Arhitektura i dizajn
Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća
Dvorac Bračak u blizini Zaboka sagradila je obitelj Kulmer 1889. godine. Od 1947. do 2007. godine služio je kao bolnica, a nakon toga je propadao sve do 2011., kada je započela obnova. Danas je dvorac Bračak primjer energetske obnove uz poštivanje svih konzervatorskih zahtjeva.
“Dvorac Bračak, dvorac je obitelji Kulmer, sagrađen u 19. stoljeću. Bio je gospodarsko stambeni objekt. Obitelj Kulmer je ovdje imala stoku, ovdje je bio mlin, a sagrađen je ovdje jer je ovdje pruga između Zagreba i Budimpešte. Na stanice pruge su se stoka, roba i njihovi proizvodi slali na tržišta, ovdje su oni živjeli i proizvodili do 1947. Tada je zadnji grof Ferdinand Kulmer planirao dvorac za dječju bolnicu. Sljedećih pedesetak godina, ovdje je bila bolnica dok nije sagrađena nova, moderna bolnica ovdje u Zaboku. Ta bolnica je također živjela ovdje sa lokalnim ljudima.” za Dom na kvadrat ispričao je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e.
Put od napuštenog dvorca do Energentskog centra Bračak
Dvorac je propadao sve do 2012. godine kada je počela njegova obnova. Uz financijsku potporu EU putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a koristeći znanje REGEA-e, Krapinsko – zagorska županija još je tijekom 2012. godine izradila potrebnu tehničku dokumentaciju za obnovu objekta ruševnog i napuštenog dvorca Bračak. Bio je to početak priče o Energetskom centru Bračak.
“Dvorac je, kad smo ga mi zatekli, bio četiri godine napušten. Prazan, bez prozora, bez metalnih elemenata, strgani parketi, kako već izgleda napuštena zgrada, jedna ruševina u pravom smislu te riječi”, rekao je Domac.
Priprema projekta trajala je 6 godina, a radovi tek 18 mjeseci. Energetskoj obnovi građevine od gotovo 1600 četvornih metara prethodila je statička rekonstrukcija . Temelji su bili gotovo nepostojeći, u pitanju je bila statika kule – ona se nagnula, sve su grede u podu bile trule. Bilo je puno izazova, ali na sreću tim je bio u to doba već kapacitetom i strukom dovoljno jak da je mogao odgovoriti na te izazove.
Postavljena je toplinska izolacija, obnovljena je kompletna ovojnica grijanog prostora zgrade i ugrađene su moderne tehnologije. Postignuta je visoka energetska učinkovitost koristeći čak 88 posto udjela iz obnovljivih izvora energije.
Bračak – dvorac izvana, moderna zgrada iznutra
“Naša zgrada, energetski centar Bračak troši energije kao malo veća obiteljska kuća. Ona je izolirana iznutra, zadovoljava sve zahtjeve konzervatorske zaštite, što je ponekad izazovno. Možda ni nema smisla obnavljati zgradu u 21. stoljeću onako kako se ona gradila tamo negdje sredinom 19. stoljeća. Međutim, mi smo napravili ovdje sve nove tehnologije, dizalice topline, kotlovnicu na pelete, meteorološku stanicu na krovu, skupljanje kišnice radi ispiranja toaleta, mikrokogeneraciju na prirodni plin kako bismo pokazali da takve stare zgrade svejedno mogu biti energetski učinkovite i da mogu biti vrlo ugodne za život i rad.” , nastavlja ravnatelj REGEA-e.
Prozori su drveni, s vanjske strane su izvorne, kako su nekad građeni, po zahtjevima konzervatora, jednostruki prozori. S unutrašnje strane su troslojni, također drveni, ali troslojni, staklo punjeno plinom, najsuvremeniji prozori sa najvišim koeficijentom zadržavanja topline.
“Ovdje postoje takozvani SNUS. SNUS je centralni nadzor upravljački sustav koji mjeri sve parametre. Temperaturu, pomoću meteorološke stanice uspoređuje sjevernu stranu zgradu, južnu, osunčanost, različito se onda griju različiti dijelovi dvorca. Gleda se jutro, prati kada je više ljudi, večer, noć, različiti režimi rada, ljeto, zima. Minimalno se troši energija, a maksimalno se ugodnost i kvaliteta zraka, temperatura prilagođava korisnicima.”
Pionirski podhvat
Rekonstrukcija pročelja, oslika i arhitektonske plastike rađena je pod budnim okom konzervatora.
“Pa to je bio jedan zanimljiv odnos, uvijek je zanimljiv odnos kad se različite struke susretnu. To je bio i danas je zapravo jedan pionirski pothvat i obnova stare građevine na moderan način, tako da su učili konzervatori od nas i mi od njih. Bilo je zanimljivih scena, naravno, kada smo eto, radili krovište, pa dođite na gradilište, pa nema pola krovišta jer je konzervator zamislio malo drugačije… Nismo se možda dogovorili na vrijeme, bilo je tu nesporazuma, bilo je nadmetanja, dogovaranja, ali eto, konačan rezultat mislim da je dobar i da je konzervatorska struka jednako zadovoljna kao i inženjerska. To je smisao zapravo posla i to je uspjeh kada multidisciplinarno dođemo do rezultata koji je onda dobar.”, ispričao je Domac.
Dvorac Bračak primjer je dobre prakse energetske obnove povijesnih zgrada i u potpunosti prenosi poruku svojih korisnika.
“Cijela priča mora imati jasnu poruku. Dakle, mi ne možemo samo na papiru ili na riječima nešto propagirati, održivost mi ovdje živimo i pokazujemo. Pčele, važan dio ekosustava također stanuju u našem perivoju, šest košnica. Proizvodimo onda vlastiti med koji dijelimo poslovnim partnerima kako bismo tu poruku slali. Hotel za kukce, također, nema prirode bez kukaca, pokazujemo to, kišnicu koju skupljamo, ne služimo ovdje gazirana pića, služimo prirodne sokove lokalnih OPG-ova, hrana mora dolaziti u krugu od 30 kilometara, ne možeš zaista raditi nešto uspješno ako ne vjeruješ u to i ne živiš to.” za kraj je ispričao Julije Domac.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu
Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.
Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.
Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.
Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu
Arhitektica s vizijom iza projekta
Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.
Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.
Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Jasna podjela prostora i logična organizacija
Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.
Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.
Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu
Konstrukcija kao polazište dizajna
Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.
Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.
U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.
Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu
Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.
Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.
BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete
Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.
Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Ostava usred dnevnog boravka: Kako je arhitektica pretvorila problem u prednost stana
Lucija Puljić iz El Be arhitektonskog studija smjestila je spremište u središte dnevnog prostora — i time riješila ne samo pohranu, već i loš odnos kuhinje i dnevne sobe.
Stan od otprilike 80 kvadrata na prvi pogled nije djelovao skučeno. Problem je bio suptilniji — nedostatak kvalitetne pohrane i krivi odnos između kuhinje i dnevnog boravka. Dnevna soba bila je prevelika u odnosu na kuhinju, a otvoreni prostor nije bio optimalno iskorišten. Upravo tu je mag. ing. arh. Lucija Puljić iz El Be arhitektonskog studija pronašla rješenje koje na prvu zvuči neobično.
„Htjeli smo ubaciti negdje spremište i to smo iskoristili u dnevnom dijelu zato što je bio komotan, ali odnos kuhinje i dnevne sobe bio je kriv. Bila je prevelika dnevna soba u odnosu na kuhinju. Tako da smo jednim centralnim dijelom povećali spremište i time omogućili dodatno skladištenje u kuhinji i preorijentirali samu dnevnu sobu kako bi se omogućio lakši pristup prema terasi.”
Uvođenjem centralnog volumena ostave postignuto je nekoliko stvari odjednom: povećana je količina pohrane, bolje je organiziran prostor kuhinje, dnevni boravak je dobio jasniju strukturu, a omogućena je i bolja komunikacija prema terasi.
Namještaj po mjeri koji sve drži na okupu
Ključni izazov bio je uklopiti ostavu u prostor bez narušavanja estetike — zatvoriti je u ormare i vizualno povezati s kuhinjom i dnevnim boravkom. Marko Vurušić, vlasnik Restyle stolarije, objašnjava složenost izvedbe.
„Najveći izazovi su bili da zatvorimo ostavu u ormare, u kompletnu priču — da bude u jednoj cjelini kuhinja, ostava plus dnevni boravak. Uspjeli smo ukomponirati postojeće zidove s našim namještajem, dobiti kut po 45 stupnjeva, spoj smo napravili gerung — znači lijepi prelaz tog kuta i nastavak dnevnog boravka na drugu stranu.”
Preciznost izrade bila je ključna. Prijelazi iz materijala u materijal zahtijevali su detaljnu razradu radioničkih nacrta kako ne bi došlo do pogreški u izvedbi.
Lincoln orah koji izgleda kao pravi furnir
U interijeru dominira iveral koji vjerno imitira prirodne materijale. Mladen Lovreković, direktor tvrtke Elgrad, posebno ističe dekor Lincoln orah.
„Kad ga vidimo na velikim površinama i lijepo svjetlo pada na njega, toliko djeluje poput prirodnog furnira da stvarno mislim da nitko nema što prigovoriti iveralima i sličnim materijalima.”
Posebno zanimljiv detalj je zidna obloga u dnevnoj sobi koja na prvi pogled izgleda poput filca. Lovreković objašnjava da je zapravo riječ o iveralu — tek kad ga se dodirne, postaje jasno da nije meka tekstilna površina nego tvrdi materijal. Takvi detalji pokazuju koliko daleko su otišli suvremeni materijali u imitiranju različitih tekstura.
Boje koje ne odudaraju od onoga što već postoji
Kod odabira boja Lucija Puljić krenula je od onoga što je u stanu već bilo — drvene podne obloge i sivkastih keramičkih pločica u kupaonama.
„Htjeli smo postići nenametljivost. Bili smo definirani već postojećom podnom oblogom koja je bila drvena i oblogama pločica u kupaonama koje su bile sivkaste, pa smo nijansiranje usmjerili prema tome — bež nijanse i drvene nijanse koje se ne kose s postojećim oblogama.”
U dnevnim prostorima prevladava bež u kombinaciji s tamnim drvetom, dok su detalji izvedeni u toploj crnoj (tzv. soft black) i antracit tonu (tzv. onyx) — nijansama koje su dovoljno bliske da ne stvaraju oštre kontraste, ali dovoljno različite da prostor ima dubinu.
Kuhinja koja se ističe radnom pločom
Iako kompaktna, kuhinja dobiva karakter zahvaljujući radnoj ploči od kompaktnog materijala — izuzetno popularnog i trajnog materijala posljednjih godina. Lovreković opisuje odabrani dekor kao tamni mramor koji prema njegovim riječima već malo ima prema betonu i škriljevcu — neobičan izbor koji se s tamnim detaljima u ostatku interijera izvrsno uklopio.
Šaht u sredini i podno grijanje: Rješavanje problema dizajnom
Projekt je imao i tehničke izazove koji su zahtijevali kreativna rješenja. U sredini prostorije nalazio se postojeći šaht koji se nije mogao mijenjati, a u pod se nije smjelo intervenirati jer je već bilo postavljeno podno grijanje. Umjesto klasičnih građevinskih zahvata, problem je riješen kroz dizajn namještaja — elementima ormara dobivena je, zapravo, još jedna prostorija.
Kupaonica: Najveći izazov projekta
Kupaonica je bila najzahtjevniji dio projekta. Perilica rublja i unutarnja jedinica dizalice topline bile su na pozicijama koje nisu odgovarale novom rasporedu, ali ih se nije moglo premjestiti.
„Kupaona nam je bila veliki izazov. Imali smo postavljene instalacije, perilicu rublja i unutarnju jedinicu dizalice topline na mjestima koja nam nikako nisu odgovarala. Zatvorili smo perilicu u ormar u koji smo smjestili i sve potrepštine, a u maloj kupaoni smo elementom ormara s ukalupljenim ogledalom uspjeli smjestiti sve šampone i slično što ne želimo prikazivati.”
Lucija Puljić, mag. ing. arh., El Be arhitektonski studio
Materijal je i u kupaonama isti — iveral. Lovreković naglašava da je on dovoljno čvrst i kvalitetan za korištenje i u kuhinji i u kupaonici, uz uvjet da su rubovi pravilno zatvoreni kako vlaga ne bi prodrla unutra.
Ovaj stan pokazuje da se potencijal prostora često krije tamo gdje ga najmanje očekujemo. Ostava usred dnevnog boravka na prvu zvuči kao kompromis — ali u rukama dobre arhitektice postala je prednost koja je unaprijedila cijeli stan.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
