Arhitektura i dizajn
Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?
Saznajte kako optimalno iskoristiti svaki kvadratni metar uz stručne savjete i inspiracije

Pravilno planiranje životnog prostora ključno je za stvaranje funkcionalnog, estetski privlačnog i ugodnog doma. Svaka prostorija u domu ima svoju specifičnu namjenu i zahtijeva pažljivo promišljanje kako bi se postigla optimalna iskorištenost prostora.
Planiranje rasporeda prostorija važno je kako bi se osigurala bolja povezanost i praktičnost u svakodnevnom životu.
Otvoreni tlocrti postaju sve popularniji jer pružaju osjećaj prostranosti i povezanosti različitih dijelova doma, no važno je pronaći ravnotežu između otvorenosti i funkcionalnosti. Također, korištenje prirodnog svjetla u prostoru može značajno utjecati na atmosferu i percepciju prostora, čineći ga svjetlijim i ugodnijim za boravak.
Raspored i planiranje prostora za optimalnu funkcionalnost
Kada razmišljate o rasporedu i planiranju životnog prostora, važno je uzeti u obzir ne samo estetiku već i praktičnost. Dobro isplaniran prostor može poboljšati kvalitetu života i omogućiti lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ključni faktori koje treba razmotriti su protok kretanja, iskorištavanje svjetlosti te odabir pravih materijala i boja.

U nastavku donosimo savjete za raspored i planiranje najvažnijih prostorija – dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice.
Stan od 200 kvadrata na dvije etaže – uz smart home sisteme krase ga druga zanimljiva rješenja
Dnevni boravak: Središte doma i mjesto okupljanja
Dnevni boravak često je najdinamičniji dio doma, gdje se okupljaju obitelj i prijatelji, pa njegov raspored treba biti fleksibilan i udoban.
Što je potrebno za dnevni boravak iz snova?
Pri planiranju uzmite u obzir sljedeće:
- Definirajte funkcionalne zone – Odredite prostor za sjedenje, gledanje televizije, čitanje ili rad. Otvoreni raspored omogućuje povezivanje s kuhinjom i blagovaonicom, čime se povećava osjećaj prostranosti.
- Pravilno pozicionirajte namještaj: Ono je ključno za raspored i planiranje prostora
- Iskoristite prirodno svjetlo – Veliki prozori i otvorene zavjese doprinose osvjetljenju i stvaraju osjećaj prozračnosti. Dodavanje ogledala može reflektirati svjetlost i dodatno osvijetliti prostor.
- Odabir boja i dekoracija – Neutralne boje vizualno povećavaju prostor, dok detalji poput jastuka, tepiha i biljaka unose toplinu i karakter.
Kuhinja: Praktičan i efikasan raspored
Kuhinja je prostor koji mora kombinirati funkcionalnost i estetiku.
Kako projektirati kuhinju: 5 savjeta arhitektice za savršenu kuhinju
Pravilnim planiranjem omogućuje se jednostavno kretanje i maksimalna iskorištenost prostora.
Kupaonica: Maksimalna funkcionalnost u malom prostoru
Kupaonica često ima ograničen prostor, stoga je važno pametno planirati svaki element kako bi se postigla maksimalna praktičnost.

- Vertikalna iskorištenost prostora – Zidne police, viseći ormarići i niše u zidu omogućuju pohranu bez zauzimanja podnog prostora.
- Odabir sanitarija – Manji umivaonici s ugrađenim ormarićima, walk-in tuš umjesto kade i viseće WC školjke omogućuju bolji protok prostora.
- Pravilno postavljanje ogledala – Veliko ogledalo iznad umivaonika reflektira svjetlost i vizualno povećava prostor.
- Praktična rasvjeta – Kombinacija toplog i hladnog svjetla osigurava ugodnu atmosferu i funkcionalnost.
“Kod adaptacije kupaonica, uvijek savjetujemo kombiniranje vertikalnog skladištenja i pametnog rasporeda sanitarija kako bi se dobila maksimalna funkcionalnost čak i u manjim prostorima.” – Josipa Dumančić, stručnjakinja za uređenje interijera.
Uređenje interijera s niskim budžetom: Uz malo kreativnosti i znanja, sve je moguće
Pametno planiranje prostora omogućuje bolju funkcionalnost, udobnost i estetiku doma. Bez obzira planirate li novi raspored ili adaptaciju, uz ove savjete možete maksimalno iskoristiti potencijal svake prostorije i stvoriti ugodan životni prostor.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.