Arhitektura i dizajn
Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West.
Kada vidite njegove različite projekte, s pravom se može reći da imaju prepoznatljiv potpis. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.
„Naravno da reagiram na kontekst. Ulaz je na pravom mjestu, postoji okoliš, susjedi, reagiram na njih, na topografiju ali to smatram tehničkim aspektima arhitekture. To nisu aspekti koji daju razlog, oni nisu inspirativni, ne potiču kreativnost za stvaranje arhitekture“, objašnjava nam arhitekt Valerio Olgiati.
Kako kažu njegovi kolege, većina ostalih arhitekata pristaje na kompromise, Valerio Olgiati ne. Za njega arhitektura ne treba samo izgledati interesantno, nego i biti interesantna.
„Vidim da u suvremenoj arhitekturi arhitekti rade sve manje i manje na tome da nešto nastane iz ideje. Sve nastaje iz konteksta jer to svi razumiju i žao mi je što je tako“, kaže švicarski arhitekt.
Formuliranje ideje prije crtanja
Svoje studente uči da nije sve u crtanju. Prije crtanja svoju ideju trebaju formulirati riječima. Dodaje da čak i pisci razmisle prije nego krenu pisati:
„Na primjer, vrlo jednostavno, ako student krene crtati nešto, tada pogledam crtež i kažem, uau, prekrasno ali ne znam što je to, to je nešto. Ali ako mi student kaže da želi napraviti kuću koja je većinom vrt, onda ja poželim takvu kuću i počnem razmišljati o njoj.“
Arhitektura definirana golom konstrukcijom
Mnogi se ne mogu oteti dojmu da je njegova arhitektura definirana konstrukcijom koju uopće ne pokušava sakriti. I za to postoji razlog.
“Još od djetinjstva volim strojeve. Stvarno volim konstruirati i graditi i od prvog trenutka kad se odlučim na to, razmišljam o tome kako ću graditi. Ja to osobno volim, ali isto tako mislim da, kao arhitekt, na kraju, ako nisi u mogućnosti graditi ono što misliš da je dobro, to nije dobro za tebe, niti za arhitekturu“, kaže Olgiati.
Smatra da je najveća profesionalna frustracija arhitekata upravo to da ne mogu graditi ono što su zamislili. S tim se njegovim razmišljanjem nije teško složiti, ali za teoriju o horizontalnim prozorima za ruralna područja i vertikalnim za urbana smo trebali objašnjenje.
„Ispred vertikalnog prozora ne možete samo gledati van i on vam služi za svjetlo koje dolazi izvana. Ali kad ste ispred horizontalnog prozora, krenete gledati što je vani.“
Jer na selu pogled seže u prirodu, a u gradu često gledate u susjedovu fasadu, koja nije uvijek privlačna. Zato prozori u gradu imaju funkciju unošenja zdravog dnevnog svjetla u dom i mogu biti i vertikalni.
„Nemam čaroban način kako se nositi s rasvjetom, znate, poput recepta. Ali kad smo u kući ili u zgradi, svi žele znati je li dan ili noć a posebno ako je riječ o zgradi pod zemljom. Svi želimo znati je li dan ili nije“, dodaje.
Zdrava svjetlost u domu
Unijeti svjetlost u interijer posebno je izazovno u potkrovlju. Rješenje za to ima Velux koji je omogućio produkciju intervjua s poznatim arhitektom. Kao vodeći svjetski proizvođač krovnih prozora već više od 80 godina dovode dnevnu svjetlost i svjež zrak u prostore ispod krova. U VELUX-u smatraju da većim fokusom na udobnost, potrošnju energije i utjecaj na okoliš možemo stvarati zdravije zgrade, dobre za ljude i svijet u kojem živimo. U svojem programu nude krovne prozore za kose i ravne krovove, svjetlosne tunele, sjenila i rolete, te dodatnu opremu za daljinsko ili automatizirano upravljanje putem senzora.
Urbanizam
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja
Gradovi su mnogo više od zgrada, ulica i trgova. Oni su živi sustavi u kojima se svakodnevno susreću različiti ljudi, interesi i identiteti. U njima radimo, družimo se, stvaramo pripadnost i oblikujemo društvene odnose. No grad nije samo kulisa našeg života – on aktivno sudjeluje u njegovu oblikovanju.
Upravo tim odnosom između prostora i društva bavi se urbana sociologija – disciplina koja grad promatra kao složen društveni fenomen.
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
Što proučava urbana sociologija?
Urbana sociologija grad analizira kao kompleksan sustav koji istodobno ima fizičke i socijalne karakteristike. Fizički, grad čine kvartovi, susjedstva, centar i periferija. Socijalno, riječ je o izrazito heterogenoj zajednici u kojoj koegzistiraju različiti identiteti – kulturni, ekonomski, obrazovni i generacijski.
Grad je, možda više nego bilo koje drugo mjesto, prostor susreta različitosti. Upravo ta raznolikost čini ga zanimljivim predmetom istraživanja.
„Grad proučavamo kao fenomen koji ima i socijalne i fizičke karakteristike, a koje su u međusobnoj interakciji“, ističe se u objašnjenju pristupa. Bez razumijevanja te dvosmjernosti – prostora koji oblikuje društvo i društva koje oblikuje prostor – nije moguće razumjeti kako grad funkcionira.
Grad kao izvor novih vrijednosti
Gradovi nisu samo mjesta koncentracije stanovništva, nego i žarišta inovacija. U njima nastaju nove ideje, kulturne vrijednosti i društveni obrasci koji se često prenose izvan urbanih granica.
Urbanost podrazumijeva dinamiku. Grad afirmira određene vrijednosti, ali istovremeno i sam generira nove društvene obrasce. Zbog svoje gustoće i raznolikosti, on postaje prostor u kojem se promjene najbrže uočavaju – i najbrže šire.
U tom smislu, urbana sociologija ne promatra grad samo kao fizički entitet, već kao proces.
Kvartovi i identitet grada
Osjećaj pripadnosti u velikim gradovima ne razvija se jednako kao u manjim sredinama. Veze među stanovnicima slabije su, socijalna kontrola je manja, a individualna sloboda veća. Upravo to mnogima predstavlja privlačnost urbanog života.
No identitet grada ne nastaje apstraktno. On se gradi kroz kvartove i susjedstva.
„Formiraju se kvartovski i susjedski identiteti koji zajedno čine mozaik urbanog identiteta grada.“
Kvart kao fizički oblikovan prostor utječe na način života, ali i obrnuto – stanovnici svojim navikama i vrijednostima oblikuju njegov karakter.
Prostor i ponašanje – dvosmjeran odnos
Početkom 20. stoljeća, unutar tzv. Čikaške škole, razvija se ideja prostornog determinizma – uvjerenje da pravilno planiran prostor može izravno mijenjati ljudsko ponašanje.
Danas se takav jednostrani pogled smatra pojednostavljenim. Iako je jasno da prostor može poticati ili obeshrabrivati određena ponašanja, jednako je važno razumjeti da ljudi aktivno oblikuju prostor prema svojim potrebama, ciljevima i vrijednostima.
Urbana sociologija danas taj odnos promatra kao dvosmjernu interakciju: društvo djeluje na prostor, a prostor povratno djeluje na društvo.
Javna mjesta kao prostor demokracije
Gradovi su socijalno heterogeni – u njima žive bogati i siromašni, obrazovani i neobrazovani, različite generacije i kulture. No gdje se svi oni susreću?
Ulica, trg i javni prostor.
Javni prostor jedino je mjesto gdje različitost grada postaje vidljiva. Ondje se ostvaruju interakcije, izražavaju identiteti i artikuliraju društveni zahtjevi. Upravo zato borba za javni prostor često znači i borbu za veću demokratizaciju urbanog života.
Bez kvalitetnih javnih prostora grad gubi svoju društvenu funkciju.
Zašto je urbana sociologija danas važnija nego ikad?
Danas se gotovo svi ključni društveni procesi odvijaju u gradovima. U njima se koncentriraju moć, interesi i društvene napetosti, ali i rješenja.
Zbog toga urbana sociologija ima sve važniju ulogu – ne samo u razumijevanju grada, nego i u njegovu planiranju. Ona pomaže sagledati kako urbanističke odluke utječu na kvalitetu života, kako se oblikuju identiteti i kako prostor može poticati inkluzivnost ili produbljivati podjele.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja. A upravo taj proces – susret prostora i ljudi – temelj je razumijevanja svakog suvremenog grada.
Arhitektura i dizajn
Marcel Breuer: Ikona modernog dizajna i revolucija u svijetu stolica
Kako su Wassily i Cesca stolice zauvijek promijenile lice modernog dizajna.
Marcel Breuer (1902–1981) bio je ugledni mađarski arhitekt i dizajner, jedan od najutjecajnijih vizionara modernog dizajna 20. stoljeća i ključna figura Bauhaus pokreta. Njegov rad obilježio je radikalan odmak od tradicionalnog poimanja namještaja, uvodeći industrijske materijale, čiste linije i funkcionalnost kao temelj suvremene estetike.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Najpoznatiji je po svojim revolucionarnim stolicama i namještaju koji su redefinirali odnos između forme, funkcije i tehnologije — osobito kroz legendarne Wassily i Cesca stolice. Ovi bezvremenski dizajni nisu samo promijenili način na koji se namještaj proizvodi i koristi, već su postali simbol modernizma, utjecavši na generacije dizajnera i arhitekata diljem svijeta. Njegova djela i danas ostaju nezaobilazan dio suvremenih interijera, muzeja i dizajnerske povijesti.
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Bauhaus, ideja i početak revolucije
Breuer je svoje profesionalno putovanje započeo u legendarnom Bauhausu u Njemačkoj — školi koja je spojila umjetnost i industrijski dizajn. Filozofija Bauhausa, koja zagovara praktičnost, funkcionalnost i minimalizam, duboko je oblikovala njegov pristup dizajnu. U Bauhausu je počeo eksperimentirati s neobičnim materijalima za namještaj — osobito tubularnim čelikom — inspiriran konstrukcijom bicikla. Čelik je u to vrijeme bio radikalna inovacija u dizajnu namještaja: lagan, izdržljiv i vizualno „prozračan“, što je omogućilo elegantne i minimalističke forme.
Wassily ili B3 — prva ikona
Godine 1925. Breuer je dizajnirao svoje prvo veliko djelo — stolicu poznatu kao Model B3, danas slavnu Wassily stolicu. Inspirirana Bauhaus estetikom i industrijskim materijalima, stolica se smatra jednim od simbola modernog dizajna. Iako u početku nije nosila to ime, kasnije je nazvana po slikaru Vasiliju Kandinskom, koji je bio jedan od prvih vlasnika i veliki zagovornik ovog revolucionarnog dizajna. Ova stolica predstavlja revoluciju jer koristi savijene čelične cijevi koje nose sjedalo i naslon bez tradicionalnih zglobova ili ukrasa — rezultat minimalističkog i funkcionalnog pristupa. Breuer je stolicu zamišljao kao „dematerijaliziran“ objekt: laganu, prozračnu, ali stabilnu i udobnu.
Cesca – spoj topline i moderne
Nakon Wassilyja, Breuer je nastavio istraživati nove koncepte — a Cesca stolica iz 1928. postala je još jedan klasik dizajna. Nazvana prema njegovoj kćeri Francesci, ova stolica kombinira drvo i čelik te koristi tzv. konzolnu konstrukciju bez stražnjih nogu, što joj daje dodatnu fleksibilnost i udobnost. Cesca stolica danas je priznata kao jedan od najvažnijih komada modernog namještaja i ostaje popularna u suvremenim interijerima diljem svijeta.
Suradnja s Knollom i naslijeđe
Iako Breuer nikada nije izravno radio za Knoll, imao je veliki utjecaj na povijest te kompanije. Bio je mentor Florence Knoll tijekom njezina rada u uredu Waltera Gropiusa 1930-ih, a njegovi koncepti i pristupi inspirirali su mnoge druge dizajnere u Knollovoj postavi. Naknadno je svoju kolekciju namještaja prodao talijanskoj tvrtki Gavina SpA, a ta kolekcija bila je jedan od razloga zašto je Knoll 1968. preuzeo Gavinu — uključujući i Breuerove klasike poput Wassily, Cesca i Laccio stolova.
Bezvremenska snaga jednostavnosti
Breuerove stolice nisu tek funkcionalni komadi namještaja, već snažni simboli modernističke estetike i novog načina razmišljanja o dizajnu. One pokazuju kako se umjetnost i funkcija mogu spojiti bez kompromisa, kroz jasnoću forme, čiste linije i odbacivanje suvišnih ukrasa. Breuer je vjerovao da dizajn mora biti iskren prema materijalu i svrsi, a upravo je ta filozofija rezultirala namještajem koji djeluje lagano, suvremeno i bezvremenski.
Njegova inovativna upotreba čeličnih cijevi otvorila je vrata masovnoj proizvodnji namještaja, bez gubitka kvalitete ili estetske vrijednosti. Time je dizajn postao dostupniji, ali nimalo banalniji — naprotiv, dobio je novu razinu elegancije i funkcionalnosti. Breuerovi komadi brzo su pronašli svoje mjesto ne samo u privatnim interijerima, već i u muzejima, uredima i javnim prostorima diljem svijeta, postavši trajni simbol moderne elegancije i dizajnerske izvrsnosti.
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
You must be logged in to post a comment Login