Arhitektura i dizajn
Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West.
Kada vidite njegove različite projekte, s pravom se može reći da imaju prepoznatljiv potpis. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.
„Naravno da reagiram na kontekst. Ulaz je na pravom mjestu, postoji okoliš, susjedi, reagiram na njih, na topografiju ali to smatram tehničkim aspektima arhitekture. To nisu aspekti koji daju razlog, oni nisu inspirativni, ne potiču kreativnost za stvaranje arhitekture“, objašnjava nam arhitekt Valerio Olgiati.

Kako kažu njegovi kolege, većina ostalih arhitekata pristaje na kompromise, Valerio Olgiati ne. Za njega arhitektura ne treba samo izgledati interesantno, nego i biti interesantna.
„Vidim da u suvremenoj arhitekturi arhitekti rade sve manje i manje na tome da nešto nastane iz ideje. Sve nastaje iz konteksta jer to svi razumiju i žao mi je što je tako“, kaže švicarski arhitekt.

Formuliranje ideje prije crtanja
Svoje studente uči da nije sve u crtanju. Prije crtanja svoju ideju trebaju formulirati riječima. Dodaje da čak i pisci razmisle prije nego krenu pisati:
„Na primjer, vrlo jednostavno, ako student krene crtati nešto, tada pogledam crtež i kažem, uau, prekrasno ali ne znam što je to, to je nešto. Ali ako mi student kaže da želi napraviti kuću koja je većinom vrt, onda ja poželim takvu kuću i počnem razmišljati o njoj.“

Arhitektura definirana golom konstrukcijom
Mnogi se ne mogu oteti dojmu da je njegova arhitektura definirana konstrukcijom koju uopće ne pokušava sakriti. I za to postoji razlog.

“Još od djetinjstva volim strojeve. Stvarno volim konstruirati i graditi i od prvog trenutka kad se odlučim na to, razmišljam o tome kako ću graditi. Ja to osobno volim, ali isto tako mislim da, kao arhitekt, na kraju, ako nisi u mogućnosti graditi ono što misliš da je dobro, to nije dobro za tebe, niti za arhitekturu“, kaže Olgiati.

Smatra da je najveća profesionalna frustracija arhitekata upravo to da ne mogu graditi ono što su zamislili. S tim se njegovim razmišljanjem nije teško složiti, ali za teoriju o horizontalnim prozorima za ruralna područja i vertikalnim za urbana smo trebali objašnjenje.
„Ispred vertikalnog prozora ne možete samo gledati van i on vam služi za svjetlo koje dolazi izvana. Ali kad ste ispred horizontalnog prozora, krenete gledati što je vani.“

Jer na selu pogled seže u prirodu, a u gradu često gledate u susjedovu fasadu, koja nije uvijek privlačna. Zato prozori u gradu imaju funkciju unošenja zdravog dnevnog svjetla u dom i mogu biti i vertikalni.
„Nemam čaroban način kako se nositi s rasvjetom, znate, poput recepta. Ali kad smo u kući ili u zgradi, svi žele znati je li dan ili noć a posebno ako je riječ o zgradi pod zemljom. Svi želimo znati je li dan ili nije“, dodaje.

Zdrava svjetlost u domu
Unijeti svjetlost u interijer posebno je izazovno u potkrovlju. Rješenje za to ima Velux koji je omogućio produkciju intervjua s poznatim arhitektom. Kao vodeći svjetski proizvođač krovnih prozora već više od 80 godina dovode dnevnu svjetlost i svjež zrak u prostore ispod krova. U VELUX-u smatraju da većim fokusom na udobnost, potrošnju energije i utjecaj na okoliš možemo stvarati zdravije zgrade, dobre za ljude i svijet u kojem živimo. U svojem programu nude krovne prozore za kose i ravne krovove, svjetlosne tunele, sjenila i rolete, te dodatnu opremu za daljinsko ili automatizirano upravljanje putem senzora.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Arhitektura, greškom
– Goga, zašto arhitektura?
„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”
Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.


Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda
– Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?
„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“
Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

– Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?
„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu
– Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?
„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“
Posao kao terapija i poziv
– Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?
„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“
– Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?
„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“
Adaptacija iznutra
– Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?
„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“
Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.
Arhitektura i dizajn
U fokusu regije i svijeta: Big Architecture festival u Portorožu slavi kreativnost i održivost
Festival je okupio stručnjake iz 50 zemalja i otvorio raspravu o arhitekturi, održivosti i umjetnoj inteligenciji

Big Architecture festival, dio šire platforme BIG SEE, održan je u Portorožu, u prostoru nekadašnjeg skladišta soli, i još jednom potvrdio važnost arhitektonskog dijaloga u jugoistočnoj Europi i šire.
Festival okuplja arhitekte, dizajnere, investitore i proizvođače, s ciljem umrežavanja, razmjene znanja i prezentacije najnovijih projekata.
Program uključuje izložbe, konferenciju, dodjelu nagrada i poslovne susrete (B2B), a održava se u atmosferi koja potiče stvaranje novih suradnji.
Tijekom dva dana festivala, oko 60 izlagača predstavilo je svoja rješenja, dok su BIG SEE nagrade dodijeljene u kategorijama arhitekture i dizajna interijera.

Big Architecture kao platforma regionalne i međunarodne razmjene
Festival je nastao iz uvjerenja da jugoistočna Europa – od Austrije do Turske – posjeduje golem, još nedovoljno prepoznat kreativni kapital. Prema riječima izvršnog direktora Zmaga Novaka, BIG SEE želi artikulirati taj potencijal i istaknuti regiju kao globalno relevantan izvor arhitektonskih i dizajnerskih ideja.
“Na Big Architecture festivalu ove godine razgovaramo o zdravom razumu – common sense. Želimo povezati regiju, ali i dovesti znanje iz svijeta natrag ovdje, kako bismo ubrzali njezin razvoj,” istaknuo je Novak.
Festival je ove godine ugostio dobitnike i posjetitelje iz više od 50 zemalja svijeta, potvrdivši da njegova ambicija daleko nadilazi okvire iz kojih je potekao.


Nagrađeni projekti i snažna prisutnost regionalnih studija
Među nagrađenima se istaknula arhitektica Laura Longo, dobitnica BIG SEE nagrade za projekt stanovanja Elipse u središtu Ljubljane, osmišljen za potrebe mlade obitelji.
“Željeli smo stvoriti urbano boravište koje je funkcionalno, prozračno i udobno,” pojasnila je Longo.
Svoju nagradu komentirala je i arhitektica Zala Košnik:
“Lijepo je kada netko prepozna trud uložen u projekt koji nastaje godinama. Još je ljepše kad ga možete podijeliti s publikom.”



Hrvatski dizajnerski studio Studijo, predvođen Josipom Maras, također je bio dio izlagačkog programa.
Nagrada za najbolji dizajn, osvajanje Pariza i predstavljanje američkom tržištu
“Slovensko tržište nam je poznato i zanimljivo. Big Architecture festival odlična je prilika za povezivanje s potencijalnim suradnicima,” izjavila je Maras, dodajući da im je ovo prvo, ali zasigurno ne i posljednje sudjelovanje.

Globalna pitanja u fokusu Big Architecture konferencije
Uz izložbeni dio, Big Architecture donosi i snažan konferencijski program posvećen ključnim temama suvremene arhitekture. Otpornosti na klimatske promjene, integraciji umjetne inteligencije i očuvanju raznolikosti prostora.
Arhitekti iz cijele jugoistočne Europe predstavili su pristupe održivom urbanom razvoju, s naglaskom na revitalizaciju javnih prostora i uvođenje pametnih tehnologija u urbane sustave.
Big Architecture kao vizionarska platforma budućnosti
Iako je nastao kao regionalna inicijativa, Big Architecture prerasta u međunarodnu platformu koja povezuje ideje, ljude i projekte. Kroz suradnju i otvoreni dijalog, ovaj festival ne samo da slavi vrhunsku arhitekturu, već i aktivno oblikuje njezinu budućnost.
You must be logged in to post a comment Login