Arhitektura i dizajn
Planiranje životnog prostora: Kako pametno iskoristiti svaki kvadratni metar?
Saznajte kako optimalno iskoristiti svaki kvadratni metar uz stručne savjete i inspiracije
Pravilno planiranje životnog prostora ključno je za stvaranje funkcionalnog, estetski privlačnog i ugodnog doma. Svaka prostorija u domu ima svoju specifičnu namjenu i zahtijeva pažljivo promišljanje kako bi se postigla optimalna iskorištenost prostora.
Planiranje rasporeda prostorija važno je kako bi se osigurala bolja povezanost i praktičnost u svakodnevnom životu.
Otvoreni tlocrti postaju sve popularniji jer pružaju osjećaj prostranosti i povezanosti različitih dijelova doma, no važno je pronaći ravnotežu između otvorenosti i funkcionalnosti. Također, korištenje prirodnog svjetla u prostoru može značajno utjecati na atmosferu i percepciju prostora, čineći ga svjetlijim i ugodnijim za boravak.
Raspored i planiranje prostora za optimalnu funkcionalnost
Kada razmišljate o rasporedu i planiranju životnog prostora, važno je uzeti u obzir ne samo estetiku već i praktičnost. Dobro isplaniran prostor može poboljšati kvalitetu života i omogućiti lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ključni faktori koje treba razmotriti su protok kretanja, iskorištavanje svjetlosti te odabir pravih materijala i boja.
U nastavku donosimo savjete za raspored i planiranje najvažnijih prostorija – dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice.
Stan od 200 kvadrata na dvije etaže – uz smart home sisteme krase ga druga zanimljiva rješenja
Dnevni boravak: Središte doma i mjesto okupljanja
Dnevni boravak često je najdinamičniji dio doma, gdje se okupljaju obitelj i prijatelji, pa njegov raspored treba biti fleksibilan i udoban.
Što je potrebno za dnevni boravak iz snova?
Pri planiranju uzmite u obzir sljedeće:
- Definirajte funkcionalne zone – Odredite prostor za sjedenje, gledanje televizije, čitanje ili rad. Otvoreni raspored omogućuje povezivanje s kuhinjom i blagovaonicom, čime se povećava osjećaj prostranosti.
- Pravilno pozicionirajte namještaj: Ono je ključno za raspored i planiranje prostora
- Iskoristite prirodno svjetlo – Veliki prozori i otvorene zavjese doprinose osvjetljenju i stvaraju osjećaj prozračnosti. Dodavanje ogledala može reflektirati svjetlost i dodatno osvijetliti prostor.
- Odabir boja i dekoracija – Neutralne boje vizualno povećavaju prostor, dok detalji poput jastuka, tepiha i biljaka unose toplinu i karakter.
Kuhinja: Praktičan i efikasan raspored
Kuhinja je prostor koji mora kombinirati funkcionalnost i estetiku.
Kako projektirati kuhinju: 5 savjeta arhitektice za savršenu kuhinju
Pravilnim planiranjem omogućuje se jednostavno kretanje i maksimalna iskorištenost prostora.
Kupaonica: Maksimalna funkcionalnost u malom prostoru
Kupaonica često ima ograničen prostor, stoga je važno pametno planirati svaki element kako bi se postigla maksimalna praktičnost.
- Vertikalna iskorištenost prostora – Zidne police, viseći ormarići i niše u zidu omogućuju pohranu bez zauzimanja podnog prostora.
- Odabir sanitarija – Manji umivaonici s ugrađenim ormarićima, walk-in tuš umjesto kade i viseće WC školjke omogućuju bolji protok prostora.
- Pravilno postavljanje ogledala – Veliko ogledalo iznad umivaonika reflektira svjetlost i vizualno povećava prostor.
- Praktična rasvjeta – Kombinacija toplog i hladnog svjetla osigurava ugodnu atmosferu i funkcionalnost.
“Kod adaptacije kupaonica, uvijek savjetujemo kombiniranje vertikalnog skladištenja i pametnog rasporeda sanitarija kako bi se dobila maksimalna funkcionalnost čak i u manjim prostorima.” – Josipa Dumančić, stručnjakinja za uređenje interijera.
Uređenje interijera s niskim budžetom: Uz malo kreativnosti i znanja, sve je moguće
Pametno planiranje prostora omogućuje bolju funkcionalnost, udobnost i estetiku doma. Bez obzira planirate li novi raspored ili adaptaciju, uz ove savjete možete maksimalno iskoristiti potencijal svake prostorije i stvoriti ugodan životni prostor.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
