Arhitekti i arhitektonski projekti
Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade 2025.: arhitektura zajednice, održivosti i humanog prostora
Godina 2025. donijela je snažnu potvrdu smjera u kojem se suvremena arhitektura razvija. Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade dodijeljene su autorima i projektima koji arhitekturu ne promatraju samo kao oblikovanje prostora, već kao društveni, kulturni i okolišni alat. U središtu interesa nalaze se zajednica, identitet, održivost i kvaliteta svakodnevnog života, kao ključni izazovi današnjih gradova i prostora. Umjesto spektakularnih formi i univerzalnih rješenja, nagrađeni arhitekti u 2025. godini nude promišljene, kontekstualne odgovore utemeljene na lokalnim potrebama, dostupnim resursima i dugoročnoj vrijednosti prostora. Arhitektura se sve češće promatra kao sredstvo povezivanja ljudi, očuvanja kolektivnog pamćenja i uspostavljanja ravnoteže između izgrađenog i prirodnog okoliša.
Na kraju godine donosimo kratak pregled dobitnika najvažnijih svjetskih arhitektonskih nagrada u 2025. godini, ističući autore i projekte koji su svojim radom obilježili arhitektonsku scenu i jasno naznačili smjer u kojem se struka razvija.
Novartis (Changhai Block – C6) Liu Jiakun, Photo courtesy of Arch-Exist
Pritzkerova nagrada 2025. – Liu Jiakun
Najuglednije priznanje u arhitekturi, Pritzker Architecture Prize, dodijeljeno je kineskom arhitektu Liu Jiakunu. Žiri je njegov rad prepoznao kao izniman odgovor na suvremene izazove, naglašavajući da njegova arhitektura „slavi svakodnevni život ljudi, kao i njihove zajedničke i duhovne identitete“.
Liu Jiakun bavi se jednim od ključnih problema današnjih gradova: kako pomiriti gustoću stanovanja s kvalitetnim životom. Umjesto zatvorenih i prenapučenih prostora, on razvija otvorene, fleksibilne i zajedničke sustave života. U projektima poput West Villagea u Chengduu pokazuje da gustoća ne mora značiti gubitak slobode, već može postati temelj snažne zajednice. Kako ističe žiri, riječ je o arhitekturi koja stvara „nove načine zajedničkog življenja u kojima gustoća ne znači zatvorenost“.
Novartis (Shanghai) Block – C6 Liu Jiakun, Photo courtesy of Arch-Exist
Za razliku od arhitekata prepoznatljivog stila, Liu Jiakun svaki projekt oblikuje prema njegovom kontekstu, ljudima i lokalnoj tradiciji. Koristi jednostavne, dostupne materijale i „prikladnu tehnologiju“, dopuštajući arhitekturi da prirodno stari i zadrži sjećanja zajednice. Njegovi projekti spajaju povijest, suvremeni život i prirodu u skladnu cjelinu, zbog čega je proglašen laureatom Pritzkerove nagrade za 2025. godinu.
RIBA Royal Gold Medal 2025. – SANAA
Britanski Kraljevski institut arhitekata (RIBA) dodijelio je Royal Gold Medal 2025. japanskom arhitektonskom uredu SANAA, koji vode Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa. Medalja se dodjeljuje za cjelokupan doprinos arhitekturi, a SANAA je nagrađena zbog svoje dugogodišnje međunarodne prakse obilježene laganim, prozračnim i ljudskim mjerilima prilagođenim prostorima.
Njihova arhitektura poznata je po jednostavnosti, svjetlu i osjetljivom odnosu prema okolišu, s projektima koji brišu granice između interijera i eksterijera te potiču otvorenost i javnost prostora.
Aga Khan Award for Architecture
Aga Khan Award for Architecture jedna je od najvažnijih svjetskih arhitektonskih nagrada usmjerenih na društveni, kulturni i okolišni utjecaj arhitekture. Za razliku od mnogih drugih priznanja, ova se nagrada dodjeljuje svake tri godine i prepoznaje projekte koji postavljaju nove standarde izvrsnosti u arhitekturi, urbanom planiranju, očuvanju povijesne baštine i krajobraznoj arhitekturi.
Glavni cilj nagrade jest prepoznati i potaknuti građevinske koncepte koji uspješno odgovaraju na potrebe i aspiracije društava širom svijeta, osobito u područjima gdje muslimanske zajednice imaju značajnu prisutnost. To uključuje projekte koji jačaju lokalne zajednice, očuvaju kulturnu i povijesnu baštinu, unapređuju javne prostore i stvaraju održive i prilagodljive životne uvjete.
U 2025. godini, završetak 16. ciklusa (2023.–2025.) donio je sedam nagrađenih projekata iz Azije, Bliskog istoka i Afrike, koji su službeno objavljeni 2. rujna 2025., a svečana dodjela održana je 15. rujna u Biškeku, Kirgistan. Među nagrađenima su projekti poput modularnog stanovanja Khudi Bari u Bangladešu, društvenog centra West Wusutu Village u Kini, revitalizacije povijesnog grada Esne u Egiptu, te inovativni javni i kulturni prostori u Iranu, Pakistanu i Palestini.
Zajedničko svim projektima jest duboka povezanost s lokalnim kontekstom i zajednicom, uz jasno izražen društveni, kulturni i okolišni učinak. Aga Khan Award for Architecture pokazuje kako arhitektura može biti više od zgrada — može oblikovati životne uvjete, poticati zajedništvo i očuvati kolektivno sjećanje, posebno u društvima gdje muslimanske zajednice igraju ključnu ulogu.
Praemium Imperiale – globalno priznanje za arhitekturu i umjetnost
Uz nagrade poput Pritzkerove i Aga Khan Award for Architecture, 2025. značajnu ulogu na međunarodnoj kulturnoj sceni ima i Praemium Imperiale – globalna nagrada za umjetnost i arhitekturu koju dodjeljuje Japan Art Association. Osnovana 1988. godine, ova nagrada priznata je kao jedno od najprestižnijih priznanja u umjetnosti i uključuje pet kategorija: slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, glazbu te kazalište i film. Laureati se biraju iz cijelog svijeta i svojim radom prelaze nacionalne i etničke granice, predstavljajući suvremenu kulturu i kreativnost u najširem smislu.
U 2025. godini, u kategoriji arhitekture, nagradu je dobio portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura. Poznat po svojim skulpturalnim i kontekstualno snažnim građevinama, Souto de Moura u svom radu kombinira pažljivo odabrane materijale, odnos prema mjestu i trajnu arhitektonsku kvalitetu, svrstavajući se među najutjecajnije arhitekte svoje generacije. Laureati Praemium Imperiale nagrade primaju medalju, certifikat i novčanu nagradu (oko 15 milijuna jena), a ceremonija se tradicionalno održava u Tokiju pod pokroviteljstvom japanske carske obitelji.
Architecture MasterPrize 2025 – globalno priznanje za izvrsnu arhitekturu
Architecture MasterPrize (AMP) je međunarodna nagrada koja slavi izvrsnost u arhitekturi i dizajnu, prepoznajući projekte koji pomiču granice suvremenog oblikovanja prostora i doprinose kvaliteti izgrađenog okoliša. U 2025. godini nagrada je privukla prijave iz čak 72 zemlje, što odražava globalnu raznolikost i utjecaj modernih arhitektonskih praksi.
Među nagrađenim projektima nalaze se radovi koji pokazuju snažan koncept, inovativnost i odgovornost prema kontekstu, uključujući istaknute primjere kulturne i javne arhitekture. Tako projekt Sports and Cultural Center Marie‑José Perec and Joséphine Baker (France/Spain) portugalskog studija Onze04 Architectes osvojio je priznanje kao Architectural Design of the Year, dok su među zapaženim ostvarenjima i mnogobrojni drugi objekti koji se ističu kvalitetom prostornog dizajna i funkcionalnosti.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
Također, AMP je u 2025. prepoznao projekte poznatih međunarodnih arhitekata i ureda — među njima su radovi studija kao što su Álvaro Siza Vieira, Kengo Kuma, Zaha Hadid Architects i Shigeru Ban — čija prisutnost pokazuje kako nagrada povezuje etablirane majstore arhitekture s najnovijim inovativnim pristupima.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Dodatno, nagrada ne obuhvaća samo zgrade kao takve, već prepoznaje i arhitektonske prakse koje sustavno doprinose razvoju kvalitete prostora. Tako je Equator Works_ proglašen jednim od Architectural Firm of the Year, potvrđujući svoj utjecaj na suvremenu arhitekturu kroz projekte koji kombiniraju održivost, urbani razvoj i društvenu funkciju.
Dobitnici Architecture MasterPrize 2025. pokazuju kako arhitektura može biti vizionarska, funkcionalna i kulturno relevantna, oblikujući bolje životne prostore za zajednice diljem svijeta.
Unatoč različitim geografijama i tipologijama, dobitnike najvažnijih arhitektonskih nagrada u 2025. godini povezuje zajednička poruka: arhitektura mora služiti ljudima. Bilo kroz zajedničke prostore, očuvanje identiteta, održive materijale ili nove modele stanovanja, nagrađeni autori i projekti potvrđuju da arhitektura ima ključnu ulogu u stvaranju pravednijeg, humanijeg i otpornijeg svijeta.
Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje
Arhitekti i arhitektonski projekti
Projekti hrvatskih arhitekta u užem izboru za EU Mies van der Rohe Awards 2026.
Barcelona, 8. siječnja 2026. Europska komisija i Fundació Mies van der Rohe objavili su popis 40 u uži izbor uvrštenih radova za Europsku nagradu za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe Awards 2026. Ovogodišnje izdanje, podržano programom Creative Europe, zaprimilo je 410 nominacija iz cijele Europe. Nakon temeljite analize i višednevnih rasprava u Barceloni, sedmeročlani žiri – na čelu s predsjednikom Smiljanom Radićem – izdvojio je projekte koji na uvjerljiv način odgovaraju na ključne izazove suvremene arhitekture: kvalitetu prostora za sve, društvenu odgovornost i klimatske ciljeve Europskog zelenog plana.
Tko je Liu Jiakun, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2025. godinu
U tom snažnom i raznolikom kontekstu posebno se ističe činjenica da su dva projekta iz Hrvatske ušla u uži izbor, potvrđujući vidljivost i relevantnost hrvatske arhitektonske scene na europskoj razini.
Photo by Dragan Novaković
Gruž Market, Dubrovnik – nova identitetna točka grada
Jedan od nominiranih projekata je Gruž Market u Dubrovniku, čiji su autori Dinko Peračić i Miranda Veljačić. Projekt se ističe pažljivo oblikovanom, prilagodljivom nadstrešnicom koja svojom lagano lebdi iznad tržnice, stvarajući novu prostornu i kulturnu artikulaciju javnog prostora.
Nadstrešnica istodobno daje integritet tržničkom trgu, unosi novi život u postojeću urbanu i povijesnu strukturu te pruža javnu klimatsku zaštitu – iznimno važnu u mediteranskom kontekstu Dubrovnika. Time tržnica prestaje biti isključivo mjesto trgovine i postaje suvremeni javni prostor, prepoznatljiv simbol svakodnevice i identiteta grada.
Projekt je rezultat široke interdisciplinarne suradnje, od konstrukcije i rasvjete do dizajna prodajnih klupa i instalacija, što dodatno naglašava njegovu slojevitost i cjelovit pristup arhitektonskom zadatku.
Double Villa Bukovac – „živjeti odvojeno, zajedno“
Drugi hrvatski projekt na shortlisti je Double Villa Bukovac, obiteljska kuća u Zagrebu, autora Hrvoja Njirića i Iskre Filipović. Projekt je proizašao iz vrlo konkretne potrebe: stvaranja priuštivog stambenog rješenja za dvije generacije iste obitelji.
Ograničeni budžet rezultirao je visoko kondenziranom shemom dviju malih kuća, tijesno uklopljenih na parceli, ali s jasno očuvanim „vilinskim“ kvalitetama i autonomijom svake generacije. Koncept se može opisati kao living apart together – život odvojeno, ali zajedno.
Unatoč maloj mjeri, projekt funkcionira kao prototip suvremenog obiteljskog stanovanja, istražujući modele polu-dvojnog stanovanja, fleksibilnosti i dugoročne prilagodljivosti. Upravo ta sposobnost da se arhitekturom odgovori na ekonomska i društvena ograničenja jedan je od ključnih kriterija koje je žiri prepoznao.
Hrvatska u europskom kontekstu
Ukupno, shortlistu 2026. čini 40 projekata iz 18 zemalja, raspoređenih u 36 gradova i regija – od velikih metropola do malih mjesta. Zastupljenost Hrvatske s dva projekta potvrđuje kontinuitet kvalitete i raznolikosti pristupa, od snažnih javnih intervencija do intimnih, istraživačkih stambenih tipologija.
Zajednička nit ovogodišnjeg izbora, koju je žiri opisao pojmom „svježine“, jasno je čitljiva i u hrvatskim projektima: u novom pogledu na javni prostor Gruža te u promišljenom, realnom i empatičnom pristupu stanovanju u Bukovcu.
Uoči sljedeće faze nagrade, u kojoj će se shortlist suziti na finaliste i pobjednike, ovi projekti već sada predstavljaju značajan doprinos europskoj arhitektonskoj raspravi i snažnu referencu suvremene hrvatske arhitekture.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Rem Koolhaas – arhitekt koji prkosi definicijama
Dobitnik Pritzkerove nagrade čiji rad spaja teoriju i praksu, brišući granice između arhitekture, urbanizma i kulture.
Dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2000. godine, Koolhaas je poznat kao arhitekt koji se svjesno opire stilskim etiketama. Iako su ga kroz karijeru pokušavali svrstati među moderniste, dekonstruktiviste ili postmoderniste, njegov rad prije svega definira kontekst, istraživanje i ideja, a ne prepoznatljiva forma.
Sam Koolhaas smatra da je nemogućnost prepoznavanja jedinstvenog stila kompliment: radeći u različitim kulturama, političkim sustavima i urbanim uvjetima, arhitektura mora biti drugačija. Upravo ta prilagodljivost i intelektualna otvorenost učinili su ga jednom od ključnih figura suvremene arhitekture.
Tko je Liu Jiakun, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2025. godinu
Rani život i put prema arhitekturi
Rem Koolhaas rođen je 1944. godine u Rotterdamu. Njegovo djetinjstvo obilježeno je snažnim kulturnim utjecajima — otac mu je bio pisac, kazališni kritičar i direktor filmske škole. Kada je Rem imao osam godina, obitelj se preselila u Indoneziju, gdje je otac radio kao kulturni direktor. To rano iskustvo života izvan Europe kasnije će se odraziti u Koolhaasovu interesu za globalne gradove i ne-zapadne urbane kontekste.
Prije nego što se posvetio arhitekturi, Koolhaas je radio kao novinar i scenarist, taj narativni, gotovo filmski način razmišljanja ostat će prisutan u njegovu arhitektonskom i teorijskom radu.
Knjige koje su prethodile zgradama
Koolhaas je postao svjetski poznat prije nego što je realizirao ijednu značajniju zgradu. Njegova knjiga Delirious New York (1978.) — koju je opisao kao “retroaktivni manifest za Manhattan” — istražuje grad kao stroj gustoće, sukoba i potencijala. Knjiga je ubrzo postala kanonsko djelo moderne arhitektonske teorije i etablirala Koolhaasa kao vizionarskog mislioca. Godine 1995. objavljuje S, M, L, XL, monumentalnu knjigu nastalu u suradnji s grafičkim dizajnerom Bruceom Mauom. Djelo briše granice između arhitekture, eseja, dnevnika, fotografije i fikcije, te arhitekturu prikazuje kao kulturnu praksu, a ne samo tehničku disciplinu.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
OMA i realizirani projekti
Koolhaas je 1975. osnovao Office for Metropolitan Architecture (OMA), s ciljem stvaranja arhitekture koja odgovara suvremenom društvu i njegovim proturječnostima. Među ranim projektima ističe se Netherlands Dance Theatre u Haagu, koji je kasnije proglašen jednim od najvažnijih objekata 20. stoljeća.
Slijede projekti poput Kunsthala u Rotterdamu, zgrade zamišljene kao kontinuirana urbana rampa; Educatoriuma na Sveučilištu u Utrechtu, koji arhitekturu učenja tretira kao dinamičan i kolektivan proces; te velikog urbanističkog projekta Euralille u Francuskoj, jednog od najznačajnijih europskih infrastrukturnih zahvata 1990-ih.
Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima Maison à Bordeaux, kuća projektirana za klijenta u invalidskim kolicima. Projekt pokazuje Koolhaasovu sposobnost da iz izrazito ograničavajućih uvjeta stvori prostorno i konceptualno iznimno bogatu arhitekturu.
Istraživanje, pedagogija i grad
Od 1995. godine Koolhaas je profesor na Harvardu, gdje vodi istraživačke projekte usmjerene na suvremeni grad. Njegova istraživanja obuhvaćaju teme poput kineskih megagradova, afričkih urbanih struktura, potrošačke kulture i povijesnih urbanih sustava. Za Koolhaasa, arhitektura nije izolirana disciplina, već alat za razumijevanje društva, ekonomije i politike.
Pritzkerova nagrada i naslijeđe
Rem Koolhaas dobitnik je Pritzkerove nagrade za arhitekturu 2000. godine, najvišeg svjetskog priznanja u arhitekturi. Nagrada mu je dodijeljena zbog iznimnog spoja teorijskog promišljanja i realizirane arhitekture. Jedno od objašnjenja zašto mu je dodijeljena nagrada sažeto opisuje njegov doprinos: “Njegov opus jednako je posvećen idejama koliko i zgradama.“ Koolhaas je prepoznat kao rijetka kombinacija vizionara i praktičara – arhitekt koji ideje pretvara u izgrađeni prostor, istovremeno redefinirajući odnos arhitekture i suvremenog društva.
