arhitektonsko remek-djelo Ivana Vitića iz 1965. godine, konačno dobiva novu priliku. Nakon godina propadanja, započela je njegova rekonstrukcija i transformacija u hotel Rivia Arts and Culture Hotel, što je najavljeno na press konferenciji u Rijeci.
Rekonstrukcija motela Sljeme, projekt iza kojeg stoji Hrvatska gospodarska komora, nije samo obnova nekadašnjeg omiljenog okupljališta – cilj je stvoriti svojevrsni showroom hrvatskih proizvoda, spoj arhitekture, dizajna i turizma.
“Želimo pokazati sve ono najbolje što imamo – od građevine, tehničkih rješenja do gastronomije i pića. Pritom želimo potaknuti nove investicije u turizmu,” izjavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Rekonstrukcija Vitićevog motela Sljeme uz suvremene elemente
Prije deset godina izrađen je konzervatorski elaborat, koji je definirao smjernice za obnovu. Ključni cilj je očuvanje autentičnosti Vitićeve arhitekture, ali uz interpolaciju novih elemenata potrebnih za hotelski standard od četiri zvjezdice.
“Vitićev originalni projekt nikada nije dovršen. Na temelju njegovih skica i istraživanja sada rekonstruiramo dio objekta koji je ostao samo u ideji,” objašnjava arhitekt Maroje Mrduljaš.
Osim eksterijera, poseban izazov predstavlja i interijer, koji više ne postoji u izvornom obliku. Cilj je rekreirati duh 60-ih godina, koristeći restaurirani namještaj, umjetničke radove i originalne reference iz tog razdoblja.
“Važno je uspostaviti dijalog između starog i novog – da novo ne nadjača staro, već da ga nadopuni,” dodaje Mrduljaš.
Arhitektura, kultura i turizam u istom projektu
Idejno rješenje hotela potpisuje arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato, a projekt je poseban jer spaja različite discipline – arhitekturu, dizajn, kulturu i turizam.
“Ovo nije samo arhitektonski projekt – ovdje se rekonstruiraju emocije i energija 60-ih. Skupljamo originalni namještaj, istražujemo Vitićeve ideje i balansiramo odnos starog i novog,” kaže dr. sc. Idis Turato.
Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturnu obnovu i očuvanje ključnih elemenata, poput kultnog čeličnog stubišta koje će se pažljivo restaurirati.
“Suočeni smo s izazovom rekonstrukcije vizije arhitekta kojeg više nema. Proučavamo njegove druge projekte, tragove i ambicije kako bismo ih oživjeli u ovom prostoru,” dodaje Mrduljaš.
Što donosi novi hotel?
Rivia Arts and Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, uključujući šest izdvojenih apartmana. Uz modernu infrastrukturu, poseban naglasak stavljen je na umjetnost, kulturu i održivi turizam.
“Iako možda neće značajno povećati broj turističkih kapaciteta, ovaj hotel će promijeniti strukturu ponude Kvarnera i Hrvatske. Cilj je stvoriti održivi turizam spojen s umjetnošću i kulturom,” izjavio je Radoš.
Kada se očekuje otvaranje?
Radovi su već započeli i planirano je da traju 18 mjeseci, što znači da se otvaranje očekuje u jesen 2026. godine.
Ovim projektom ne obnavlja se samo jedan hotel – vraća se život kultnom Vitićevom djelu i redefinira pristup turizmu kroz arhitekturu, dizajn i baštinu.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Walkable Roofs — Krovovi po kojima se hoda: Novi sloj arhitekture i urbanog prostora
Krovovi kao novi javni prostori suvremene arhitekture.
Krovovi kojima se može hodati (engl. walkable roofs) su namjenski dizajnirani krovni prostori koji nisu samo zaštitna konstrukcija već funkcionalna i javna površina. Oni postaju produžetak gradskog ili prirodnog okruženja — mjesta za šetnju, okupljanje, rekreaciju, pa čak i rad ili zelene vrtove.
Takvi krovovi kombiniraju nekoliko koncepta:
- Zelene krovne površine, koje poboljšavaju mikroklimu i zadržavaju kišnicu.
- Javni ili polujavni prostori — dostupni pješacima kao vidikovci, parkovi ili komunikacijski putevi.
- Urbanističko proširenje — nova “peta fasada” grada koja postaje korisna i socijalna površina.
Povijest i filozofija koncepta
Ideja hodanja po krovovima nije potpuno nova — još je Le Corbusier u modernizmu promicao krovne vrtove kao “petu fasadu” zgrada. Međutim, suvremeni koncept ide dalje: krovovi više nisu samo vrtovi već prostor integriran s urbanim životom.
Norveški arhitektonski biro Snøhetta smatra se jednim od pionira modernog pristupa walkable krovovima, gdje krov postaje prostorna i društvena površina te arhitektonsko izražajno sredstvo.
Najpoznatiji primjeri walkable roofs
1. Oslo Opera House — Snøhetta (Oslo, Norveška)
Oslo Opera House popularizira koncept walkable roofs u suvremenoj arhitekturi. Krov ovog kulturnog centra kontinuirano se uspinje od ulice do vrha zgrade, omogućujući posjetiteljima šetnju po površini krovnog plašta i panoramski pogled na grad i fjord. Snøhetta spaja arhitekturu i urbani pejzaž, čineći krov dijelom javnog urbanog tkiva.
2. Shanghai Grand Opera House — Snøhetta (Shanghai, Kina)
U završnoj fazi izgradnje (2025.), ovaj projekt koristi spiralu koja se uzdiže oko zgrade i postaje pristupačna ruta za pješake, stvarajući spoj između interijera i eksterijera te panoramskih pogleda na grad.
3. Lascaux IV Caves Museum — Snøhetta (Montignac, Francuska)
Ovaj kulturni kompleks integrira zelenu, hodnu krovnu površinu koja se stapta s okolišem, stvarajući osjećaj prirodnog reljefa iznad prostora muzeja.
4. Hungarian Natural History Museum — Bjarke Ingels Group (Debrecen, Mađarska)
Projekt u razvoju novog Mađarskog muzeja prirodne povijesti, koji potpisuje Bjarke Ingels Group (BIG), zamišljen je kao arhitektura koja se ponaša poput krajolika. Zgrada je projektirana s nagibnim, zelenim krovovima koji se nastavljaju na okolnu šumu, stvarajući kontinuiranu i potencijalno prohodnu površinu nalik parku. Iako muzej još nije izgrađen, konceptualni dizajn jasno pokazuje kako walkable krovovi mogu poslužiti kao sredstvo integracije arhitekture i prirodnog okoliša, brišući granicu između građevine i krajolika.
5. Museum of Ethnography, Budapest — Budimpešta, Mađarska
Suvremeni Muzej etnografije smješten u budimpeštanskom City Parku ističe se velikim zelenim krovom površine oko 7 300 m², osmišljenim kao park i prohodna šetališna površina. Krov je u potpunosti integriran u javni prostor te posjetiteljima nudi panoramske poglede na park i grad, istovremeno služeći kao mjesto boravka, susreta i rekreacije. Projekt potpisuje arhitektonski ured NAPUR Architect, predvođen Marcelom Ferenczom, a zgrada je otvorena i u funkciji od početka 2020-ih. Krovna površina oblikovana je s naglašenom pažnjom prema krajoliku i urbanističkom kontekstu, čime arhitektura postaje produžetak parka i aktivni dio svakodnevnog gradskog života.
Tehnologije iza walkable roofs
Kako bi krov postao sigurno i trajno prohodan, koriste se specijalizirana tehnološka rješenja:
1. Strukturna nosivost
Walkable krovovi moraju podnijeti veća opterećenja pješaka od standardnih krovova. To znači da se često koriste ojačani betonski elementi, posebno projektirani čelični nosači i segmenti sa značajnim sigurnosnim faktorima.
2. Površinska dovršna obrada
- Protuklizni završni slojevi (npr. keramičke ploče, drveni deck-sustavi) optimizirani za sigurnost u svim vremenskim uvjetima.
- Zelene površine s dubokim supstratnim slojevima i odgovarajućom vegetacijom za stabilnost tla i biodiverzitet.
3. Hidroizolacija i odvodnja
Walkable krovovi integriraju kompleksne sustave odvodnje kako bi zaštitili vodonepropusnu i termoizolacijsku zaštitu ispod pješačkih površina. Sustavi tipa inverted roof (obrnutog krova) omogućuju da izolacija bude ispod zaštitnog sloja, čime se produžuje vijek krova.
Koncept walkable roofs predstavlja transformaciju krova iz statičnog u dinamičan element grada. Arhitekti poput Snøhette, Bjarke Ingels Group (BIG) i urbani eksperimenti poput Rotterdam Rooftop Walk pokazuju kako krov može biti prostor za ljude, prirodu i zajednicu. Ovaj pristup ne samo da obogaćuje arhitektonsko iskustvo, nego i potiče održivu i humaniju gradsku budućnost.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
