Arhitektura i dizajn
Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom
Nepokretna kulturna baština s utvrđenim svojstvom kulturnog dobra čine pojedinačne građevine koje imaju izrazit povijesni, umjetnički, znanstveni, društveni ili tehnički značaj. Zašto su neke građevine pod konzervatorskom zaštitom i može li se provoditi energetska obnova, zna arhitekt Dražen Arbutina.
U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica.
Subjektivna kategorija
“Vrijednosti određenog primjera koji, recimo arhitekture koji uvrstimo u baštinu, ili u nešto što će biti formalno u zakonu tretirano kao državno dobro je zapravo kategorija koja na prvi pogled je subjektivna. Subjektivna je zbog toga što ne možete donijeti numeričke parametre kojima bi odredili da li nešto pripada toj skupini ili ne, ali se taj subjektivitet pokušava riješiti na način da veliki broj ljudi koji poznaju određenu materiju, sudjeluju u procjeni. Ako se slože oko određenoga suda, uvrštavaju to na određeni popis.”, za Dom na kvadrat rekao je dr. sc. Dražen Arbutina dipl. ing. arh.
Formalna zaštita
Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro.
“Kad pojednostavnimo tu kategoriju preventivno zaštićena kulturna dobra, prepoznata je njihova vrijednost, donesen je akt o njihovoj određenoj zaštiti. Ali nisu stvoreni apsolutno svi preduvjeti prije svega ovi stručni da se provede kompletna valorizacija kako bi se zapravo utvrdila prava vrijednost i onda oni i zaštitili. S druge strane imamo zaštićena kulturna dobra, koja se nalazi i na posebnoj listi koju dakle vodi Ministarstvo kulture i medija. Onda imate zapravo ta kulturna dobra na listi kulturnih dobara, koja onda imaju i specijalan status. Taj status uključuje obazriv odnos prema baštini. Kad to govorimo, dakle, ta zaštita zapravo uključuje vrlo pažljiv i specifičan odnos svih u tom procesu i to znači od onih koji su takav akt donijeli, pa do onih koji možda nisu vlasnici, ali samo takav prostor koriste.” kaže Arbutina.
Lista zaštićenih ili preventivno zaštićenih kulturnih dobara predstavlja popis svih onih građevina i lokaliteta koji posjeduju iznimne vrijednosti.
Obaveze konzervatora
Smjernice o postupanju s građevinom pod zaštitom donose konzervatori.
“Obveza konzervatora koji djeluju unutar Ministarstva kulture, unutar konzervatorskih odjela, to jest unutar Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u gradu Zagrebu, je obveza zapravo da osiguraju da će se obazrivo pristupiti svim zahvatima na bilo kojoj od građevina koja je pod zaštitom. Kad govorim o tome da osiguraju da se obazrivo pristupi, onda to znači da se neće kompromitirati i na drastičan i dramatičan način narušiti one vrijednosti koje su prepoznate zapravo prilikom stavljanja na listu takve građevine.”
Obaveze inžinjera
A problematikom obnove ili bilo kakvog zahvata na zaštićenoj građevini, bave se inženjeri.
“Među njima recimo arhitekti su zapravo ti koji provode i određena istraživanja ili bolje rečeno sintetiziraju istraživanja nekih drugih struka kao što su recimo konzervatori, restauratori. Oni pokušavaju zapravo stvoriti sliku i to cjelovitu sliku o građevini preko konzervatorskih elaborata koji se izrađuju i definirati šta su to najvrjedniji elementi građevine koji se ni na koji način ne smiju kompromitirati, do koje mjere se može i na koji način se može ići u određene intervencije na toj građevini i takvom konzervatorskom elaboratu. Oni te mjere prilažu na provjeru upravo kolegicama i kolegama upravo koji rade u konzervatorskim odjelima.”, objasnio je Dražen.
Dijalog između dvije struke
Upravo između te dvije struke često dolazi do prijepora i nerazumijevanja.
“Kad govorimo o postojećem stanju, onda vrlo često moji kolegice i kolege, pa i građevinski inženjeri posebice ne percipiraju građevni materijal kao jedan od iznimno važnih elemenata u percepciji. Znači tu moramo razdvojiti percepciju od suštine građevine koja je zapravo vrijedna. Dakle, od suštine građevine koja je vrijedna. Materijal je u suštini građevina i zamjena materijala je automatski i zamjena građevine i onda više nemate original.”
Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća.
“Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina.
Konzervacija građevina je očuvanje identiteta i dijela naše povijesti za buduće generacije.
Urbanizam
Na što paziti pri kupnji stana? Arhitekt otkriva greške koje se skupo plaćaju
Prije nego donesete konačnu odluku i potpišete ugovor, prođite kroz ovu kratku provjeru
Prilikom kupnje stana najčešće se spominju dvije stvari – kvadratura i lokacija. No arhitekti upozoravaju da su to tek početne točke. Ako se pitate na što paziti pri kupnji stana, odgovor je mnogo složeniji i uključuje pravne, tehničke i prostorne aspekte koji dugoročno utječu na kvalitetu života.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Kupnja stana nije samo financijska odluka, nego odluka o svakodnevici koja će trajati godinama. Upravo zato prvi dojam ne smije biti presudan.
Pravna dokumentacija je prvi korak
Jedna od najvažnijih stavki na koju treba obratiti pažnju jest pravna dokumentacija. Stan mora imati čiste vlasničke papire, bez tereta, zabilježbi ili neriješenih suvlasničkih odnosa.
Kod novogradnje je posebno važno provjeriti je li zgrada ishodila odgovarajuće dozvole – građevinsku, a kasnije i uporabnu. Hrvoje Hanže Hanzlin, dipl. ing. arh., ističe kako današnje tržište često funkcionira kroz predprodaju, kada kupci ostavljaju kapare već na temelju građevinske dozvole.
Zato je ključno provjeriti je li projekt uopće dobio službeni akt – bilo lokacijsku, bilo građevinsku dozvolu. U mnogim slučajevima uporabna dozvola neće biti izdana prije same kupnje, ali barem osnovna dokumentacija mora postojati.
Cijena može biti signal upozorenja
Kada razmišljate na što paziti pri kupnji stana, cijena je važan indikator. Ako je nekretnina značajno jeftinija od tržišnog prosjeka, to može biti znak za dodatni oprez.
Troškovi gradnje danas su visoki, a kvalitetni materijali i radna snaga imaju svoju cijenu. Prevelika razlika u cijeni može upućivati na slabiju kvalitetu izvedbe, lošiju izolaciju ili štednju na instalacijama.
Kvaliteta gradnje i instalacija
Dugoročni troškovi stanovanja uvelike ovise o kvaliteti gradnje. Debljina zidova, toplinska i zvučna izolacija, kvaliteta stolarije, vrsta grijanja i instalacija – sve su to elementi koji čine razliku između ugodnog i problematičnog stanovanja.
Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi
Energent koji se koristi za grijanje ima velik utjecaj na mikroklimu prostora i mjesečne troškove. Podno grijanje, primjerice, često doprinosi ravnomjernijoj raspodjeli topline i većoj ugodi boravka.
Arhitekti savjetuju da se pažnja usmjeri na konstruktivne elemente i instalacije, dok se kozmetičke stvari poput boje zidova ili vrata mogu naknadno prilagoditi.
Orijentacija i mikroklima prostora
Jedan od najvažnijih, a često zanemarenih faktora jest orijentacija stana. Osunčanost prostora izravno utječe na kvalitetu stanovanja, raspoloženje i zdravlje.
Stan s dovoljno prirodnog svjetla i mogućnošću prirodnog provjetravanja pruža znatno bolju mikroklimu. Kod većih stanova poželjno je imati najmanje dvije orijentacije kako bi se omogućila cirkulacija zraka.
Veliki prozori i staklene stijene doprinose osjećaju prostranosti, ali i povećavaju količinu dnevnog svjetla, što dugoročno podiže kvalitetu života.
Tlocrt je važniji od kvadrature
Iako kvadratura često dominira oglasima, raspored prostorija – odnosno tlocrt – ima veću težinu. Ako se pitate na što paziti pri kupnji stana, odgovor često leži upravo u funkcionalnosti rasporeda.
Konstruktivni i nosivi zidovi određuju mogućnosti budućih preinaka. Ako su zidovi nosivi ili su otvori na pročelju fiksno definirani, prostor se neće moći značajno mijenjati.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Važno je obratiti pažnju na veze između prostorija – položaj kuhinje u odnosu na dnevni boravak, pristup kupaonici, odvojenost spavaćih zona. Ulaz u WC izravno iz dnevnog boravka, primjerice, može biti i akustički i vizualno problematičan.
Visina stropa i osjećaj prostora
Visina stropa snažno utječe na percepciju prostora. Stanovi s višim stropovima imaju bolju akustiku, veći volumen zraka i osjećaj luksuza.
Viša zapremnina prostora doprinosi boljoj mikroklimi, a sam prostor djeluje prozračnije i ugodnije. Upravo zato kvalitetnije zgrade često imaju veću visinu stropa od minimalno propisanih standarda.
Lift, stubište i broj stanara
Kod višestambenih zgrada treba obratiti pažnju i na zajedničke dijelove. Ima li zgrada lift, koliko stanova koristi jedno stubište i kakva je protočnost zajedničkih komunikacija?
Manji broj stanova po stubištu često znači veću privatnost i manju opterećenost zajedničkih prostora. To su detalji koji možda nisu presudni pri prvom razgledu, ali dugoročno itekako utječu na kvalitetu stanovanja.
Razlikujte trajno od promjenjivog
Jedan od ključnih savjeta arhitekata jest razlikovati ono što se može promijeniti od onoga što ostaje trajno. Parket, pločice i ugrađeni materijali utječu na vrijednost stana i cijenu, ali zidne boje, vrata ili obloge lako se zamjenjuju.
Kupnja stana rijetko je kratkoročna odluka, osim ako je riječ o investiciji za daljnju prodaju ili najam. Zato je važno razmišljati o budućem potencijalu prostora i njegovoj prilagodljivosti.
Checklista: Na što paziti pri kupnji stana
Prije nego donesete konačnu odluku i potpišete ugovor, prođite kroz ovu kratku provjeru:
Dokumentacija
- Jesu li vlasnički papiri čisti, bez tereta i zabilježbi?
- Ima li zgrada lokacijsku ili građevinsku dozvolu?
- Postoji li uporabna dozvola (ako je riječ o dovršenoj zgradi)?
- Jesu li suvlasnički odnosi jasno definirani?
Kvaliteta gradnje
- Kakva je toplinska i zvučna izolacija?
- Koja je vrsta stolarije ugrađena?
- Koji energent se koristi za grijanje?
- Jesu li instalacije nove i pravilno izvedene?
Orijentacija i mikroklima
- Ima li stan dovoljno prirodnog svjetla?
- Ima li najmanje dvije orijentacije radi prirodnog provjetravanja?
- Kakva je visina stropova?
- Kakav je osjećaj temperature i zraka pri ulasku u stan?
Tlocrt i funkcionalnost
- Ograničavaju li nosivi zidovi mogućnost budućih preinaka?
- Je li raspored prostorija logičan i funkcionalan?
- Postoji li jasna podjela između dnevne i noćne zone?
- Je li ulaz u WC diskretno riješen?
Zajednički prostori
- Ima li zgrada lift?
- Koliko stanova koristi jedno stubište?
- Jesu li zajednički prostori uredni i održavani?
Ako većinu stavki možete potvrditi, velika je vjerojatnost da ste pronašli stan koji nije samo dobra investicija, nego i kvalitetan prostor za život na duge staze.
Na kraju, odgovor na pitanje na što paziti pri kupnji stana ne svodi se na jednu stavku. Riječ je o kombinaciji pravne sigurnosti, kvalitete gradnje, funkcionalnog tlocrta i dobre orijentacije. Tek kada se svi ti elementi usklade, stan postaje više od kvadrata – postaje kvalitetan prostor za život na duge staze.
Arhitektura i dizajn
nZEB stručni skup 2026: Deset godina energetske obnove i novi zahtjevi koji dolaze
Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi…
Krajem veljače u Zagrebu je održan jubilarni, deseti nZEB stručni skup 2026, konferencija koja je u proteklom desetljeću postala jedno od ključnih mjesta okupljanja stručnjaka iz područja energetske učinkovitosti i održive gradnje. Ovogodišnje izdanje donijelo je presjek postignutog napretka, ali i jasan pogled prema onome što sektor graditeljstva očekuje nakon 2026. godine. Ovogodišnji skup podržao je i Zoran Milanović.
NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Od prvih rasprava o gotovo nultoj energiji do današnjih zahtjeva za cjelovitim sagledavanjem sigurnosti, održivosti i kvalitete stanovanja, nZEB stručni skup 2026 pokazao je koliko se paradigma energetske obnove promijenila.
Energetska obnova više nije samo pitanje potrošnje
Skup je otvoren retrospektivom razvoja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, uz naglasak na činjenicu da se energetska obnova više ne može promatrati isključivo kroz smanjenje potrošnje energije.
Organizator skupa, prof. dr. sc. Zoran Veršić, istaknuo je kako je od samog početka ideja bila pokazati da struka zna prepoznati i adresirati stvarne probleme postojećeg fonda zgrada. Već tada se upozoravalo da energetska obnova ne smije biti samo tehničko poboljšanje energetskih svojstava, nego sveobuhvatna modernizacija zgrade.
Intervju s Prof. dr. sc. Zoranom Veršićem
Danas je takav pristup postao standard. Zgrade koje ulaze u proces obnove moraju se sagledavati kroz sigurnost od potresa i požara, kroz kvalitetu boravka u prostoru te kroz ukupnu funkcionalnost i trajnost. Upravo je to smjer koji je struka najavljivala godinama prije nego što su direktive postale zakonska obveza.
nZEB stručni skup 2026 tako je još jednom potvrdio svoju ulogu platforme koja stručnu javnost priprema na regulative i standarde prije nego što oni stupe na snagu.
Od nZEB-a prema ZEB-u: Novi zahtjevi nakon 2026.
Drugi dio programa bio je usmjeren na razdoblje koje dolazi. Iako nZEB standard još uvijek nije prošlost, sve se više govori o konceptu ZEB-a, odnosno zgrada s nultim emisijama.
Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?
Naglasak se više ne stavlja isključivo na energetsku učinkovitost, već i na cjelokupni CO₂ otisak zgrade. To uključuje emisije povezane s proizvodnjom, transportom i ugradnjom materijala, kao i njihov utjecaj na okoliš tijekom životnog vijeka objekta.
Takav pristup značajno mijenja način projektiranja i izvođenja radova. Zgrada se više ne vrednuje samo kroz potrošnju energije, već kao cjelina – kroz konstrukciju, materijale, trajnost i održivost.
Inženjerski proračuni kao temelj odluka
Silvio Novak iz tvrtke Knauf Insulation u svom je predavanju dao pregled razvoja energetskog certificiranja i energetske učinkovitosti u posljednjih dvadeset godina. Poseban naglasak stavio je na važnost preciznih proračuna.
Energetske uštede, kako je istaknuto, moraju biti jasno kvantificirane i interpretirane kroz brojke. Upravo su proračuni temelj inženjerske discipline jer omogućuju donošenje odluka na temelju podataka, a ne pretpostavki.
nZEB stručni skup 2026 tako je pokazao da se područje energetske učinkovitosti sve više oslanja na precizne analize i interdisciplinarni pristup.
Klimatske promjene i dugoročna otpornost materijala
Aleksandar Terer iz Profine Croatia govorio je o utjecaju klimatskih promjena na zgrade i građevinske materijale. Ekstremne temperature, povećana vlaga i nagle vremenske promjene dugoročno utječu na trajnost konstrukcija.
Nepravilno projektirani ili izvedeni sustavi mogu uzrokovati značajne štete, osobito ako se ne uzmu u obzir novi klimatski uvjeti. Otpornost materijala postaje jednako važna kao i njihova energetska svojstva.
Fasada kao tehnički i estetski element
Fasade su također bile jedna od središnjih tema. Janko Šemnički iz Baumita naglasio je kako fasada nije samo tehnički omotač zgrade, već i njezino lice.
Osim što ima ključnu ulogu u toplinskoj zaštiti i energetskoj učinkovitosti, fasada definira odnos zgrade prema okolini i korisnicima. Inženjerska znanja nužna su za pravilnu izvedbu, ali estetika i vizualna kvaliteta jednako su važni elementi suvremenog projektiranja.
Opeka i robotsko zidanje – tradicija i inovacija
Dr. sc. Marina Bagarić iz Wienerbergera predstavila je razvoj opeke i zidanih konstrukcija. Iako se graditeljstvo često doživljava kao konzervativan sektor, razvoj opeke pokazuje značajan tehnološki iskorak.
Staklena opeka više nije retro – ovako se danas koristi u novim interijerima
Suvremene zidane konstrukcije danas zadovoljavaju zahtjeve mehaničke otpornosti, toplinske zaštite i održivosti, a najavljena je i primjena robotskog zidanja. Hrvatska i Slovenija trenutno su u potrazi za pilot projektima na kojima bi se takva tehnologija implementirala u praksi.
Što nakon deset godina?
Deset godina iskustava, prezentiranih na konferenciji, pokazuje da znanje i tehnologije postoje. Alati su dostupni, regulative su definirane, a struka je educirana.
Ključno pitanje više nije kako postići energetsku učinkovitost, već koliko brzo i koliko dosljedno će se standardi provoditi u praksi. Upravo će ta brzina prilagodbe odlučiti uspjeh nadolazećeg razdoblja.
nZEB stručni skup još je jednom potvrdio da održiva gradnja više nije tema budućnosti, već sadašnjosti – i da će sljedeća faza razvoja zahtijevati još širu suradnju inženjera, proizvođača, projektanata i investitora.
