Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Deset najslavnijih svjetskih kupola

Poluloptasta struktura koja tvori vrh krova naziva se kupola. Kupolasti krovovi krase neke od najpoznatijih svjetskih crkvi i muzeja, čime pridonose ljepoti i velečanstvenosti zgrade. Otkrijte deset najpoznatijih svjetskih kupola.

10. Reichstag

Zgrada njemačkog parlamenta Reichstag završena je 1894. godine, a dizajnirao ju je arhitekt Paul Wallot čiji je cilj bio da objekt vizualno oponaša renesansne palače. Godine 1933. Reichstag je ozbiljno stradao u požaru za koji su okrivljeni nizozemski komunisti. Nacistička stranka taj događaj je iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Njemačke. U narednim godinama zgrada je više puta obnavljana, a jedan od dodataka bila je i nova staklena kupola koju je 1993. dizajnirao britanski arhitekt Norman Foster. Iz kupole koja simbolizira ujedinjenje Njemačke, pruža se spektakularan pogled na Berlin od 360°.

 

kupole Dom2

 

9. Zgrada kongresa Sjedinjenih Američkih Država

Zgrada američkog kongresa nalazi se na vrhu Capitol Hilla u Washington DC-u. Usprkos činjenici kako zgrada nije bila potpuno završena, prvo zasjedanje kongresa održalo se 17.studenog 1800. godine. Prvu kupolu sagradio je Charles Bulfinch i to 1923. godine, no zbog ekspanzije kongresne zgrade sredinom 19. stoljeća, morala se sagraditi nova kupola. Staru konstrukciju 1855. zamijenila je tako kupola od ljevanog željeza u obliku takozvane “svadbene torte”. Za novu strukturu visoku 88 i promjera 29 metara, odgovoran je arhitekt Thomas U. Walter. Osam godina nakon izgradnje, na vrh kupole postavljena je brončana skulptura naziva “Statue of Freedom”.

 

kupole dom2

 

8. Firentinska katedrala

Izgradnja Cattedrale di Santa Maria del Fiore počela je davne 1296., a zbog zahtjevne izvedbe kupole, završena je tek 1436. godine. Od tada je jedna od najljepših simbola Firence, a u sebi obuhvaća gotičke i renesansne elemente. Bazilika je također jedna od najvećih talijanskih crkvi, a do modernog doba ciglena kupola slovila je kao najveća na svijetu.

 

kupole Dom2

 

7. Panteon

Rimski Panteon sagrađen je 126. godine kao hram rimskih bogova, dok je od 7. stoljeća služio kao rimokatolička crkva. Vrh Panteona ukrašen je betonskom kupolom koja ima središnji otvor, takozvani okulus. Gotovo dvije tisuće godine nakon što je izgrađena, slavna kupola i dalje je najveća kupola na svijetu od neojačanog betona.

 

kupole Dom2

 

6. Imam džamija u Isfahanu

Imam džmija u iranskom gradu Isfahanu smatra se jednim od remek-djela perzijske arhitekture. Njena ljepota leži u fasadi obloženoj mozaik pločicama u sedam boja i kaligrafskim natpisima. Tirkizna kupola refektira sunčevu svjetlost i vidljiva je s nekoliko kilometara udaljenosti.

 

kupole Dom2

 

5. Kupola na stijeni

Poznata i pod nazivima Hram nad stijenom i Zlatna kupola, Kupola na stijeni je jedna od najstarijih muslimanskih građevina, ali i najljepših hramova. Vanjski dio kupole prekriven je oplatom i olovom, a zatim i pozlaćen, dok je unutrašnjost dekorirana mozaikom, mramorom i fajansom. U sredini džamije, točno ispod kupole, nalazi se živa stijena koja je okružena kolandom stupova s korintskim kapitelima. Prema predaji, živa stijena smatra se mjestom Abrahamove žrtve, ali i Muhamedova uzašašća.

 

kupole 7

 

4. Bazilika sv. Petra

Bazilika sv. Petra u Vatikanu smatra se najpoznatijom i najznačajnijom kršćanskom crkvom. Izgrađena je 1626. godine u stilu klasične renesanse i baroka. Prema tradiciji, crkva je podignuta na mjestu mučeništva i groba jednog od dvanaest apostola, svetog Petra. Visina od poda bazilike do vrha križa koji se nalazi na vrhu kupole, iznosi 136,5 metara. Kupolu nose četiri pilastra nosača i smatra se najvišom kupolom na svijetu.

 

kupole Dom2

 

3. Katedrala sv. Vasilija u Moskvi

Moskovska katedrala nije najveća, ali je svakako jedna od najšarenijih na svijetu. Slavna po svojim prekasnim ornamentima i bojama, katedrala ima devet bakrenih kupola lukovičastog oblika. Takav oblik kupola Rusi su počeli koristiti još u 12. stoljeću kako bi konstrukcija lakše podnijela velike količine snijega karakteristične za to područje. Crkvu je sagradio Ivan Grozni u drugoj polovici 16. stoljeća, kako bi obilježio osvajanje tatarskih utvrda Astrakhan i Kazan. Dizajn zgrade nema velikih analogija s tradicionalnom ruskom arhitekturom.

 

kupole Dom2

 

2. Aja Sofija

Poznata i pod nazivom Crkva svete Mudrosti, Aja Sofija nesumnjivo je jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća u povijesti čovječanstva. Ova prekrasna građevina sagrađena je u samo pet godina i to u periodu od 532. do 537. godine. Aja Sofija je izvorno bila katedrala, nakon otomanske okupacije sredinom 15. stoljeća postaje džamiija, a od 1935. godine prenamjenjena je u muzej. Dobra osvjetljenost prostora postignuta je s 40 malenih prozora koji se nalaze u sklopu kupole, čime cijeli interijer dobiva mističnu atmosferu. Osim toga, implementacijom prozora dobiva se dojam kako kupola lebdi iznad crkve, a istovremeno se i rasteretila težina konstrukcije. Promjer masivne kupole iznosi 31 metar čime je svojevremeno prekrivala najveći zatvoreni prostor na svijetu.

 

kupole Dom2

 

1. Taj Mahal

Najpoznatiju grobnicu na svijetu izgradio je Džahan Šah 1653. godine u spomen na svoju najdražu i nikad prežaljenu ženu Mumtaz Mahal. Veličanstvena zgrada nalazi se u indijskom gradu Agra, a njen najspektakularniji dio je 35 metara visoka kupola koja natkriva grobnicu. Gornji dio kupole ukrašen je dezenom lotusovog cvijeta, a na samom vrhu smjestio se brončani kopljeni vršak s motivom mjeseca. Taj Mahal u sebi objedinjuje elemente perzijske, indijske, islamske i turske arhitekture, a 1983. godine postaje UNESCO-ov spomenik Svjetske baštine.

 

kupole Dom2

 

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Gordana Đerić

Arhitektura, greškom

Goga, zašto arhitektura?

„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”

Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.

Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda

Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?

„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“

Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

Kreativna rješenja u 55 kvadrata: Adaptacija stana za obitelj glazbenika

Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?

„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Stan koji djeluje veći nego što zapravo je

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu

Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?

„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“

Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić

Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“

Posao kao terapija i poziv

Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?

„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“

Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?

„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“

Adaptacija iznutra

Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?

„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“

Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

U fokusu regije i svijeta: Big Architecture festival u Portorožu slavi kreativnost i održivost

Festival je okupio stručnjake iz 50 zemalja i otvorio raspravu o arhitekturi, održivosti i umjetnoj inteligenciji

Big Architecture festival, dio šire platforme BIG SEE, održan je u Portorožu, u prostoru nekadašnjeg skladišta soli, i još jednom potvrdio važnost arhitektonskog dijaloga u jugoistočnoj Europi i šire.

Festival okuplja arhitekte, dizajnere, investitore i proizvođače, s ciljem umrežavanja, razmjene znanja i prezentacije najnovijih projekata.

Program uključuje izložbe, konferenciju, dodjelu nagrada i poslovne susrete (B2B), a održava se u atmosferi koja potiče stvaranje novih suradnji.

Tijekom dva dana festivala, oko 60 izlagača predstavilo je svoja rješenja, dok su BIG SEE nagrade dodijeljene u kategorijama arhitekture i dizajna interijera.

Big Architecture kao platforma regionalne i međunarodne razmjene

Festival je nastao iz uvjerenja da jugoistočna Europa – od Austrije do Turske – posjeduje golem, još nedovoljno prepoznat kreativni kapital. Prema riječima izvršnog direktora Zmaga Novaka, BIG SEE želi artikulirati taj potencijal i istaknuti regiju kao globalno relevantan izvor arhitektonskih i dizajnerskih ideja.

“Na Big Architecture festivalu ove godine razgovaramo o zdravom razumu – common sense. Želimo povezati regiju, ali i dovesti znanje iz svijeta natrag ovdje, kako bismo ubrzali njezin razvoj,” istaknuo je Novak.

Festival je ove godine ugostio dobitnike i posjetitelje iz više od 50 zemalja svijeta, potvrdivši da njegova ambicija daleko nadilazi okvire iz kojih je potekao.

Nagrađeni projekti i snažna prisutnost regionalnih studija

Među nagrađenima se istaknula arhitektica Laura Longo, dobitnica BIG SEE nagrade za projekt stanovanja Elipse u središtu Ljubljane, osmišljen za potrebe mlade obitelji.

“Željeli smo stvoriti urbano boravište koje je funkcionalno, prozračno i udobno,” pojasnila je Longo.

Svoju nagradu komentirala je i arhitektica Zala Košnik:

“Lijepo je kada netko prepozna trud uložen u projekt koji nastaje godinama. Još je ljepše kad ga možete podijeliti s publikom.”

Foto: LEPPA

Hrvatski dizajnerski studio Studijo, predvođen Josipom Maras, također je bio dio izlagačkog programa.

Nagrada za najbolji dizajn, osvajanje Pariza i predstavljanje američkom tržištu

“Slovensko tržište nam je poznato i zanimljivo. Big Architecture festival odlična je prilika za povezivanje s potencijalnim suradnicima,” izjavila je Maras, dodajući da im je ovo prvo, ali zasigurno ne i posljednje sudjelovanje.

Josipa Maras

Globalna pitanja u fokusu Big Architecture konferencije

Uz izložbeni dio, Big Architecture donosi i snažan konferencijski program posvećen ključnim temama suvremene arhitekture. Otpornosti na klimatske promjene, integraciji umjetne inteligencije i očuvanju raznolikosti prostora.

Arhitekti iz cijele jugoistočne Europe predstavili su pristupe održivom urbanom razvoju, s naglaskom na revitalizaciju javnih prostora i uvođenje pametnih tehnologija u urbane sustave.

Big Architecture kao vizionarska platforma budućnosti

Iako je nastao kao regionalna inicijativa, Big Architecture prerasta u međunarodnu platformu koja povezuje ideje, ljude i projekte. Kroz suradnju i otvoreni dijalog, ovaj festival ne samo da slavi vrhunsku arhitekturu, već i aktivno oblikuje njezinu budućnost.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice