Arhitektura i dizajn
Emocije i ljudi stvaraju najbolje interijere
Sunčica Mastelić Ivić sigurno vam je dobro poznata jer nas redovno podučava o stilovima uređenja interijera. No, Sunčica je puno više od dobre učiteljice. Ona je sjajna arhitektica koja svira klavir i voli hrvatski jezik.
Sunčice, rekla si mi da zapravo arhitektura nije bila tvoj prvi izbor. Što je bio tvoj prvi izbor i zašto arhitektura ipak na kraju?
Kako sam ja bila dijete koje je, kojem je donekle išla matematika, imala sam smisla za crtanje, onda vas odmah roditelji pomalo usmjere, pa zašto ti ne bi mogla arhitektura, pa to ti je fin posao, pa lijep je fakultet, lijep je studij, to bi ti bilo dobro. Ali moja prva ljubav je zapravo bio hrvatski jezik.
Studij arhitekture je nekakav renesansni nastavak svega onoga što je renesansni čovjek trebao biti. Taj divan studij vam da mnogostruka znanja, nauči vas matematici, inženjerstvu, logičnom razmišljanju, kreiranju prostora, nauči vas estetici i vi tu estetiku povezanu s logikom, inženjerstvom, pogotovo estetiku, vi to živite cijeli život, cijeli dan, što god da radite i van vaše profesije.



Tvoj put do stručnjakinje kakva si danas počeo je u Beču. Zašto u Beču i kako je do toga došlo?
Moj neki profesionalni put je započeo u Beču, zašto, zato jer je moj suprug u to doba završavao doktorski studij na tehničkom univerzitetu u Beču i mi smo nekoliko godina proveli tamo i to je bio, da, to je bio moj prvi posao. Beč, bečki mentalitet, sve o dizajnu i arhitekturi što sam naučila u Beču, to je jedna moja davna, daleka ljubav koja uvijek tinja i traje.



Koji zapravo bio razlog zašto si odabrala raditi dizajn interijera, a ne arhitekturu?
U određenom trenutku mojeg profesionalnog bivanja se otvorila prilika da se bavim interijerom, a budući da, kao što sam rekla, da mi je jezik važan, komunikacija mi je važna, otkrila sam da rad na interijeru uključuje intenzivan rad sa klijentom i to na mnogo povezanijoj razini od arhitekture.
Mislim da je prva stvar kod arhitekture odgovornost. A prva riječ koja mi pada na pamet kad pričam o interijeru, to je emocija. Zato jer vi razgovorima, u interakciji sa klijentom, vi morate kroz projekte interijera, dobiti emociju koju klijent traži u tom prostoru. Vi emociju ostvarujete kreiranjem atmosfere, a atmosfera je jedna kvalitativna disciplina koju postižete sa različitim elementima projektiranja interijera. Pa su to primjerice, veličina prostora, oblik, boje, tekstura, svjetlo, ako želimo, čak i miris i zvukovi.



Radiš i dizajn stambenih prostora, poslovnih prostora ali i turističkih objekata, što je veći izazov i po čemu se razlikuju ti projekti?
Osnovna razlika u dizajnu interijera privatnih stambenih prostora i ovih ugostiteljskih, pogotovo turističkih je u iskoraku. Ne moramo sad pričati o stilu niti o investiciji, ali uvijek vam je perjanica slijeđenja trendova ugostiteljstvo i ugostiteljski prostori i ako pričamo na razini čitave Hrvatske, onda bi rekla, naše priobalje uvijek mora biti u trendu. Zato jer vi morate ponuditi gostu neki san i vi morate dati dojam da ste svjetski prostor.
On se mora osjećat fantastično u bilo kakvom kafeu, restoranu, hotelu do kojeg dođe, tako da uvijek su takve vrste prostora puno više slijede trendove, puno su avangardnije, puno revolucionarnije i ako su na obali tim više se dešavaju te ti trendovi te razlike koje su izuzetno moderne. Trend nije nešto što je osnovno kod stambenih interijera, taj trend je uvijek malo blaži nego što su prostori ugostiteljskog tipa.



Gdje pronalaziš inspiraciju za sve svoje projekte koje radiš?
Meni bi sad bilo najlakše reći da se inspiriram iz literature i putovanja, ali, ljudi. Ljudi su najveća inspiracija i to bilo koji sudionik projekta. Dakle, bilo da je neka moja kolegica, kolega, klijenti su mi inspiracija, učim od njih i nadam se da oni uče od mene. Učim se njihovim životnim iskustvima, stvarima koje su oni vidjeli, a ja nisam vidjela, pogledima na život kakve oni imaju, a kakve ja imam drugačije, to su zapravo divni razgovori gdje vi međusobno zajednički dolazite do rješenja.
U našoj emisiji dosta redovito podučavaš o različitim stilovima uređenja interijera, koji je tebi najdraži?
Najsretnija sama kada radim u određenom stilu za koje sam dovoljno proučila da odgovara profilu klijenta i kada mogu zajedno sa klijentom do kraja iznijeti taj stil, bez nekih većih stranputica.
Dakle kad određeni stil odaberete morate razmišljati o tome da je niz nekih ljudi prije vas ili paralelno vama radilo na toj ogromnoj bazi estetike, podataka, oblika, tekstura i svega koja vama onda može biti inspiracija za ono čime ćete vi doprinijeti tom stilu.

Radila si jako puno projekata i puno je toga iza tebe, ali postoji li jedan projekt koji bi mogla izdvojiti koji ti je ostao kao najdraži?
Ne mogu. Ne mogu zato jer najvažniji su mi ljudi. I svaki klijent mi je poseban. I zato mi je uvijek najdraži projekt uvijek onaj koji trenutno sad radim.
Arhitektura i dizajn
Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju
U prvoj epizodi podcasta Zona pobjede, u produkciji tvrtke Baumit, razgovaramo o održivosti u graditeljstvu, novim izazovima za arhitekte, inovacijama u fasadnim sustavima te klimatskim promjenama koje oblikuju budućnost arhitekture i gradnje.

Održivost više nije daleka budućnost, nego svakodnevica. Već od 2026. gradnja i stanovanje u Hrvatskoj dobit će sasvim novu dimenziju – energetska učinkovitost, održivi materijali i inovativna rješenja postaju obavezan standard. Upravo zato pokrenut je podcast „Zona pobjede“, u suradnji Baumita i emisije Dom na kvadrat, koji donosi stručne razgovore o svemu što oblikuje domove budućnosti.
Što je „Zona pobjede“?
„Zona pobjede“ je novi podcast posvećen graditeljstvu, arhitekturi i održivom življenju. Kroz otvorene razgovore, stručnjaci i praktičari govore o tome kako inovacije u gradnji utječu na kvalitetu života svakog građanina. Podcast moderira Snježana Turalija, dok su gosti prve epizode Maja Kuzmanović, arhitektica iz Arhigrupe, i Vinko Ančić, product manager u Baumitu.
Oni zajedno donose pogled iz prakse i industrije – što građani mogu očekivati od novih materijala, zašto je suradnja arhitekata i proizvođača presudna, i kako će novi standardi gradnje utjecati na cijelo društvo.

NZEB konferencija: Priuštivo i održivo stanovanje do 2030.?
Premijerna epizoda: Održiva gradnja i fasade koje dišu
Prva epizoda podcasta posvećena je jednoj od najvažnijih tema današnjice – održivoj gradnji. Klimatske promjene sve su očitije, a zgrade troše čak 40 % ukupne energije. Rješenje se krije u inovacijama. Jedna od njih je CrystalSet, novo Baumitovo rješenje za fasade, koje ne samo da štiti zgrade od ekstremnih klimatskih uvjeta, nego i omogućuje „disanje“ zidova te ugodniju mikroklimu u interijeru.
Arhitektica Maja Kuzmanović naglašava kako su upravo takvi materijali ključni za zdravlje zgrade i stanara, dok Vinko Ančić ističe tehničke prednosti sustava i njegovu dugovječnost. Složni su u jednom – budućnost gradnje traži inovacije koje su i estetske i održive.

Energetski obnovite kuću ETICS fasadnim sustavom
Saznajte u prvoj epizodi:
- Zašto je graditeljstvo ključno u borbi protiv klimatskih promjena
- Kako Baumit razvija proizvode za budućnost
- Što arhitekti danas očekuju od materijala
- Kako izgleda moderna i odgovorna suradnja između arhitekta i proizvođača
Zašto poslušati podcast?
Podcast „Zona pobjede“ nije namijenjen samo stručnjacima. On je vodič za sve koji grade, obnavljaju ili se jednostavno zanimaju za zdraviji i održiviji način stanovanja. Kroz razgovore možete saznati:
- kako smanjiti račune kroz energetsku učinkovitost,
- koje fasadne sustave birati za dugotrajnost i udobnost,
- što arhitekti traže od materijala i proizvođača,
- kako će se nova pravila i zakoni odraziti na svakodnevni život
„Zona pobjede“ donosi inspiraciju i znanje o tome kako graditi i živjeti održivije. Ako želite biti korak ispred i na vrijeme doznati koja rješenja donose ljepši i energetski učinkovitiji život, ovo je sadržaj koji vrijedi pratiti.
Gdje poslušati „Zonu pobjede“?
Premijerna epizoda dostupna je na YouTube kanalu Dom na kvadrat, kao i na kanalima tvrtke Baumit Hrvatska. Uskoro će podcast biti dostupan i na Spotifyju i drugim platformama, dok će kraći video-isječci biti objavljivani na Instagramu i TikToku.
Pratite nas na kanalima:
Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.
Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube
Greenika : Web
Arhitektura i dizajn
Što znači moderno uređenje doma i kako to postići
Planirate urediti svoj životni prostor da izgleda “modernije” – donosimo kako

Uređenje doma počinje pitanjem što zapravo želimo od prostora. Ako planirate moderno uređenje doma, važno je znati da ono podrazumijeva puno više od bijelih zidova, čistih linija i minimalističkog namještaja.
Moderno je zapravo rezultat dugog razvoja arhitekture i dizajna, a njegova glavna ideja je stvaranje prostora koji su funkcionalni, prozračni i prilagođeni načinu života.
Koji odabrati i kako uspješno primijeniti stil uređenja u svom domu?
U nastavku donosimo pregled što moderno uređenje zapravo znači, kako prepoznati elemente modernizma i postmodernizma, te na što treba paziti pri odabiru arhitekta.
Što podrazumjeva moderno uređenje stana?
Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Le Corbusier i europski modernisti vjerovali su da zgrade trebaju biti univerzalne i lišene svake lokalne osobitosti.
Moderni stil pojavio se početkom 20. stoljeća kao reakcija na prenaglašene ukrase i klasične stilove. Arhitekti i dizajneri željeli su stvoriti prostore koji su jednostavniji, svjetliji i praktičniji za život.
Danas moderno uređenje znači:
- otvoren prostor – povezan dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica,
- puno prirodne svjetlosti – veliki prozori i staklene stijene,
- prirodni materijali – drvo, kamen, staklo, metal,
- neutralne boje – bijela, siva, bež, koje se nadopunjuju detaljima u jačim tonovima,
- manje je više – prostor nije pretrpan, svaki komad namještaja ima svrhu.

Od modernizma do modernog
Modernizam je stil koji je donio jednostavnost i racionalnost. Njegovo geslo bilo je “forma slijedi funkciju” – što znači da izgled prostora proizlazi iz njegove namjene.
Prepoznaje se po:
- ravnim linijama i jednostavnim oblicima,
- odsustvu dekoracije,
- funkcionalnom namještaju,
- svijetlim i prostranim prostorima
Primjer modernističkog stana je prozračan interijer s velikim prozorima, minimalno ukrašenim zidovima i namještajem koji ima jasnu, praktičnu funkciju.
A još modernije od modernizma – postmodernizam
Postmodernizam se razvio od 1960-ih, kao odgovor na strogu jednostavnost modernizma. Dizajneri su željeli unijeti igru, boje i simboliku natrag u interijere.
Uredite prostor u stilu 70-ih: Ovo su pravila koja je dobro slijediti
Karakteristike postmodernizma:
- kombinacija različitih stilova i epoha,
- korištenje boja i kontrasta,
- razigrani oblici i neočekivani detalji,
- povratak dekoraciji, ali na novi, suvremen način
Postmodernistički stan može imati neutralnu osnovu, ali s naglašenim komadom namještaja u jarkoj boji, zid ukrašen umjetničkim djelima ili kombinaciju starog i novog namještaja.
Novi postmodernizam u dizajnu interijera donosi modernu reinterpretaciju klasičnog postmodernizma iz 80-ih godina. Dok je originalni postmodernizam bio reakcija na strogi minimalizam, novi postmodernizam teži uravnoteženijoj kombinaciji kreativnosti i funkcionalnosti.
Kako odabrati pravog arhitekta za moderno uređenje stana?
Uređenje doma nije samo pitanje odabira boja i namještaja – to je proces u kojem arhitekt (i/ili dizajner) ima ključnu ulogu. On povezuje vaše želje s tehničkim mogućnostima prostora.
Evo nekoliko savjeta pri odabiru arhitekta:
- Portfolio – pogledajte ranije projekte i uvjerite se da su u skladu s vašim ukusom.
- Razgovor – dobar arhitekt postavlja pitanja, sluša i predlaže rješenja.
- Budžet – arhitekt vam može pomoći da najbolje iskoristite raspoloživa sredstva.
- Iskustvo – prednost dajte arhitektima koji imaju iskustva s adaptacijama stanova.
- Komunikacija – s arhitektom morate moći otvoreno razgovarati jer suradnja traje mjesecima.
Razlika između arhitekta i dizajnera interijera
Mnogi se pitaju – trebam li arhitekta ili dizajnera interijera? Evo ključnih nekoliko razlika:
Arhitekt
- bavi se strukturom prostora – zidovima, rasporedom prostorija, instalacijama i oblikovanjem zgrade ili stana,
- ima ovlasti za izradu projekata i potrebnih dozvola,
- ključan je kod adaptacija koje uključuju statiku ili gradnju,
- osigurava da prostor bude funkcionalno i tehnički izvediv
Dizajner interijera
- fokusira se na unutarnji izgled i ugođaj – boje, namještaj, rasvjetu, dekoraciju,
- nema ovlasti za projektiranje konstrukcije,
- specijaliziran je za estetiku i praktičnost prostora,
- unosi osobnost i stil u vaš dom.
Ukratko: arhitekt stvara kostur i funkcionalnost prostora, dok dizajner interijera daje završni estetski pečat. Najbolji rezultati postižu se njihovom suradnjom.
Inspiracija iz suvremenih projekata
Moderno uređenje doma danas ide ruku pod ruku s održivošću i tehnologijom.
Inspiraciju možete pronaći u:
- pasivnim kućama – koji štede energiju,
- zelenim krovovima i zidovima – koji vraćaju prirodu u grad,
- adaptacijama starih industrijskih prostora – u moderne stanove,
- pametnim domovima – gdje tehnologija olakšava svakodnevni život.
Takvi primjeri pokazuju kako moderno nije samo estetika, već i način na koji živimo i koristimo prostor.
Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom
Moderno uređenje doma znači spoj funkcionalnosti, estetike i suvremenog načina života. Modernizam donosi jednostavnost i prozračnost, postmodernizam igru i osobnost, a pravi arhitekt pomaže da vaše ideje povežete u cjelinu.
Rezultat je dom koji nije samo lijep, već i prilagođen vašim stvarnim potrebama.