Arhitektura i dizajn
Arhitektura inspirirana inteligencijom i elegancijom prirode
Odrastao je u Rovinju, školovao se u Italiji i Španjolskoj da bi uspješnu karijeru arhitekta gradio u Brazilu. Razgovarali smo s arhitektom budućnosti.
Njegovo je razumijevanje arhitekture vezano prvenstveno uz prirodu. Zato su njegovi projekti i toliko originalni. Za arhitekturu Marko Brajović kaže:
„To je zajednica i ta zajednica ima više skala jer smo mi zajednica, mi smo zajednica bakterija, jedna hodajuća zajednica. Onda smo zajednica kao ljudska rasa, kao ekološki kontekst i zajednica kao biosfera. U tom kontekstu, arhitektura je uvijek vezana uz tu fluidnu granicu između našeg tijela, naše kože, našeg socijalnog tijela.“
Arhitektura vezana uz vrijeme, a ne prostor
Nakon odrastanja u Rovinju, školovanje je nastavio u Veneziji i Barceloni da bi ga životni put odnio na drugi kraj svijeta. Danas živi i radi u Brazilu. Znatiželja za upoznavanjem drugih kultura dovela ga je do toga da jedan period provede u plemenu Ashaninka. I tu je otkrio drugačije poimanje korištenja arhitekture. Za razliku od Europe, gdje je ona vezana uz prostor, ovdje je vezana uz vrijeme.
„Ashaninka kuća, ona nema prostorije, nema sobe, osim kupaonice, koja je izvan kuće. Sve se dešava u istom prostoru, ti stropovi su jako niski sa strane gdje se sprema sav namještaj, tako da se noću spava, tih recimo 100 metara kvadratnih je noću jedna velika soba. Za cijelu obitelj. Ujutro, to je za doručak opet u 100 metara kvadratnih, onda počinje biti prostor gdje se radi, gdje se plete. Onda poslijepodne je mjesto gdje se opet sakupljaju obitelji i noću, itd. Ciklus kuće je vezan uz vrijeme, ali je prostor uvijek 100% u potpunosti iskorišten, u njemu se živi kao dio tog socijalno familijarnog i plemenskog tijela“, objašnjava nam Brajović.
Inteligencija i elegancija prirode kao inspiracija
Njegovi su radovi, kako sam kaže, inspirirani inteligencijom i elegancijom prirode: „Ja sam vječni učenik prirode. Mislim da sam tek na početku da shvatim tu inteligenciju prirode i ona se izražava na izuzetno elegantnim rješenjima. Mi kao arhitekti, dizajneri, percipiramo funkcionalna rješenja prirode kroz estetsku stranu također. Ta elegancija, elegantnost u rješenjima, u tehnološkim rješenjima, u strukturama, u sistemima, u logici kako operiraju organizmi, to su najjači primjeri dizajna i arhitekture do kojih mi nismo uspjeli doći kao ljudska rasa.“
Možda upravo zato što crpi inspiraciju iz prirode, smatra da je trebamo zaštititi.
„Gubimo način preživljavanja, anticipacije preživljavanja i adaptiranja na ovu planetu. Veliko pitanje naše klimatske krize i rješenje je vezano uz šume, uz sadnju. A situacija je naopaka. Mi gubimo šume, umjesto da sadimo šume. To je stvar za sve nas, da počnemo saditi naše šume i da dovedemo šume nazad u naše gradove“, dodaje.
Budućnost arhitekture
Slaže se da je situacija kritična, ali alarmizam kao ekološka strategija, kaže, ne funkcionira. Zato se trebamo prilagoditi i shvatiti kako funkcionira sustav te poboljšati ekološku situaciju i svijest. Jer rješenja su jednostavna i dolaze od svih nas.
„Vrijeme je za eksperimentiranje, vrijeme je da budemo hrabri, vrijeme je za testiranje novih sistema, vrijeme je za reći ne investitorima nekad. Vrijeme je reći ne tržištu nekad, tako da je vrijeme da se arhitekt oslobodi jer jedino kroz taj način, neprofitni način možemo imati nešto što će biti mnogo profitabilnije nego što imamo sada“, zaključuje arhitekt kojeg često zovu arhitektom budućnosti.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login